Marketing
rose: pod krilima crnog zmaja ... i Rusalka: dobro jutro Zmajka!
(prethodni nastavak)
Morpheus, Bog snova, nije shvaćao što se to s njime događa.
U njemu su se kovitlala proturječna osjećanja – želja da Rose posjeduje i potčini i čežnja da voli i bude voljen, potreba duboko zapretana u njegovoj ćudljivoj i teškoj božanskoj naravi.
...
Sljedećih je godina Morpheus nastavljao ulaziti u Roseine snove.
Saznao je o Rose više od bilo koga ... više od Roseinih najbliskijih ... možda čak više i od same Rose ...
Rose je bila i plaha i plahovita, i odvažna i plašljiva ... tiha voda koja brijeg dere ...
Rose je bila tvrdoglava i uvijek bi tiho uradilo po svome, iako bi pristojno saslušala sve savjete.
Rose bi obično zapažala mnoštvo stvari istodobno, no ponekad bi se pravila da ne vidi ono što je ružno.
Rose bi uvijek imala začudno mnogo strpljenja s djecom, životinjama i starcima ... no naglo bi i nestrpljivo reagirala na glupost i sporost odraslih.
Rose je voljela zadirkivati one koji su joj dragi i smišljati im slatka mala iznenađenja ... i darivati ih.
Rose je znala biti pronicljiva, znala je prepoznati fine nijanse raspoloženja, znala je tješiti i utješiti druge, no najčešće je skrivala svoje tuge i brige.
Rose se voljela nasmijati, a suze bi obično progutala ... pa bi joj se slegle u dnu grla i gušile je ...
Bog snova dugo je bio samo pozorni promatrač koji se u Roseine snove nije uplitao. Šetajući njezinim snovima, Morpheus je otkrio o čemu Rose mašta, čemu se nada, čega se pribojava ...
Rose mu je postajala sve zanimljivijom ... i sve dražom ...
A kad bi Rose usnula snove pune tajnih čežnji za dodirima, poljupcima i milovanjima, Morpheus bi zaustavio dah, zamišljajući kako ona čezne za njegovim dodirom, njegovim poljupcima i milovanjem ... A onda bi se, u jednom trenutku, osjetio posramljenim zbog tog zavirivanja u Roseinu dušu, pa bi pobjegao u svoju spilju ... i tamo bi on, Bog snova koji nije mogao usnuti, budan sanjao o Rose, bijeloj ruži ...
Nakon nekoliko godina, Rose nije više bila djevojčica, pa mi mlada djevojka. Navršila je tridesetu, no, za Morpheusa koji je pamtio vječnost, ona je zadržala vječnu mladost. Jer, kad bi joj u san zavirio ... i u dušu ... tamo je još uvijek nalazio i bezazlenost i maštanja i djevojačku nježnost i stidljivost ... A to ga je još više privlačilo u odrasloj Rose.
Bog snova se nije mogao pomiriti s ulogom promatrača pa se ubrzo počeo petljati i u Roseine sne i u njezinu javu ...
Morpheus se pobrinuo da Roseino srce netaknuto ostane jer joj je uskratio svaku priliku da srce nekomu pokloni.
Morpheus se pobrinuo da Rose još uvijek bude Trnoružica koja čeka poljubac koji će je probuditi ...
O, kako je on želio probuditi je poljupcima. Promatrajući je, u snovima i na javi, shvatio je da Rose nije hladna, znao je da bi bila topla i strastvena kad bi se svojom voljom prepustila njegovom zagrljaju. A ipak, oklijevao je prići joj. Bojao se da bi ona ustuknula ... i još se više bojao da on, odbijen, ne bi mogao ustuknuti ... Želio je Rose više od svega ...no bojao se njezina odbijanja i nije je želio povrijediti. Na trenutke bi, ipak, želja u njemu rasla do bijesa. Bilo je samo pitanje trenutka kad će on tom bijesu popustiti.
Kada bi netko prišao Rosei, Morpheus bi sve učinio da udvarača diskreditira u njezinim očima ... ili bi udvarača obeshrabrio, ulazeći mu u san i prijeteći mu različitim strašnim ishodima, kad bi se snovi toga nesretnika počeli vrtjeti oko Rose. Na javi, Roseini bi se udvarači smiješno spotaknuli, zavodnički joj prilazeći ... ili bi počeli zamuckivati i govoriti besmislice ... ili bi se polili pićem koje su joj donosili ... a ruže namjenjene Rosei sparušile bi se prije nego bi joj bile uručene ... Svi su ti Roseini udvarači ipak dobro prošli, Morpheus im nije ozbiljnije naudio, samo zato što Rose nije pokazala veći interes ni za jednoga od njih ... a Marek, kojem je Rose uzvratila poljubac, završio je slomljene potkoljenice na stijeni u Velikim Tatrama ...
U to je vrijeme Rose već bila potpuno svjesna tog tamnomodrog pogleda koji je prati, već je znala da znakovi naklonosti koje ona pokaže prema nekomu koji joj postaje drag mogu za njega biti ozbiljnom prijetnjom. Stoga se Rose, i inače po prirodi prilično introvertna, još više zatvorila i počela izbjegavati situacije u kojima bi mogla nekoga dovesti u opasnost.
A onda je vremenom, jer nije bila praznovjerna, počela vjerovati kako je problem u njoj, u njezinoj podsvjesti.
U meni je neka zapreka ... pomišljala bi ... zbog koje ne mogu voljeti nikoga ...
Rose je počela vjerovati da nije sposobna za bliskost, povjerovala je da nije stvorena da voli i bude voljena, bila je uvjerena da to ne bi ni mogla ni znala. A onda bi, u nekom ružičastom snu, osjetila kako sva trepti, pod jednim tamnomodrim pogledom koji ju svu prožima ...
Probudila bi se uznemirena i sva zažarena, pa bi poslije danima hodila javom blijeda i tiha, kao da je bolesna ...
Rose je sve jače osjećala sjenu nekih ogromnih krila, moćnih poput krila velikog crnog zmaja.
Ta su je krila sve tješnje obujmljivala, sve više razdvajala od stvarnosti.
Rose su mučila proturječna osjećanja ...
Tamnomodri pogled koji je sretala u snu počeo ju je sve više zaokupljati. Nastojala mu je pobjeći, bježeći u nesanicu. No, shvatila je da mu pobjeći ne može, da je taj pogled slijedi i na javi.
Nije ni sama znala što će učiniti kad se s Neznancem tamnomodrog pogleda jednom suoči ... no znala je da se taj susret bliži ...
(nastavak slijedi)
Dragon_and_Girl
Dodatak 1: Zmajka, dobro jutro
A vrt jutros izgleda ovako:
Čuvarkuća u oblacima ...
... a Rusalki je vrijeme da siđe s oblaka ... i prihvati se posla ...
Dodatak 2: Save a horse ... hihiii
Lazy u svojem današnjem postu spomenuo Johna Andersona ...
Naravno da je Rusalka odmah zavirila na You tube ...
JOHN ANDERSON & BIG AND RICH - Save A Horse Ride A Cowboy
Post je objavljen 15.06.2007. u 23:59 sati.