Kao što smo rekli u prošlom postu, od danas pa narednih desetak dana slijedi jedan vodič o Epilepsiji. Današnja prva tema vodiča je : ŠTO JE ZAPRAVO EPILEPSIJA.
Epilepsija je jedna od najučestalijih poremećaja u neurologiji, koja zbog svojih karakteristika
predstavlja ozbiljan medicinski i socijalni problem. Prema statističkim podacima oko 40 milijuna ljudi u svijetu ima epilepsiju (na Europu otpada 6 milijuna), od kojih 32 milijuna nisu liječeni. Epilepsija (grč. epilepsi = napadaj) karakterizira kronični poremećaj stanica moždane kore, koje iz različitih razloga postaju “prepodražljive” i reagiraju sinkronim izbijanjima električkih impulsa što se manifestira epileptičkim napadajima u obliku grčeva mišića, smetnji osjeta, njuha, vida ili sluha te poremećajem svijesti. Dvije su osnovne skupine napadaja: generalizirani (s potpunim poremećajem svijesti) i parcijalni (bez ili s djelomičnim poremećajem svijesti). Ovaj parcijalni ima naša Anja.
Od generaliziranih napadaja najčešći su veliki napadaji (grand-mal) s potpunim gubitkom svijesti, grčevima mišića pri čemu osoba često poplavi, ugrize se za jezik i pomokri se i tzv. mali napadaji (apsans) koji se najčešće javljaju u dječjoj dobi, a očituju se kratkotrajnim prekidom dotadašnje aktivnosti, zagledavanjem u neki predmet i kratkotrajnom odsutnošću. Ovaj apsans ima naša Anja. Dakle Anja ima parcijalni apsans, što u prijevodu znači da Anja ne gubi svijest nego se prekida dotadašnje aktivnosti, zagledava se u prazno, kratkotrajno odluta a sve se to manifestira trzajem glavice prema gore i grčenjem ruku.
Uzroci epilepsije mogu biti brojni poremećaji središnjeg živčanog sustava (prirođeni poremećaji razvoja, infekcije, tumori, bolesti krvnih žila, degenerativne bolesti - prirođene bolesti propadanja mozga, metabolički poremećaji - poremećaji izmjene tvari, ili traume). Međutim, značajan broj epilepsija su tzv. idiopatske (s nasljednom osnovom) i kriptogene (skrivenog, nevidljivog oštećenja). Iako imamo različite tipove epileptičkih napadaja, oni imaju i zajedničke karakteristike: napadi ne traju dugo (trajanje većine napadaja je 1-2 minute, iako većina ljudi osjeća zbunjenost i potrebno je neko vrijeme da se potpuno oporave), napadi spontano prolaze (osim u rijetkim slučajevima, mozak ima svoj način da sigurno završi započeti napadaj), napad ne možemo zaustaviti (u hitnim slučajevima liječnici mogu lijekovima zaustaviti dugotrajne napadaje, u ostalim slučajevima, osoba treba pričekati da napadaj spontano prođe), bolesnici ne osjećaju bol za vrijeme napada (iako nakon napadaja mogu osjeća ti bol u mišićima), napadaji obično ne ugrožavaju život osoba s epilepsijom (mada u starijih osoba dodatan napor za srce, mogućnost ozljede i smanjeni unos kisika mogu povećati rizik), napadaji nisu opasni za ostale ljude (iako ponekad za vrijeme napadaja osobe djeluju ljutito ili uplašeno, pokreti im ne ugrožavaju sigurnost ljudi u njihovoj blizini). Kod nekih oblika epilepsije tijekom napada može se pojaviti pjena na ustima osobe, ugriz jezika, nekontrolirano mokrenje i defekacija.
Epilepsija je dakle poremećaj i jedan je od najstarijih poznatih čovječanstvu. Karakterizira ju sklonost ponavljanim napadajima koji mogu dovesti do gubitka budnosti ili svijesti, poremećaja kretanja, osjeta (uključujući vid, sluh i okus), autonomnih funkcija, raspoloženja i mentalnih funkcija. Epilepsija uključuje bilo koje stanje kod kojeg postoje ponavljane epizode napadaja bilo kojeg tipa. Epilepsija (idiopatski poremećaj s napadajima) termin je koji se koristi kad poremećaj s napadajima nema uzrok koji se može otkriti kao što je bolest mozga. Epilepsija pogađa oko 0.5% stanovništva. Može pogoditi osobe bilo koje dobi. Prijenos informacija od jedne živčane stanice do druge odvija se elektrokemijskim procesom. Taj se proces može otkriti kao električna aktivnosti elektroencefalogramom (EEG). Nenormalna električna aktivnost povezana je s napadajima. Uzrok napadaja je u određenoj mjeri u korelaciji s dobi kod pojave bolesti. Kod nekih osoba, napadaji mogu biti izazvani hormonskim promjenama kao što su trudnoća ili menstruacija. Također mogu biti izazvani bolešću ili osjetilnim poticajima kao što su svjetlo, zvukovi i dodir. U mnogim slučajevima, ne može se otkriti pokretaj napadaja. Pod određenim uvjetima, svaka osoba može imati napadaje. Količina poticaja potrebna da izazove napadaj zove se prag napadaja. Smatra se da mnoge osobe s epilepsijom imaju nizak prag napadaja.
Epilepsije su jedna od najčešćih neuroloških bolesti s godišnje 50 -100 000 novih slučajeva. A najviše novih slučajeva pojavljuje u djetinjstvu (75%). Ne postoje nikakve zemljopisne, rasne ili društveno-klasne granice. Bilo tko može biti pogođen napadajima. Epilepsija se može pojaviti kod oba spola u bilo kojoj životnoj dobi. Zapravo, do 5% svjetskog stanovništva može imati jedan jedini napadaj u tijeku života. Međutim, dijagnoza epilepsije je rezervirana za osobe koji imaju ponavljane napadaje. Idiopatska (kojoj se ne može otkriti uzrok) epilepsija obično počinje u dobi između 5 i 20 godina, ali se može pojaviti u bilo kojoj dobi, bez da su prisutne druge neurološke abnormalnosti. Postoje neka stanja koja mogu potaknuti razvoj napadaja. Npr. urođene mane i perinatalni (oko vremena rođenja) problemi, zatim ozljede mozga-napadaji obično počinju u dojenačkoj dobi, zatim metabolički poremećaji, pa zatajanje bubrega, nedostaci u prehrani, trovanje alkoholom ili drogom, pa hematom mozga itd.
Nadamo se da smo Vam malo pomogli oko pojma EPILEPSIJA i što je zapravo EPILEPSIJA. Naravno i Vaši komentari su dobro došli, pa da zajedno vidimo koliko zapravo znamo i da li dovoljno znamo što je to pojam EPILEPSIJA.
U sljedećem postu je tema : EPILEPSIJA KOD DJECE
Post je objavljen 29.05.2007. u 08:00 sati.