Marketing
Etimologija i...
Pozdrav svima, koliko vas ima...Evo malo utjecaja s jučerašnje utakmice Cibona-Zadar na kojoj sam bio. „Moj“ Zadar izgubio al´ nema veze, bit će uzvrat sutra.
Nego da ja malo i napišem nešto u vezi vjere. Odlučih se danas, nakon nekoliko dana izbivanja sa scene, napisati nekoliko zanimljivosti iz područja imena gradova Svete zemlje i par zanimljivih riječi iz teologije te njihovo značenje. Čisto da se malo educiramo i podsjetimo. Pa evo...
JERUZALEM- može se slobodno reći da je on najreligijski grad na svijetu, u smislu da je on religijsko središte za tri najrasprostranjenije religije svijeta: kršćanstvo, židovstvo i islam. Grad je nastao između 20. i 18. stoljeća prije Krista. Ime mu se prvi put spominje na jednoj zdjelici iz 20./19. st. pr. Kr. Na njoj je crnilom bilo napisano, na hijeroglifskim znakovima, ime Rušalimum, što bi ustvari bila egipatska transkripcija kananejskog naziva Urusalim. Taj naziv u sebi nosi dvije riječi: prva je „uru“ što znači „osnutak“, a druga je „salim“ što odgovara suvremenoj hebrejskoj riječi „šalom“ i značila bi mir ali također i spasenje. Ime grada bi se tako etimološki moglo prevesti kao „Osnutak grada boga Salima (boga mira, spasenja)“. U biblijskim spisima se prvi put spominje u vezi starozavjetnog kralja Melkisedeka kojeg se naziva „kralj Šalema“ (melek šalem). Masoreti, stari prepisivači tekstova koji su poznati po vokaliziranju hebrejskog jezika, nazvali su u tom duhu i Jeruzalem nazvavši ga Yerušalayim. U 2.st. pr. Kr. javlja se i grčki oblik Hyerosolima. Arapi su ga zvali al-Kuds- „sveti“, a car Hadrijan, nakon druge židovske pobune 135. pos. Kr. naziva ga Iuppiter Capitolinus Aelia Capitolina. Današnji naziv potječe iz grčkog prijevoda hebrejskog naziva kojeg sam gore spomenuo.
BETLEHEM- grad je nastao oko 1200. god. pr. Kr. Ime ovog malog mjesta nalazi se u spisima korespondencije sa Amenofisom IV. (o kojem bih isto mogao napisati jednom nešto), koji se nalazio u svojoj prijestolnici El-Amarni. U tim spisima nvodi se jedno mjesto koje se zove Bit ilu Lahmi (ili Lahama) što znači „grad božice Lahmi“, koja je inače bila kananejska božica plodnosti. Iz toga naziva je nastao hebrejski naziv Bet lehem, što znači „kuća kruha“ (na arapskom bi bilo „batyt laham“- „kuća mesa“).
NAZARET- sam naziv „nazaret“ dolazi od hebr. glagola nsr koji ima dvije skupine značenja: s jedne strane može se tumačiti kao „čuvati“, „paziti“ ili „bdjeti“- u tom smislu bi se za njega moglo reći da je „grad čuvar“ (on je na strateški važnom mjestu inače), s druge strane glagol nsr se može tumačiti kao „cvasti“, „pupati“ ili „izbijati“, u tom smislu Nazaret bi bio „grad cvijeća“ (veoma plodno tlo). Danas je Nazaret grad s „europskim“ oznakama. Ima 32 000 stanovnika, od kojih su 17 000 kršćani dok ostatak čine muslimani.
Evo sad malo i terminologije:
REKUZANTI- ( lat. recusare- odbiti ) su osobe u Engleskoj koje su, u 16. i 17. st., odbijale ići na bogoslužja Engleske Crkve, što je tada po zakonu bilo obvezatno. Kazne za takve su bile: zatvor, oduzimanje imovine ili globa. Uglavnom su to bili katolici koji su zbog svoje tvrdoglavosti postali mučenici. Tek 1791. rekuzanstvo prestaje biti zločin.
SKRUPULE- iracionalna tjeskoba u kojoj se čovjek boji da je sagriješio, ili da se nije valjano ispovijedio, učinio pokoru, izvršio dužnost i sl. Većina stručnjaka slažu se u mišljenju da je čovjek u takvom stanju duševno ili emocionalno uznemiren. Ljudi kojima se to često događa imaju običaj ne vjerovati da su im doista otpušteni grijesi; često kao i pod nekom prisilom ispovijedaju jedne te iste grijehe ( u kojima prevladavaju seksulani sadržaji) te često čine pokoru. Uz duhovno vodstvo, katkad je poželjna i pomoć psihologa. Bez takvih mjera opreza, sakrament pomirenja može samo otežati problem.
Eto toliko za danas...ovo zadnje mi se čini zanimljivo. Nadam se da sam bar nekoga nešto naučio ovime. 
Ove natuknice sam inače izvadio iz Suvremene katoločke enciklopedije (2005), pr. GLAZIER, K. HELLWIG.
Hvaljen Bog!
Post je objavljen 04.06.2007. u 12:59 sati.