Marketing
SIJECI, BAJA, NIJE TVOJE
Naslov ovoga tužnoga, ali nažalost istinitoga, posta trebao je biti „Javna kuća Hrvatske šume“, no u zadnji sam se tren predomislio ne htijući nikoga vrijeđati i ne dovoditi u neugodnu situaciju, osim onih koji su glavni akteri (doduše tko je glavni, tko to zna? Ili ZNA SE?!) ili dobri izvršitelji, Teško je to ocijeniti, a vi svi, koji živite u Hrvatskoj će te, vjerujem, poučeni stotinama takvih primjera, siguro odgonetnuti pravoga „glavnoga glumca“.
Iako sam promijenio naslov ne želim vam uskratiti ono što sam, još pod dojmom starog naslova, već bio napisao:
Pitat će te što ovo ima veze s naslovom „Javna kuća Hrvatske šume“, gdje je ta „javna kuća“? Možda su već neki od vas, zavedeni naslovom počeli maštati o polugolim curama te kuće? Ali moram vas razočarati. U ovoj „javnoj kući“ doduše ima ne samo polugolih, nego potpuno golih slavonskih seljaka, paora, koji si od svoga teškoga rada ne mogu kupiti ni lanene gaće, šumskih radnika koji zbog mizerne plaće moraju šutjeti i u sebi nositi revolt, gledajući kako im nemilosrdno i nepovratno nestaje djedovina, koju u svoje nezasitne džepove trpaju vanbračni sinovi nezasitnog gazde. U ovoj se „kući“ točno zna tko koga jebe, ali u zdravi mozak! Oprostite mi na vulgarnosti, ali ovo doista ne zaslužuje nikakvu alegoriju.
O čemu se radi?
Javna tvrtka „Hrvatske šume“, prema njhovoj internetskoj stranici (http://www.hrsume.hr/) ima 16 uprava, razmještenih po cijeloj Hrvatskoj, od kojih je pet u Slavoniji: Nova Gradiška, Požega, Vinkovci, Našice i Osijek, koje su nadležne za određeni broj šumarija: Nova Gradiška 9, Požega 6, Vinkovci 12, Našice 9 i Osijek 8 šumarija.
Jedna od uprava je, recimo u istočnoj Slavoniji, nadležna je za devet šumarija. Ta Uprava zapošljava oko 100 službenika, administrativaca, neproizvodnog kadra. Ako je situacije i u ostalim upravama slična, onda si lako možemo izračunati koliko neproduktivnog osoblja, koje u pravilu ima bolju plaću od onih koji donose izravnu dobit, dakle šumskih radnika, zapošpljava ta javna tvrtka. Poznavatelji prilika govore da je tu „uhljebljeno“ poslušno članstvo vladajuće stranke.Osobno znam da službenici jedne takve Uprave nemaju što raditi pa za vrijeme radnoga vremena, na primjer, prepisuju i umnožavaju recepte za kolače.
Jedna šumarija u sastavu jedne takove Uprave zapošljava oko 60 radnika, od toga u šumi radi samo oko 20, dok su ostali su opet administrativci. Tih 20 radnika po planu mora isjeći 70.000 kubičnih metara šume. Jedan kubični metar 1.klase prodaje se po cijeni od oko 600 kuna.
Hrast se sječe do kraja, dakle bez reda. Za tri ga godine više neće biti za sječu! Ovaj, kojega se sada siječe, zapravo još nije za sječu, trebao bi čekati bar još 10 godina, ali nekome se očito jako žuri, jer treba (možda zbog predstojećih izbora) prodati što više, i što više novaca staviti u džep.
Gdje je tu skandal?
Pa eto prvi je neselektivna sječa. A drugi je, tako mi pričaju poznavetelji prilika u jednom pograničnom gradiću, činjenica, da upravitelj uprave uz svoj teški posao za koji je jako dobro plaćen, radi još oko 300 hektara zemlje, dakle bavi se poljoprivredom i ubire dobra poticajna sredstva od države. Tu njegovu zemlju, kažu ljudi iz toga gradića, obrađuju šumarijski traktori.Oni moraju znati, jer upravitelj uprave živi u tome gradiću Dosta? Ima i još nešto. Zemlja ovoga upravitelja graniči sa šumom. Uz sami rub šume, dakle na granici s njegovom zemljom, sagrađena je vikendica za 180.000 kuna! Slučajno!?
Sve to nije ništa slučajno kao i činjenica, da je on došao za upravitelja. On je, naime, kao valda i sve njegove kolege, član vladajuće stranke i bog i batina, kojemu se nitko ne smije suprotstaviti.
Da li se ovom može nazvati krađom i uništavanjem tuđe imovine? Ja neznam. Zato samo pitam.
O javnoj tvrtci „Hrvatske šume“ koliko je meni poznato ništa se ne govori kao da je sve u redu. A kako taj red izgleda vidjeli ste. Zato pozivam naše blogere, saborske zastupnike Vidovića i Stazića, Jurjevića i najnovijega Milanovića (nisam ja kriv što su svi iz SDP-a!) da nas, blogere, inter nos pouče i da isprave pokoju tvrdnju koju sam iznio na temelju izjava ljudi toga kraja, ili da ovu temu uvrste u saborsku raspravu.
Dixi et salvavi animam meam!
Apdejt
Danas sam našim blogerima, političarima, saborskim zastupnicima: Milanoviću, Vidoviću, Staziću i Jurjeviću poslao ovaj tekst:
Poštovani gospodine...,
za vrijeme moga kratkog odmora u rodnoj mi Slavoniji doznao sam glede stanja u „Hrvatskim šumama“ (konkretno jedne uprave u Slavoniji) toliko, da jednostavno ne mogu vjerovati da je to u Hrvatskoj moguće. Nisam mogao a da to ne objavim na mom blogu u dva dijela. Na kraju drugoga dijela „prozvao“ sam Vas, jer vjerujem da Vama, premda soborskim zastupnicima, taj lopovluk nije poznat.
Budući da moj blog imenom ne privlači vjerujem da sami na njega nebi niti došli. Zato Vas molim da pročitate bar drugi, konkretni, mojih tvrdnji utemeljenih na iskazu djelatnika. Naravno da sam pisao općenito jer ne želim bez provjere nikoga otpužiti. Međutim Vama sam spreman, naravno ne preko bloga, otkriti karte.
Srdačno Vas pozdravljam, želim puno uspjeha i nadam se Vašoj reakciji.
Post je objavljen 23.04.2007. u 12:16 sati.