Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/whiskybar

Marketing

Moralna stvarnost u filmu "Fire walk with me"

Nakon što sam pogledao film Dvida Lyncha "Fire walk with me" opet mi se javila potreba za interpretacija tog filma u kojemu se miješa san i stvarnost i razni bizarni likovi koji se od nikuda materijaliziraju da bi zatim nestali.
Dakle o čemu je riječ?
Čini mi se da je poanta cijelog filma u dvije stvarnosti, onoj običnoj pojavnoj u kojoj nema prostora za moralne koncepte dobra i zla, već samo prirodne činjenice i onoj drugoj stvarnosti u kojoj je dobro i zlo realno postojeće.
Kao što sam već pisao u svome postu na blogu pod imenom "Zlo", još od škotskog filozofa Davida Humea postoji tradicija mišljenja u filozofiji da dobro i zlo kao realno egzistirajući entiteti ne postoje u stvarnosti, već su doprinost, kreacija ljudskog uma, odnosno kada vidim da netko nekog ubija ne vidim dobro ili zlo već samo podizanje ruke s nožem, dok je dodavanje pojma dobra ili zla isključivo ljudski konstrukt.
Suvremeniji filozofi su također u potpunosti negirali moralni realizam tvrdnjom da bi tada trebala postojati još jedna dodatna realnost gdje bi se nalazilo dobro i zlo i da bi takva realnost bila jako čudna.
E, pa upravo takvu drugu realnost donosi Dvid Lynch u svom filmu "Fire walk with me".
Tamo imamo onu svakodnevnu stvarnost u kojoj otac seksualno zlostavlja svoju kčer, no u isto vrijema nam Lynch prikazuje doslovno i realnost u kojoj se nalaze dobro i zlo, preko stvorenja pod imenom Bob koji ulazi u osobu u trenutku kada je ta osoba spremna počiniti zlo. Taj Bob je doslovni , vizualni prikaz zla, onoga što prema Humeu ne vidimo prilikom čina ubojstva.
Svo to križanje svijetova u Lynchovom filmu je njegov prikaz kako se obična prirodna stvarnost preklapa sa moralom stvarnošću i kako jedna na drugu međusobno utječu. Tako imamo razne predmete poput određenog prstena koji su supstantivni privlačioci samo zla, pa tko stavi taj prsten nužno postaje žrtva zla, odnosno Boba.
Zatim imamo baš određene lokacije poput Black lodgea (to je jasnije u seriji) ili bordela u kojima je zlo koncentrirano i gdje ako se osoba nađe na toj lokaciji nužno dobije svog zlog demonskog pratioca.
Drugimi riječima, mi bi smo paralelno sa geografskom kartom, slobodno mogli napraviti i kartu dobra i zla.
Također je za film važan već spomenuti aspekt preklapanja snova i stvarnosti, odnosno proročanskih poruka dobivenih iz snova i tumaćenja raznih simbola. Naime, radi se o tvrdnji nadrealista (o čemu sam na blogu također već pisao) da stvarnost u potpunosti možemo spoznati tek kada pridamo važnost i uzročni značaj snovima kao što pridajemo javi. Tako da preko nekih scena u kojima agent Cooper preko snova spoznaje tko će biti buduća žrtva vidimo čisti filmski primjer takvog nadrealističkog poimanja stvarnosti, a preko snova također se prodire u u tu paralelnu stavrnost u kojoj je dobro i zlo realno postojeće u formi patuljaka, Boba i anđela.
Potpunim razumjevanjem i snalaženjem unutar tih dviju međusobno prožimajućih stvarnosti on u potpunosti može rastumaćiti što će se u budućnosti dogoditi.
Drugim riječima, detektivi iz filma idu korak dalje od Shelock Holmes dedukcije samih pojavnih predmeta, oni predmete interpretiraju i na simboličkoj razini i tako u potpunosti zahvaćaju cijelu stvarnost i interpretiraju je.

Post je objavljen 09.06.2007. u 16:09 sati.