Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/eltomo

Marketing

"There are in fact two things, science and opinion; the former begets knowledge, the latter ignorance." (Hippocrates)

Evo došlo meni da se vratim na blog i ponovno započnem pisati o astronomiji – ono što sam prekinuo prije nešto više od dvije godine. Vidim, u tom je razdoblju blog kao poprilično nepoznat i opskurni medij postao itekako etablirano i uvaženo sredstvo pisanja. Koliko se pojam bloga promijenio u te dvije godine, toliko se vjerojatno i moj život izmijenio. Dočepao sam se diplome nakon puno krvi, znoja i suza, definitivno otišao iz metropole, i što je najvažnije – dobio priliku raditi u strasti svog života – astrofizici. I to ne samo kao sporedni igrač, hobista ili pasivni promatrač, već kao aktivni istraživač koji traga za rješenjima tajni ogromnog, hladnog (i malo manje hladnoga) svemira. Nadam se da me ova strast neće nikada napustiti, i da ću imati čast i zadovoljstvo baviti se astronomijom do duboko u starost.

Osim toga, radim u jednom ugodnom okružju koje svakim danim postaje sve bolje i kvalitetnije kako se naši znanstvenici vraćaju natrag u zemlju, a koje ima potencijale razviti se u nešto sasvim novo i drugačije nego što se to do danas moglo u Hrvatskoj vidjeti. Snažni univerzitetski centri, s još snažnijim odjelima i sposobnim ambicioznim ljudima koji u njima rade, trebali bi biti put znanstvenog uspjeha u svakoj zemlji. Dok je moj grad još poprilično univerzitetski nerazvijen (u usporedbi s drugima) i nabijen nekim propulzivnim pokretačkim nabojem i duhom za napretkom i razvojem, neki drugi veći gradovi, s puno dužom tradicijom uljuljali su se na lovorikama prastare slave u svojim mastodontskim aparatima i sustavima, nadajući se kako će kvantitet ipak na kraju tu i tamo iznjedriti koji kvalitet. S dijametralno suprotne strane, mladi, nadobudni istraživači željni uspjeha i 'slave', pokreću male centre iz učmalosti i od njih stvaraju svjetska središta, s ogromnim potencijalom razvoja, kao što je to slučaj u Splitu i Dalmaciji.

Dosta za sada o tome. Vratio sam natrag sve stare slike na blogu koje su nestale gašenjem mog prijašnjeg servera, tako da opet oni koji to žele, mogu čitati i uživati u različitim astronomskim temama. Toga će zasigurno biti još, kako mi nešto padne na pamet, ili u skladu sa recentnim zbivanjima u astronomiji.

A što se tiče recentnih zbivanja, u protekle dvije godine zaista se puno toga u astronomiji dogodilo. Od najspektakularnijih podviga svakako treba izdvojiti rad na malim tijelima Sunčevog sustava, poput 'bombardiranja' jezgre komete ogromnim komadom metala. No osim toga, na tisuće drugih astronoma i manje atraktivnih teleskopa besprijekorno su radili svoj posao, i otkrivali ono što se prije samo nekoliko godina smatralo nemogućim. Svakako najvažniji teleskop današnjice je onaj Spitzerov infracrveni teleskop u orbiti Zemlje, koji je već načinio mnogobrojna otkrića i napokon uveo astronomiju u tajne hladnog plina i prašine, u tajne nastanka prvih diskova oko zvijezda, a u njima i prvih planeta. Velikim koracima grabe i ogromni optički teleskopi – interferometri VLT u Čileu, koji su danas postali uređajima kojima možemo najbolje i najdalje vidjeti u svemir.

Nova milenijska era je svakako era egzoplaneta – do danas ih je već otkriveno više od 200 (223) , a lansiranjem novih teleskopa konstruiranih posebno za otkrivanje planeta ta bi se brojka vrlo brzo mogla pretvoriti u četverocifreni rezultat. Vrlo je blizu i trenutak kada ćemo otkriti drugu Zemlju – planetu van Sunčevog sustava po svojoj veličini i masi podjednaku Zemlji. Razumijevanje nastanka planeta danas predstavlja jedan od najvručijih problema astronomije, a koji će doprinijeti odgovoru na vječno pitanje kako smo nastali i odakle dolazimo. Kako raste broj novo-otkrivenih planeta, tako raste i naša spoznaja da naš Sunčev sustav i naša planeta Zemlja uopće nisu jedinstveni i unikatni, već tek jedna kap, zrno u moru i pustinji sličnih planetarnih sustava i planeta diljem svemira. Ako naša Zemlje nije jedinstvena, tko kaže da je i život na Zemlji, pa samim time i čovjek, jedinstven i neponovljiv u kozmosu?


Post je objavljen 16.04.2007. u 18:53 sati.