U subotu sam imala i neobičnu i čudesnu milost susreti se sa sestrama klarisama u njihovom splitskom samostanu, odnosno s njihovom poglavaricom, na daleko poznatom s. Suzanom...Kako sam došla do njih, i kako baš tada - priča je previše nevjerojatna i čudesna, da bih je mogla ovdje napisati - ukratko Bog mi ovdje u Splitu neprestano priredjuje razna iznenađenja, i nevjerojatne susrete, nova poznanstva i stare prijatelje...Tako da se odlazeći povremeno i u zajednicu sv. Filipa Nerija, kod don Joze Mužića već osjećam skoro kao u Palmi...
Drago mi je da sam nakon subotnjeg susreta, još intenzivnije povezana i sa splitskim klarisama, kojih tamo ima 22, a među njima je i naša poznata duhovna pjesnikinja s. Anka Petričević, o kojoj i p. Luka baš u svojoj staroj propovijedi za današnju nedjelju piše:
"Bog kad stvara, on to čini iz ničega. Tek pošto se sve sruši što nije na njemu sazdano, On zasja u našim životima. Anka Petričević ušavši u samostan napisala je: "Potresao si temeljima grada mojega i srušio sve što ne bijaše sazdano ne Tebi. Na ruševinama sjedim i jecam… Utješi me… Reci da ćeš podići ljepše hramove i bjelokosne tornjeve i zidove ukrasiti biserjem od mojih suza. Reci… Da više ne zaplačem za mrtvom ljepotom."
P. Luka - 3. vazmena 2001.
Više o klarisama:
Klarise
Klarise u Splitu primaju na razgovore svaki dan: 8-11.15 i 16-18.15h
A kad smo već kod klauzurnih redova čujem da HNK u Zagrebu, baš ovih dana ima premijeru opere Razgovori karmelićanki, Francisa Poulenca, koju bi svakako bilo dobro pogledati:
Razgovori karmelićanki
"Priču o mučeništvu časnih sestara iz Compiegnea prva je ispričala jedna od njih, majka Marie, koja je preživjela teror Francuske revolucije i objavila svoja sjećanja. Proglašenje sestara sveticama koje je uslijedilo nakon toga, inspiriralo je Njemicu Gertrude von le Fort da ispriča njihovu priču. Tako je nastao roman sablasnog predosjećaja Posljednja na stratištu iz 1931. godine, koji opisuje sudbinu religije u totalitarističkim režimima. Učinjeni su brojni neuspjeli pokušaji adaptacije knjige u dramu, pa i filmski scenarij, sve dok se tog zadatka nije prihvatio Georges Bernanos.
Bernanos je u svoj roman dodao neke nove likove i mnoge detalje, no priča je postala svjetski poznata tek nakon nastanka opere Razgovori karmelićanki Francisa Poulenca, koju je naručio Ricordi za milansku Scalu, gdje je djelo i praizvedeno 1957. godine."
Post je objavljen 21.04.2007. u 21:05 sati.