Pregled posta

Uspješno učiti? Moguće!

Da, kladim se da ste svi (koji ste to, naravno, htjeli) bar jednom sjeli za stol, otvorili knjigu, počeli učiti i – odustali, jer vam jednostavno 'nije išlo'.
Isto tako, uvjerena sam da ste na Internetu našli milijun savjeta za uspješnije učenje, hrpu navodno ispitanih metoda učenja i još štošta korisno. Ali, isto tako kao što smo svi individualne osobe, logično je da će svakome od nas odgovarati i različit način učenja. No, ipak mislim da svakome od nas odgovaraju neke osnove po kojima se dalje možemo ravnati.

1. Nahrani svoj mozak jer će, vjerovao/la ili ne, bolje pamtiti

Često zanemarujemo da je hrana poput ribe, soje, jaja, povrća, gljiva, sjemenki, te tekućina poput čajeva i vode, jako zdrava i korisna za mozak. Od njih nam mozak radi brže, svježiji je, lakše stvara i čuva pamćenje, nadoknađuje masnoće koje gubi dok razmišlja, a na kraju krajeva, ne dehidrira i ostaje u punoj funkciji.
Također, izbjegavajte zasićene životinjske masti (mast, maslac, masno meso, masne sireve i mlijeko) i alkohol, jer se tom hranom smanjuje dotok krvi u mozak, a samim time i sposobnost učenja i pamćenja.


2. Odredi svoj cilj

Nije isto učiti 'samo da bi bilo pozitivno' ili za odličnu ocjenu. Zašto? Jer sam cilj radi ogromnu razliku između volje za učenjem. Usporedi samo najboljeg i najlošijeg učenika u svom razredu. Doduše, ne mora značiti da onaj najlošiji ne bi htio biti puno bolji, ali očito je da nema baš neku preveliku volju raditi malo više za bolju ocjenu dok, s druge strane, najbolji učenik vjerojatno ulaže puno od svojeg vremena i mogućnosti u svoje (očito uspješne) ocjene i ciljeve.
Nakon što sam sa sobom odlučiš koji su tvoji ciljevi i do koje mjere želiš uspjeti, tek tada možeš krenuti dalje.

3. Organiziraj svoje vrijeme

Da, lako je biti odličan i uspješan ako nemaš baš ništa drugo za raditi osim učenja. Takve osobe imaju vremena za bacanje pa im nije problem ostaviti pola popodneva na učenje, dok će se ostatak dana odmarati i zafrkavati. No, mnogi mladi danas imaju mnogo drugih obaveza, hobija ili bilo čega drugog što im nužno uzima potrebno vrijeme. Zbog toga je potrebno imati dobru organizaciju, jer bez toga ćeš teško uspijevati stići baš sve što želiš, a da to napraviš onako kako treba.
Najveća je greška nas mladih što nam se, kad dođemo iz škole, ne da baš ništa. To trebaš u korijenu spriječiti, pa se, kad dođeš iz škole, odmori npr. pola sata, a onda sat vremena uči. Ovo je, ponavljam, primjer, svatko ima drugačiji radni dnevni ritam i drugačije sposobnosti, pa će se svatko prilagoditi onome što vrijedi za njega.
Zaključak: bitno je znati koliko ti je vremena na raspolaganju, što obavezno moraš odraditi te koliko ti je vremena potrebno za što. Po tome se ravnaj i organiziraj svoje vrijeme.

4. Odmaraj se kontinuirano

Možda zvuči čudno, ali koliko god puno gradiva imaš za naučiti, a uz to nemaš puno vremena, MORAŠ poslije određenog vremena učenja (45 minuta do sat vremena) napraviti pauzu od 5-15 minuta. Zašto? Jer će ti mozak previše raditi ako učiš duže od nekih prosječnih sat vremena, i svako duže prisiljavanje da učiš neće uopće biti korisno, što ćeš uočiti tek kasnije.
Također, nemoj se dovoditi u situaciju da učiš po noći – ovo znam iz vlastitog iskustva. Isto kao i kod maloprije spomenutog slučaja, mislit ćeš da učiš i pamtiš, a mozak će ti se samo preopterećivati jer je ionako već umoran od cijelog dana. Ni takvo učenje neće previše uroditi plodom.

5. Preispitaj se

Česta greška u učenju koju prepoznajem kod svojih vršnjaka je slijedeća: uporno mi tvrde kako su učili cijeli prethodni tjedan npr. povijest, a onda, dok ih slušam kako odgovaraju, ne znaju skoro pa ništa. Zašto? Jer su gradivo naučili do granice prepoznavanja. Dakle, profesor ih pita najobičnije pitanje, a oni ne odgovaraju na njega. No, kad profesor uoči da oni ne znaju, on će im nešto natuknuti, te će se oni sjetiti par detalja vezanih uz spomenuto, no i dalje ne znaju reći sve što treba. To nije baš najbolji osjećaj za učenika dok odgovara – kad zna da zna, a ne može se sjetiti. Uopće nije problem u njemu ni u njegovom pamćenju. Jedino što u ovom slučaju treba poduzeti pri učenju je slijedeće: kad dobro proučiš detalje neke lekcije, ono što je u njoj važno, a na kraju to i naučiš – postavi si pitanja, tako da na njih moraš odgovarati punim rečenicama.

6. I na kraju – nagradi se!

Kad se preispitaš (sam sebe ili te netko drugi preispita) i vidiš da si naučio do razine do koje želiš, ili, još bolje, kad si već odgovarao profesoru i dobio željenu ocjenu – nagradi se! I to na bilo koji način poželiš. Radi ono što voliš; izađi i prošeći, nazovi prijatelja/prijateljicu, dečka ili curu, odspavaj… Bilo što. Na kraju krajeva, na kraju svakog tjedna je i vikend, iskoristi ga što bolje možeš, a dio vikenda obavezno odvoji za odmor i zabavu. A za što nam inače služe subote navečer?

Ovo su neke osnove koje su uglavnom potrebne da bi se uspješno učilo, ako to stvarno želiš. Izgleda komplicirano, ali je zapravo vrlo jednostavno. Kada se jednom privikneš na takve osnove, poslije uopće nećeš razmišljati o tome, nego će ti to automatski biti temelj kod svakog slijedećeg učenja.
Uostalom, kraj je sve bliže, a svi mi želimo imati što bolje rezultate! Sretno!

Post je objavljen 24.04.2007. u 14:43 sati.