Evo ovak. Idem ja danas kupiti neku minicu jer ih svi jako nose po školi, a ja nemam niti jednu kad ono vidim svoga dečka u zlatarni kako se naslonio na šalter i priča s prodavačicom. Prodavačica je bila jako mlada i full zgodna. Malo sam ga gledala i divila se toj njegovoj slatkoj guzi. A onda joj se nagnuo bliže (prodavačici) i izgledalo je kao da su se poljubili. Nisam dobro vidjela jer je dućan bio mali, a on je zaklanjao nju ali poprilično sam sigurna da su se ljubili. Bila sam bjesna ko bik pred crvenom krpom. Odišla sam do njih i potapšala dečka po ramenu. On se okrenuo i zabezeknuto me pogledao. Ja sam se lijepo ispičala i zatražila objašnjenje. On me pitao što radim ovdije (naravno), a ja mu odgovorila da ga špijuniram. Sada je on planuo i počeo se derati na mene. Onda se umiješala gospodična savršena prodavačica i pokazala Goranu (tako mi se zove dečko) kutijicu u kojoj se nalazio slatki mali srebrni prstenčić sa malim plavim leptirićem. Ja sam ga pitala za objašnjenje, a on pocrveni ko ljuta paprika. Onda se izlanuo i rekao kako mi je kupovao rođendanski poklon. Htjela sam se ubit! Pokvarila sam iznenađenje. Onda mi je on ispričao kako je prodavačici maknuo listić koji joj se nalazio na kosi, a meni se činilo kao da je ljubi. Onda sam se ja ispričala i pocrvenila ko paprika. On je rekao da nema veze i onda smo se poljubili. Ipak mi je kupio prsten iako sam se skoro onesvjestila kada sam čula cijenu.
I tako smo nas dvoje zagrljeni izašli iz trgovačkog centra i odlučili zaboraviti sve što nam se danas dogodilo (osim toga da mi je on kupio prsten).
Post je objavljen 25.05.2007. u 14:42 sati.