Iako nikada nisam bila,
niti si bio ti
uz taktove sjećanja na mladost ili ludost
sreli smo se,
na straži pored Prizrena.
U noći kada je kao dopušteno sve
riječ bez značenja ili dodir sa smislom
ušao si kroz nevidljive žilice tehnike
u život moj.
I kao da se otvorila Pandorina kutija
raznosila je slutnja sve oko mene
ali u meni je zavladao mir.
Ne znam gdje je pukla spona
što održava kolotečinu
niti tako nazvati mogu bivanje
u danima poslije, s tobom.
Jer ti si baš kao i ja sklon vjerovati,
spreman uljepšati i pomoći.
Mi smo jedno drugom napravili
medvjeđu uslugu
poznavanja u nepoznavanju.
Danas je stiglo i stražarim
na opasnim bedemima stvarnosti.
Tko si i da li dolaziš da poremetiš
teško stečeni mir
i hoću li u strahu od pitanja
što se to giba u mraku,
pucati bez upozorenja ?
Čula luđački rade,
da shvatiš nema vremena
ali na koju god nas stranu odvelo to,
pamtit ću da smo se sreli
na straži, pored Prizrena.
Post je objavljen 24.04.2007. u 07:38 sati.