Marketing
Alternativa spalionici otpada
Spalionice se u svijetu smatraju zastarijelim tehnologijama zbrinjavanja otpada. Osim što stvaraju enormne količine otrova one ne rješavaju glavni problem a to je zbrinjavanje otpada. Ne računajući milijarde kubika otrovnih dimova i zagađenog zraka one kruti otpad smanjuju samo na oko 30% mase, ali zato otpada sa vrlo visokom koncentracijom otrova.
Recikliranje daje jedan veliki doprinos ekonomiji i pomaže povećanju znatnog broja zaposlenih. Recikliranje stvara ili širi posao prikupljanja, procesuiranja, i dovodi obnovljene materijale ponovno na burzu, kao i kompanijama koje proizvode i distribuiraju proizvode sa ponovno obnovljenim resursom. Brojne studije pokazuju kako milijuni uloženi u reciklažu zapošljavaju tisuće ljudi. Studija o reciklaži na North Carolina pokazuje kako reciklažne aktivnosti zapošljavaju više od 8,800 ljudi u toj državi.
Praksa u svijetu pokazala je kako je sortiranje i recikliranje otpada daleko isplativija metoda od održavanja pogona za spaljivanje. Razvijene Europske zemlje recikliraju 60% otpada (Eurostat). Kalifornija ima zakon da do 2015. stupanj odvojenog prikupljenog i recikliranog otpada bude 70%. Taj postotak San Jose već ima, San Francisco blizu je toga i postavlja si kao cilj 75%, Orange Cove je više od 90%. Canberra, glavni australski grad, već je na preko 70%, njihov je cilj 100%. Liezen, tipični austrijski primjer, 80%, cijela Austrija je blizu 60% reciklaže, a Hrvatska reciklira samo oko 3-4% otpada.
Oko 39% otpada je kuhinjski bio otpad, od toga se proizvodi bio gnojivo, mnogo vrijednije za poljoprivredne površine nego mineralna industrijska gnojiva.
25% otpada je papir, do 12% je plastičnog otpada, 6% stakla, 1% opasnog otpada i ostalog ima oko 13%. EKO Krk Sortiranjem i reciklažom otpada stvaraju se nove vrijednosti, novi resursi, štedi se novac i utrošena energija, smanjuje komunalne troškove, pomaže povećanju zaposlenosti.
Financijski pokazatelji idu mnogo više u korist sortiranja otpada nego u slučaju spalionice. Sortirani otpad lako pronalazi kupce na tržištu, a mnogi resursi mogu se reciklirati više puta pri ćemu se uštedi ogromne kolišine prirodnih bogatstva. Papir se reciklira i do 7 puta pri ćemu se štedi energija, drvo, voda. Za proizvodnju samo 1 limenke potroši se 40 l vode, nije li voda neprocjenjiv resurs?
EKO Krk koji je sa programom sortiranja otpada počeo tek 2005., danas sortiraju daleko više otpada od hrvatskog prosjeka. Dok Hrvatska reciklira 3-4% otpada, Krk je u samo 2 godine došao na 25% sortiranog otpada. Krk je u ove 2 godine smanjio ukupnu količinu otpada za 30%.
Svijet, navike i trendovi brzo se mijenjaju.
Sortiranje i recikliranje je jedini civilizirani i održivi način zbrinjavanja otpada.
1. Prihvaćanje nespaljivanja kao plan zbrinjavanja otpadom. Još bolje, ovo možemo nazvati plan upravljanja resursima i 0 otpada kao vizija za budućnost. Napravite smanjenje otpada, ponovnu potrebu, popravljanje, recikliranje i kompostiranje kao bazu plana. Prihvatite ciljeve zbrinjavanja otpada jednako kao ciljeve recikliranja. Osigurajte vodstvo i informacije kako se pokrenuti prema ekonomiji 0 otpada. Odlučite se PROTIV privatiziranja i centraliziranja sistema za zbrinjavanje otpada. Tražite javnost da izgradi podršku programima za smanjenje otpada, i uspostavite mrežu vođa koji će biti uključeni u dizajnu i implementaciji progama. Dajte javnosti priliku da aktivno sudjeluje u problemu.
2. Decentralizirajte politiku zbrinjavanja otpada tako da napravite inicijative u lokalnim zajednicama da upotrebljavaju lokalne resurse i da se koriste informativnim sektorima. Javni projekti nemoraju biti u potpunosti podređeni malim lokalnim pokušajima i planovima. Podržite, razglasite i proširite uspješne lokalne inicijative. Omogućite im institucionalne objekte koji će im omogućiti da napreduju i postanu glavna tendencija aktivnosti (npr potvrda kompostnim aktivnostima). Dopustite decentralizirano funkcioniranje, radije nego da potičete razvijanje centralnih inicijativa za zbrinjavanje otpada.
3. Definirajte što veći broj resursa za ponovnu upotrebu, recikliranje i kompostiranje (obavezno za sve vrste papira i organskih tvari) i držite te materijale odvojeno u samom nastanku kako bi održali što veću kvalitetu resursa koji će se ponovno upotrijebiti, reciklirati ili kompostirati.
4. Kompostiranje je ključ za postizanje 50% i više strategije 0 otpada, a vrlo je financijski nezahtjevno. Organske tvari na deponijima su izvor velikih zaraza i ostalih vrsta zagađenja. Potaknite lokalno ili kućno kompostiranje. Navedite brojne vrste čistih organskih materijala i omogućite peroidočna i stalna sakupljanja.
5. Napravite program uvjerljivim i smislenim za uključivanje. Više kućanstva i poslovnih subjekata, više obnovljenih resursa. Stanovništvo će mnogo više smanjiti otpad, reciklirati i kompostirati ako su programi uvjerljivi, jednostavni i smisleni.
Neki načini koji ćine programe uvjerljivima:
- omogućite stalno sakupljanje sortiranog otpada jednako kako sada prikupljate miješani otpad.
- omogućite peroidična i sezonska sakupljanja te čišćenje malih ''dvorišnih'' mjesta za kompostiranje otpada.
- ponudite uslugu svim kućanstvima
- osigurajte prikladne spremnike za prikupljanje otpada
6. Potaknite ekonomske aktivnosti i nagradite programe smanjenja otpada i obnavnjanja istog. Npr. smanjite trošarine za dopremanje recikliranog i kompostiranog materijala na područje prihvata istog, smanjite trošarine da potaknete poslovne subjekte da ulože u recikliranje i napravite porez za plaćanje-po-odbačenom-otpadu (pay-as-you-throw). Eliminirajte sva nastojanja i pripreme za spaljivanje otpada.
7. Potaknite, razvijajte politike i zakone kako bi pripremili klimu za recikliranje i reciklažne poslove.
To se može sastojati od:
- zabrane spaljivanja otpada. Spalionice konkuriraju i natječu se za iste resurse i financijska sredstva kao i strategije smanjenja otpada, ponovne upotrebe, recikliranja te kompostiranja. Spalionice izvlačenjem tih sredstva bore se protiv strategija na temelju održivog razvoja.
- zabrana proizvoda koji se ne mogu ponovno upotrijebiti, popraviti ili kompostirati.
- tražite stanovništvo i poslovne subjekte da sudjeluju u recikliraju i kompostnim programima. Lokalne zajednice mogu zahtijevati stanovništvo i poslovne subjekte da u na izvoru odvajaju otpad ili ih kazniti za miješanje reciklažnih ili kompostnih resursa sa ostalim smećem koje proizvedu. Povratite autoritet sakupljanju i pravilnim rukovanjem komunalnim otpadom tako da podržite i potaknete investiranje u recikliranje.
- zabranite odlaganje na deponije i spaljivanje svih resursa koji se mogu reciklirati, ponovno upotrijebiti i kompostirati.
- zabranite proizvode za jednokratnu upotrebu u javnosti i festivalima te na što više mjesta moguće.
- institucionirajte i proširite postojeći sistem spremnika za napitke. Zahtjevajte zakone za spremnike sa ponovnim punjenjem.
- uspostavom reciklažnih tržišta, razvojne zone će nastojati napraviti industrijske parkove za ponovnu upotrebu, recikliranje i kompostiranje.
- institucionirajte subjekte i politike koje zahtjevaju ponovnu upotrebu i obnavljanje proizvedenih materijala u novu industriju za rastavljanje proizvoda. Uspostavite lokalne, regionalne ili nacionalne razvojne olakšice (sredstva se mogu koristiti za smanjenje krupnog otpada, recikliranje, ovlasti u upravljanju subjektima koje sredstvima i kreditima potiću industriju i neprofitne reciklažne aktivnosti.)
- podrška državnih i nacionalnih mandata i ciljeva može biti iznimno efektivna u povećanju stupnja reciklaže. Npr u SAD-u, zakon koji zabranjuje odlaganje materijala koji se može reciklirati na deponij, imao je za učinak pojavljivanje poslovnih subjekata koji kupuju te materijale.
8. Razvoj tržišta za materijale prema cilju zatvaranja kruga lokalno, proizvodjom visoko vrijednih konačnih proizvoda, i njihove povezanosti sa reciklažno baziranim ekonomskim razvojem, sa vizijom održivog društvenog razvoja. Minimizirajte zakone reciklažnim aktivnostima, omogućite sredstva za poticanje i tržište reciklaže će potaknuti reciklažno baziranu industriju. Tražite da javnost obnavlja, reciklira i kompostira u cilju uspostave stabilne baze za eko-industrijske parkove te obnovljive i reciklažne pogone. Javni reciklažni subjekti rade dobro ekonomiji i često pružaju uslugu koju tržište podcijenjuje. Iplementirajte i proširite dostupnost reciklažnih proizvoda. Ako ih ne kupujemo reciklirane, onda ne recikliramo.
9. Sprijećite proizvođače odgovorne za proizvode koji nemaju budućnost u reciklažnom krugu. Lokalne vlasti mogu potaknuti proizvođačku odgovornost na županijsku i nacionalnu razinu. U stvarnosti pritisak prema županijskim i nacionalnim naporima da rade sa proizvođačima da volonterski smanje pakiranja i da budu barem u minimumu standarda reciklažnih-sadržaja za proizvode koje pakiraju. Ako standardi nisu zadovoljeni, tražiti institucionalnu i zakonsku odgovornost. Lokalne vlasti mogu prozvati proizvođačku odgovornost i pozvati ih na dijeljenje odgovornosti za njihove proizvode na županijskom i nacionalnom pravnom okviru kako bi podijelili teret zbrinjavanja zabranjenih proizvoda i pakiranja sa lokalnih vlasti na proizvođače takvih proizvoda. Lokalne vlasti također mogu potaknuti na zabranu upotrebe određenih vrsta proizvoda koji se ne mogu pravilno obnoviti, popraviti, reciklirati ili kompostirati.
10. Edukacija, edukacija, edukacija. Edukacija je osnovna i kritična točka koju treba postići. Edukacija i tehnička pomoć omogućava stanovništvu i poslovnim subjektima informacije o ''kako''' i ''zašto'' smanjiti, obnoviti, reciklirati i kompostirati. Pokrenite u javnosti informativnu kampanju koja će dopustiti potrošačima da donesu pametne odluke kada kupuju. Javne kampanje također utječu na ukazivanje na ekonomske pokazatelje prilikom prevencije, obnove i recikliranja i povezuju te aktivnosti prema održivoj ekonomiji.
Post je objavljen 25.05.2007. u 11:24 sati.