Sve je bilo u nijansama sive. Teško da sam uočio ijednu čisto crnu ili čisto bijelu "boju". I čulo se nekakvo pištanje cijelo vrijeme. Sjećam se te jezovite atmosfere u snu, već na početku sam bio preplašen.
Stajao sam mirno i odjednom ispred mene se pojavi djevojka, trčala je usporeno, potpuno usporeno je mahala rukom. Nagnuo sam se naprijed da posegnem za njom - ja nisam bio usporen, normalno sam se kretao. Ali nisam mogao doprijeti. Ruka mi je prošla kroz nju. Spustim ju i tada osjetim na ramenu nečiju ruku. Strelovito okrenem glavu. U tom trenu sam vidio samo dio ruke do lakta. No tada se iza mene počelo osvijetljavati to biće. Polako sam vidio cijelu ruku, a zatim i skroro bijela brila širom raširena iza tog... "anđela". Izgledao je, blago rečeno, strašno. Glava mu je bila okrenuta prema gore, usta širom otvorena a vrh brade spojen sa trupom - kao da nije niti imao vrata. Oči su mu tada bile zatvorene. Proizvodio je čudan zvuk, dubog, jednolik, parao je pištanje koje se čulo svogdje po tom sivom svijetu.
Spuštao je glavu polako (iako ne znam kako je to uspio sa takvim ... "vratom"). Otvorio je oči. Bile su potpuno bijele, jedina bijela stvar u tom snu. Nije imao niti šarenice, niti zijenice, samo duboki i beskrajni bijeli pogled. Počeo me vući prema sebi.
Okrenio sam se naprijed. Vidio sam da je djevojka (još uvijek jako usporena) posegnula rukom iza sebe i povukla nekoga. Nekoga... To sam bio ja, drugi ja. isto usporen. Vukla ga je za rukav i oboje su se smijali.
probudio sam se uz krik...
---------------
za kraj, lyrics pjesme Yellowcard - Grey: