Marketing
Kupina
Smatra se da potječe iz Europe i Azije odakle se dalje proširila, te je danas prisutna u gotovo svim dijelovima svijeta. Plodovi kupine obiluju hranjivim tvarima, a osim korištenja u svježem stanju služe za spravljanje različitih prerađevina. Zbog svoje aromatičnosti dragocjeni plodovi su osobito omiljeni kod djece.
U većini slučajeva spominjanje kupine asocira nas na od davnina poznatu korovsku biljku protiv koje se čovjek stoljećima borio. Međutim, istina je savim drukčija. Kupina predstavlja cijenjeno voće koje obiluje visokovrijednim hranjivim sastojcima kao što su šećeri, organske kiseline, pektini, celuloza, mineralne tvari i vitamini. Posebno je bogata vitaminom C i u 100 grama sadrži čak 21 gram ovog vitamina. Pored potrošnje u svježem stanju kupina se u velikoj mjeri koristi za spravljanje različitih prerađevina, kao što su: sokovi, sirupi, džemovi, žele, kompoti, pa čak i likeri. Sok od kupina posebno je značajan zbog prisutnosti tvari-betaina, koje potiču rad jetrenih stanica, te štite jetru i žučne puteve od raznih tegoba. Posebna ljekovitost kupine ogleda se u sadržaju organskog željeza i vitamina koji su od velike važnosti za trudnice, dojilje, te osobe u pubertetu i klimakteriju. Stoga, za očekivati je da ćemo najzad shvatiti pravu vrijednost kupine te da će se njenom uzgoju posvetiti znatno veća pozornost, koju ona, uostalom, i zaslužuje.
Posebni zahtjevi
Kupina predstavlja relativno neza-htjevnu voćnu vrstu koja se odlikuje dosta jednostavnim uzgojem. Ipak, o pojedinim čimbenicima moramo voditi računa. Za uzgoj kupine najbolje odgovaraju topli, osunčani položaji, po mogućnosti zaštićeni od vjetra i mraza. Praksa je pokazala da tijekom hladnih zima, kada temperatura padne ispod -12 do -170 C, izdanci kulturnih sorti kupine često pozebu. Međutim, kupina može podnijeti i nešto niže temperature, ali samo u slučaju da one traju kratko. Bolje podnosi sušu od maline, ali ukoliko želimo sigurne i redovite prirode, moramo osigurati dovoljne količine vlage. Za uzgoj joj najbolje odgovaraju pjeskovito-ilovasta tla bogata humusom. Karbonatna i alkalna tla treba izbjegavati.
Sadnja kupine
Sadnja kupine obavlja se od listopada do ožujka na međuredno rastojanje od 3-4 m, dok rastojanje u redu iznosi 1-2 m. Razmak sadnje ovisi o bujnosti sorte, načina uzgoja, plodnosti tla i sl. Za sadnju koristimo sadnice s dobro razvijenim korijenovim sustavom koje polažemo u jamice dubine do 30 cm. Nakon sadnje potrebno je sadnice skratiti na 2-3 dobro razvijena pupa iznad tla, te tlo oko sadnica lagano nagaziti i obvezno zaliti. Dobro je kod podizanja kupinjaka u tlo unijeti 2,5-3 vagona stajskog gnoja i 650 kg NPK gnojiva po hektaru. Inače, kupina se, slično kao i malina, uzgaja u obliku žive ograde uz korištenje naslona. Međutim, možemo je uzgajati i bez naslona, u obliku polugrma, s tim da je spomenuti način prikladan samo za sorte s jakim izdancima koji ne rastu previsoko.
Pošto je kupina nezahtjevna voćna vrsta koja rano dolazi u rod i koja dobro podnosi lošije uvjete uzgoja, za očekivati je da će njena proizvodnja u budućem razdoblju porasti. Ako tome pridodamo jednostavan način uzgoja i "gladno" inozemno tržište koje je nedovoljno opskrbljeno plodovima ovog hranjivog i ljekovitog voća nadati se da će naši poljoprivredni proizvođači uskoro promijeniti mišljenje, te da će uočiti mogućnosti i rentabilnosti koje se kriju iza ove dragocjene voćne kulture.
Post je objavljen 19.05.2007. u 21:45 sati.