Marketing
Ljubav
Ima jedna stvar koju stvarno ne volim.
Čak više i od laži, licemjerja i dvoličnosti.
Najviše od svega ne volim *mrzim* je kad em netko vuče za nos.
Ili kad netko nekog vuče za nos.
Ali najviše kad netko mene vuče za nos.
Jednostavno mi nije jasno - hoćeš, dobro, nećeš - opet dobro.
Ali reci.
I nemoj slučajno misliti da ću te čekati.
Ima netko tko mene čeka.
A ja ću ga sada izvući iz dubine.
Ok, ovo nije io post, ovo je bilo iskaljivanje frustracija.
Hvala B(l)ogu.
Nego.
Htjela bih pisati o jednoj nepresušnoj temi.
Ljubavi.
Ali, ne mislim sad na onu ljubav u romantičnom smislu.
Trenutno me to ne zanima.
Ima puno drugih ljubavi koje nas uistinu drže na životu.
A to je povrh svega roditeljska ljubav.
I odmah pored nje prijateljska.
Ako se ijedna od njih poljulja, imamo pravi razlog biti nesretni.
Ja po tome i imam i nemam razloga biti nesretna.
Prijatelje imam divne.
Jako vas volim.
Bez vas ne bih izdržala.
Volim te, mali prinče.
Knjige su najbolji prijatelji.
Ne umanjujem ljudska prijateljstva.
Tome u čast, nekoliko divnih redaka.
"Tražim prijatelje. Šta znači to »pripitomiti«? To je nešto što se davno zaboravilo, reče lisica. To znači »stvoriti veze«... Stvoriti veze? Naravno, rece lisica. Ti si za mene samo mali dječak sličan stotinama tisuća drugih dječaka. I ti mi nisi potreban. A ni ja tebi nisam potrebna. Ja sam za tebe samo lisica slična stotinama tisuća lisica. Ali, ako me pripitomiš, biti ćemo potrebni jedno drugom. Ti ćeš za mene biti jedini na svijetu. Ja ću za tebe biti jedina na svijetu... Počinjem shvaćati, reče mali princ. Postoji jedna ruža... mislim da me pripitomila... "
Post je objavljen 19.04.2007. u 21:29 sati.