Osim što ima utjecaj na pojedince, glazba već tisućama godina ima važnu ulogu u društvu i njegovim manifestacijama. Spiljske slike flauta i drvenih čegrtaljki stare 30 000 godina, pronađene su u Južnoj Francuskoj, u Pirinejima i Rusiji, ukazujući na važnost umjetnosti u životu naših predaka. Čini se da nema ljudske kulture bez glazbe. Naročito izgleda da je pjevanje univerzalno. Glazba se bez iznimke izražava u vezi s religijom, slavljima i plesom. U mnogim religijama, premda ne svim, glazba se koristi za pjevanje svečanih, pobožnih napjeva i himni. U nekim se pak religijama koristi kao podloga za meditaciju.
Glazba je dio svih važnih događaja i proslava, uključujući vjenčanja, pogrebe, parade, rituale prelaska u drugi društveni status (npr. 'stjecanje muškosti') i festivale. Glazba također, sudjeluje u ljudskoj preokupaciji traženja promijenjenih stanja svijesti kao dio rituala, individualnog sanjarenja, molitve, meditacije ili uporabe droga.
Bavljenje umjetnošću u društvu potaklo je i razvoj tehnologije. Na primjer, prve peći za pečenje vapna i opeka nisu bile napravljene da bi se u njima pekle posude za svakodnevnu uporabu, nego da bi se stvorile figure koje su se koristile kao umjetnički predmeti ili u nekim ritualima. Primjer koji može poslužiti kao suvremena analogija je razvoj CD-diskova. Oni su nastali za muzičko tržište, a sada se koriste za pohranjivanje podataka.
Premda je glazba dio svih kultura, ona u svakoj pojedinoj kulturi ima različitu ulogu, različita značenja i različiti stupanj važnosti. Slušatelji iz jedne kulture često imaju poteškoća u razumijevanju osjećaja izraženih muzikom neke druge kulture, jer je emocionalni izraz kulturno određen. U većini kultura glazba ima funkcije koje nisu samo zabava i estetsko uživanje pojedinca. Ona potpomaže proces komunikacije i omogućuje ljudima da zajedno učinkovitije djeluju. Na primjer, glazba može uskladiti fizičke pokrete skupine ljudi u plesu, marširanju ili radu. Glazba je sredstvo za izražavanje širokog raspona ljudskih osjećaja, ljubavi, tuge i osjećaja pripadnosti koje ljudi ponekad teško iskazuju riječima. Glazba je zapravo alternativno sredstvo komuniciranja među pojedincima i skupinama, premda ova komunikacija može biti ograničena na one koji razumiju određeno značenje upotrebljenog glazbenog žanra.
Glazba je utkana u društvenu potku naših života. Muziciranje, stvaranje glazbe i pridavanje posebnog značenja glazbi unutar jedne kulture ili u određenoj okolini osnažuje i spaja društvenu zajednicu. Muzikom se može služiti da bi se potaklo pristajanje uz društvene norme, oblikovalo društveno prihvatljivo ponašanje kod djece i usvojilo kulturne alate, kao na primjer kod učenja abecede pjevanjem. Nasuprot tome, glazba također može omogućiti izražavanje identiteta koji se protivi društvenim normama. Adolescencija je vrijeme kada je slušanje glazbe najintenzivnije i kada glazbeni ukus često postaje neodvojiv dio društvenog identiteta. Ovo može dobro ilustrirati nedavni primjer u Montrealu kada se u podzemnoj željeznici sviralo klasičnu glazbu u nastojanju da se uvjeri mlade da se ne trebaju tamo zadržavati. Postupak je bio vrlo učinkovit. U nekim slučajevima glazba može biti moćno oruđe promjene. Ona može imati važnu ulogu u ujedinjenju i izražavanju solidarnosti kod osoba koje izazivaju društvene norme i postupke.
Glazba ima ulogu u većini naših društvenih institucija i religioznih obreda, na primjer, na rođendanima, vjenčanjima i pogrebima, sportskim natjecanjima, vojnim događanjima. Ona može biti i moćno sredstvo održavanja kontinuiteta i stabilnosti društva kroz narodnu glazbu (folklor) i pjesme koje govore o mitovima i legendama, te bilježe važne događaje. U našem sve globalnijem društvu, folklorna glazba može biti važno sredstvo za očuvanje identiteta manjinskih kultura.
Prenosimo:ZAMP
Post je objavljen 06.05.2007. u 08:00 sati.