Na poslu sam dobio obavijest o kolektivnom osiguranju života. Ono, klasika: smrt, boleštine, prometne nezgode, invaliditet. Ujedno se dobiju uputstva za upotrebu ako se desi osigurani slučaj:
"Ukoliko se desi osigurani slučaj potrebno je kontaktirati gđu. AAA... Gđa AAA će vam pomoći.... sakupite sve nalaze...“.
Lijepo su se pobrinuli objasniti što napraviti uslijed osiguranog slučaja. Da se ništa ne bi prepustilo slučaju, na kraju piše:
„Za slučaj smrti, postupak je isti, ali prijavu radi najbliža rodbina, odnosno nasljednik.“
Tko bi rekao! Ako si mrtav, ne trebaš sređivati papire. Trebalo bi dati priznanje za osobe koje su sastavljale ugovor. Doduše, nigdje se ne spominje što ako čovjek padne u komu? Da li on sam treba predati papire ili to može napraviti najbliža rodbina, odnosno nasljednik?
Naravno da su bile naglašene osigurane svote: za smrt uslijed bolesti se dobija X.000 kn (X tisuća kuna), najneisplativije. A za trajni invaliditet X0.000 kn (deset X tisuća). Deset puta više za invaliditet od smrti! Čitajući ugovor nametala su mi se sama pitanja: ako čovjek umire i dva sata prije smrti mu otkažu vitalni organi (100postotni invaliditet), je li nastupio osigurani slučaj i osiguranik, odnosno rodbina dobiva maksimalni iznos invaliditet + smrt. Ako ne, koliki treba biti period između invaliditeta i smrti? Sat, dan, tjedan?
Gledajući sva ta osiguranja, kroz glavu mi je prolazilo koliko vrijedim živ, a koliko mrtav. Živ dobivam plaću što je pristojna vrijednost slijedećih 30-tak godina. U ovo vrijednost bi se trebali oduzeti fiksni troškovi života kao što su obleka, hrana, pivo... Vrijednost mene kao mrtvog uvelike ovisi o tome kako umrem: uslijed bolesti ne vrijedim nešto previše, ali uslijed nesretnog slučaja već je neka svota. Tu se treba pridodati još neka osiguranja koja imam i vrijednost trećeg mirovinskog stupa. Sva ta svota se može staviti u neki dionički fond i dobivati 10% godišnje. Skupilo bi se. Srećom trenutno više vrijedim živ, ipak me muči taj treći stup koji svake godine sve više vrijedi.
Uh, nadam se da mi žena neće pročitati ovaj post.
---
Ovaj post vjerojatno zvuči malo nastrano, ali se upravo tako osjećam okružen svim silnim osiguranjima, Jehovinim svjedocima koji ih prodaju i svijetu gdje se vrijednosti okreću prema materijalnom.
Post je objavljen 20.04.2007. u 09:27 sati.