Marketing
šuti moj djećače plavi..zauvijek te pamtimo,a ti nas čuvaš s neba..
večeras sam pričala s frendom iz srednje,isss kak mi fale svi za poludit..svega smo se prisjetili,gluposti,bisera,tužnih trenutaka ,ma svega..i dođem doma gledam sve te slike baš me uhvatila neka nostalgija za svim..fakat su se svi odjebali na svoju stranu..druži se još nas 6-7 a di je ostala ekipa?pa bilo nas je previše..sad se sretnemo tu itam i baš je glupo..baš koma..najrađe bi se plakala,fakat mi fale ti dani..kad se samo sjetim šta smo radili,svaki dan neko sranje,glupost,obožavala sam ić u školu jer sam znala da će bit jebeno..profesore niko nije doživljavo,svi smo prolazili..samo lijepe stvari me vežu za te školske dane..jedina loša stvar jkoja se desila je karlekov odlazak kojeg još svi volimo iako je on na nebu s anđelima
al i dalje ga se sjećamo,barem njega posjećujemo redovito..jebote kolko sam se smijala od jutra,znala sam da će me navečer uhvatit neka depra,uvijek je tak..al za to je damir kriv on me podsjetio na te dane..tri cure iz razreda već imaju djecu,pola dečkiju iz b raz se skoro oženilo,svi se uozbiljili ma užas..JA BI U ŠKOLU!!!!
ma idem spat sad sam u bedu..
karlo mi se mota po glavi,nemogu vejrovat da je prošlo 3 godine odkad je s anđelima..baš sam danas čula na putu doma na narodnom i njegovu pjesmu(šuti moj dječače plavi i nek tvoja kosa plava na jastuku uspomena spava...)bem ti damira zakaj me moro podsjetit na njega,na sve...
pas mater ujutro krepavam od smjeha,a sad je i koja suza pala,baš za kurac..te 3 godine ko da su 3 dana,svega se sjećam..
ma jebem ti ja taj život i neku pravdu kad namo oduzme nekog koga volimo,nije to fer..pa imo je samo 17 godina ..ma u kurac sve..dosta bediranja idem spat,sutra će bit bolje...
malo je lakše sad kad sam bacila to iz sebe..pozz ljudi i (sorite na ovom postu baš je za niš al jebiga tak se osjećam sad),malac tebi pusa..
Post je objavljen 08.05.2007. u 23:44 sati.