POLITIČKA ELITA BEZ PROLAZNE OCJENE KOD BUDUĆIH HRVATSKIH AKADEMSKIH GRAĐANA
Studenti ne vjeruju Vladi ni EU
ZAGREB – Studentska populacija kao najveće probleme u hrvatskom društvu vidi korupciju, mito i prijevare, nezaposlenost i nisku obrazovanost Hrvata, najmanje vjeruje vladi i parlamentu, a najviše sebi, prijateljima i znanosti, pokazalo je istraživanje provedeno tijekom 2006. godine među studentima Zagrebačkog i Riječkog sveučilišta. U istraživanju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koje je dio trogodišnjeg projekta o učenju ljudskih prava, sudjelovalo je ukupno 1.350 studenata, a ispitivani su njihovi stavovi i znanje o demokratskim i ljudskim pravima, povjerenju u državne i međunarodne institucije te o vodećim problemima u društvu.
Preliminarni rezultati istraživanja, koje će biti dovršeno u idućih nekoliko mjeseci, pokazali su izrazito nizak stupanj povjerenja studenata u vladu i parlament, koje su se našle na samom dnu ocjenjivačke skale, iza multinacionalnih kompanija, pravnog sustava, NATO-a i Haškog suda. Studenti najviše vjeruju sebi, prijateljima, rođacima, a nakon toga imaju povjerenja u znanost, mlade, obrazovni sustav i nevladine udruge. Na sredini ljestvice povjerenja našli su se Crkva, zdravstveni sustav te vojska i sindikati, kojima studenti vjeruju više nego medijima ili policiji.
Osim korupcije, koju vodećim problemom hrvatskog društva smatra 36 posto studenata, te nezaposlenosti (16 posto) i niske obrazovne razine hrvatskih građana (10 posto), studenti glavnim društvenim problemima smatraju i siromaštvo, nesposobnost Vlade i državne administracije (7 posto), a onda i spregu vlasti i kriminala (6 posto) te neodgovornost i nedisciplinu na radnom mjestu (5 posto). Tek tri posto ispitanika kao glavni je problem navelo fokusiranje na materijalne vrijednosti, a dva posto studenata smatra da je to povreda individualnih prava.
Zanimljivo je da svega 40 posto studentske populacije smatra poželjnim pristupanje Hrvatske Europskoj uniji. Stupanj visokoškolskog obrazovanja ili osjećanje posljedica rata, pak, nemaju nikakvog utjecaja na odnos studenata prema Europskoj uniji.
Euroskepticizam studenata je s obzirom na to nešto razumljiviji, jer ih 40 posto nikad nije učilo o tim temama tijekom studija, a 48 posto jest, ali samo djelomično.
LJ. BRATONJA MARTINOVIĆ
Napomena: Preuzeto iz Novog Lista -> http://www.novilist.hr/
Post je objavljen 10.05.2007. u 07:11 sati.