MATIČNE STANICE U Petrovoj bolnici počinje uzimanje krvi iz pupkovine
Banka krvi i na Rebru
Autor: Diana Glavina
Izvor: Večernji list
Potkraj ovoga mjeseca u najvećem rodilištu u Hrvatskoj, u Petrovoj bolnici, počinje službeno prikupljanje krvi iz pupkovine koja će se pohranjivati i čuvati u banci u zagrebačkoj bolnici Rebro.Prvo ćemo početi prikupljati krv za banku matičnih stanica iz pupkovine koja će služiti svima bolesnicima. Riječ je o dobrovoljnoj banci i za ovaj postupak već imamo pristanak desetak trudnica. Nakon Petrove kreće se u Bolnici "Sveti Duh", zatim u "Merkuru" kako bismo do kraja godine obuhvatili sva zagrebačka, a do sredine 2008. sva hrvatska rodilišta kaže dr. Mirando Mrsić, koji je, među ostalima, pokrenuo i osnivanje banke umbilikalne krvi "Ana Rukavina".
Problem transporta
Ako je suditi prema sadašnjem zanimanju trudnica, siguran sam da bi od oko 2500 porođaja godišnje u našoj bolnici u ovom trenutku između pet i deset posto žena željelo pohraniti umbilikalnu krv. Povremeno smo izlazili ususret molbama roditelja i dosad je kod nas obavljeno desetak ovih postupaka.
No, onda smo stali jer je do nas došla informacija da privatne tvrtke koje se bave transportom krvi u stranu zemlju, najčešće je to neka banka u Austriji, to zapravo ne smiju činiti jer nemaju potvrdu da je prijevoz krvi preko granice u skladu sa zakonom rekao nam je prof. dr. Srećko Ciglar, predstojnik Klinike za ginekologiju KB-a Merkur.
Predstojnik Klinike za ginekologiju u Vinogradskoj bolnici prof. dr. Goran Grubišić kaže da su u posljednje vrijeme imali tri trudnice kojima su vadili umbilikalnu krv. Prof. dr. Herman Haller, ginekolog i ravnatelj KBC-a Rijeka, kaže da vade krv iz pupkovine ako žena to traži i pod uvjetom da je obitelj organizirala transport u neku banku.
Dakle, sada je praktični scenarij da će suprug iz banke umbilikalne krvi zbog blizine najčešće iz Graza uz prethodni dogovor s ginekologom supruge, donijeti u rodiliše posebnu kutiju u kojoj se nalazi sve što je potrebno da bi se krv iz pupkovine izvadila te je, nakon što je posao obavljen, vratiti i pohraniti u privatnu banku umbilikalne krvi osobno ili putem tvrtki koje se bave transportom. A govori se i o tome da žene koje si to financijski mogu priuštiti odlaze na porođaj u inozemstvo i ondje odmah pohranjuju krv iz pupkovine.
Pravilnik o uvjetima
Obavljene su tzv. validacijske studije kako bi se istestirala kvaliteta postupka uzimanja krvi iz pupovine, a pri kraju je i pravilnik Ministarstva zdravstva o uvjetima u pogledu prostora, stručnih radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje djelatnosti uzimanja i pohranjivanja krvotvornih matičnih stanica iz pupkovine.
Pravilnik, među ostalim, regulira odnos dobrovoljne i obiteljske banke, i to u omjeru od 70 prema 30. Cilj je da se do kraja godine za dobrovoljnu banku prikupi petstotinjak uzoraka umbilikalne krvi, a da se u konačnici za opće potrebe pacijenata formira banka od 700 uzoraka te 300 u privatnoj banci.
Dok se u Hrvatskoj priprema vađenje krvi iz pupkovine i pohranjivanje u banku, sadašnja se praksa razlikuje od rodilišta do rodilišta što žene, ovisno o tome gdje rađaju, dovodi u neravnopravnu poziciju. A ginekolozi su gotovo svakodnevno suočeni s pitanjima, molbama i željama trudnica da se i one podvrgnu tom relativno jednostavnom i bezopasnom zahvatu prikupljanja matičnih stanica iz pupkovine.
Ističu da od dvadesetak žena njih najmanje pet pita o mogućnostima za vađenje krvi iz pupkovine.Zašto je danas mnogim parovima tako važno da pohrane krv iz pupkovine? Matičnim stanicama danas se liječi leukemija, ali k tome bazična znanost velikim koracima ide k cilju da se upravo matične stanice diferenciraju u određena tkiva i organe.
Znanstvenici ističu da će se matičnim stanicama liječiti dijabetes, srčane bolesti, ozljede spinalne moždine, multipla skleroza i druge neurološke promjene.
Djeca koja se danas rađaju možda doista imaju šansu da se, kad odrastu, liječe uz pomoć vlastitih matičnih stanica. I očito je da je i u Hrvatskoj vrijeme da se krene u rutinske postupke prikupljanja umbilikalne krvi.
Cijenu pohranjivanja i čuvanja umbilikalne krvi u obiteljskoj banci odredit će KBC Zagreb. U privatnim bankama u inozemstvu plaća se 1500 eura odmah te za svaku godinu čuvanja između 50 i 100 eura, kaže dr. Mrsić te dodaje da su privatne banke u svijetu, posebno u Americi, prilično razgranate te da je jasno riječ o velikom biznisu.
Ugovor s roditeljima na 18 godina
Zaklada “Ana Rukavina” ispočetka će financirati dobrovoljnu banku, a kad se prikupi određena količina uzoraka krvi u obiteljskoj banci, tim će se novcem financirati troškovi dobrovoljne banke. Ugovor između banke i roditelja sklapat će se na 18 godina, dakle do djetetove punoljetnosti, koji će potom samostalno ili uz pomoć roditelja odlučiti što će učiniti sa svojim matičnim stanicama.
Post je objavljen 23.05.2007. u 09:47 sati.