Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/vrgorac

Marketing

Selo Veliki Prolog

Selo Veliki Prolog smješteno je 5 kilometara jugoistočno od Vrgorca, nedaleko granice sa Bosnom i Hercegovinom. Spada pod jurisdikciju Grada Vrgorca, a nalazi se na samoj granici Grada Vrgorca i Općine Pojezerje. Veliki Prolog fizički je smješten na velikom gorskom sedlu kroz koji pušu snažni vjetrovi, bura od Ljubuškog polja i jugo od Vrgorskog polja. Fra Vjeko Vrčić piše kako je ime Veliki Prolog izvedeno od veliki prolom, tj. da ima odgovara mjestu na kojemu je selo smješteno. Zadnji popis stanovništva koji je proveden 2001. godine na Velikom Prologu broji 476 stanovnika. U selu postoje prezimena: Šalinović, Erceg, Dodig, Jelavić, Tolj, Mihaljević, Franić i Vukosav. Ovaj kraj je vjerojatno bio naseljen i u prapovijesti. Iz razdoblja srednjeg vijeka sačuvan je jedan stećak-nekropola koji je smješten kod župne crkve na Velikom Prologu. Hercegovački povjesničari medievalisti smještaju Veliki Prolog u srednjovjekovnu humsku župu Velika-Veljaci, zajedno sa Dusinom, a ne u župu Gorsku pod čijom se jurisdikcijom u srednjem vijeku nalazio najveći dio današnje Vrgorske krajine. U župi Velika-Veljaci nalazio se tada i Ljubuški.
Za vrijeme turske uprave cijelo ovo područje su opsluživali franjevci iz Zaostroga, a poslije oslobođenja od Turaka 1690. godine ovdašnjom je župom upravljao franjevac, župni pomoćnik iz Vrgorca, koji je u Velikom Prologu i Dusini nosio naslov kapelana. On se među ostalim potpisivao kao Capelanus Prologensis-Dusinae er ceterarum villarum Podjezentium, tj. Kapelan Prologa-Dusine i ostalih sela Pojezerja. Većina stanovnika došla je na Veliki Prolog nakon potresa koji je zahvatio selo Milošiće odakle su oni bili podrijetlom. Još prije toga preci današnjih proložana došli su iz susjedne Hercegovine, bježeći od Turaka.
19. listopada 1734. makarski biskup Juraj Blašković osamostalio je župu Dusina-Veliki Prolog i dao na upravu svjetovnom svećenstvu. U nju su osim Velikog Prologa i Dusine uključeni još i Podprolog, Butina, Lučka i Draževitići. Poslije su u nju uključene i Umčane koje su za tu priliku odvojene od župe Pasičina. To se dogodilo 1897. godine. Do 1971. u ovoj su župi bili smještena i područja zapadnih Vina koja su zbog traženja župnika i naroda tada odvojena od župe Velikog Prologa-Dusine i priključena Vrgorcu. Sjedište župe Veliki Prolog-Dusina bilo je smješteno u župnoj kući koja se nalazila kod stare župne crkve svetog Petra u Dusini. Nju je 1854. godine zahvatio požar. Godine 1965. za župnikovanja don Vjekoslava Pavlinovića sagrađena je župna kuća nedaleko župne crkve na Velikom Prologu. U nazivu župe Veliki Prolog-Dusina, ovaj prvi postaje sve dominantniji na štetu starijeg naziva Dusina. Što se tiče crkvene infrastrukture, Velikim Prologom dominira župna crkva Velike Gospe koja je sagrađena 1896. godine i to od klesanog kamena. Smještena je u blizini starije crkve koja je sagrađena 1680. godine, a srušena 1808. godine za vrijeme izgradnje Napoleonove ceste. Od te crkve sačuvana je samo apsida za koju fra Vjeko Vrčić navodi da ju je narod između dvaju ratova pretvorio u mrtvačnicu. Ova crkva je postala župna 1897. godine, a 1907. u nju je postavljen bijeli mramorni oltar. Zvonik je postavio don Vjekoslav Pavlinović. Duga je 20 metara, a široka 8.
Što se tiče stanovništva, područje Velikog Prologa jedno je od rijetkih u Vrgorskoj krajini koje nije zahvatila veća emigracija tijekom dvadesetog stoljeća, posebno u njegovoj drugoj polovici. To nam potvrđuju i popisi stanovništva. 1880. godine na Velikom Prologu živjelo je 96 stanovnika, a 1890. godine 116. Taj se broj lagano povećavao na sljedećim popisima 1900.(133) i 1910.(197). Na popisu stanovništva iz 1948. godine Veliki Prolog broji čak 492 stanovnika, a 1953. 610 stanovnika. Svoj demografski vrhunac selo doživljava 1961. godine kada broji 628 stanovnika. Zadnja četiri popisa bilježe pad stanovnika i to redom: 1971. (562), 1981 (561), 1991. (514) i 2001. (476). Usprkos pojavljivanju ovog uzorka opadanja, demografske prilike u Velikom Prologu su kudikamo povoljnije nego u brdsko-planinskim krajevima Vrgorske krajine. Provođenjem ispravne demografske politike Veliki Prolog bio mogao imati svjetlu budućnost.

Post je objavljen 14.05.2007. u 09:04 sati.