eto, saznah da je još jedan sponzor otkazao - vrijednost 25.000,00 kuna. Godišnje. Promijenio se vlasnik. Tvrtka je inozemna. Kaj bu on tu sad financiral nekaj kaj čitaju Hrvati u promilima? Tko je još vidio čitat? Ionak neka opaljena kategorija ljudi - niš' koristi. Kome, zaista, treba kultura? Ma, jel se to jede, sa senfom ili bez? Svi smo se natezali oko proizvoda. Prepucavali. Kažu, neprofesionalno. Ne plaća se dobro. Svi osjetljivi. Hoće se svadit. Sad je sigurno svima žao. Volonterstva i dobrovoljstva više nema. Ili si za vrhunski sport, ili umri. Diži doma utege. Surfaj. Vježbaj jogu. Budi cool, budi bambucha. "The scientific means of bliss will supersede the human kiss." Uvažavaj raznolikost da bi dosegao uniformnost. Svi će imat dobre kompjutore (iliti kompiće) i bit sretni. Mrak, mrak...
Ima i dobrih vijesti. Pokucalo mi na mobitel. Nije slučajno. Nije, nije... Ipak je mobitel korisna stvarčica. Iako preferiram razgovor, oči u oči, ili barem glasovno.
A neki drugi sponzor se naljutio na mene, jer ga sponzoriram, ali nisam uvijek na raspolaganju. Ni ne zna da ga sponzoriram, ili ne želi znati. Idem vidjet u čemu je problem.
Palo mi je na pamet, koliko bi smajlića trebalo izmisliti da pokriju široku paletu stanja, osjećaja i svega što se u nekome u određenom trenutku zbiva?
Uff, koja negativa okolo!!!
Post je objavljen 22.05.2007. u 14:46 sati.