Prije dva tjedna pokrenuli smo priču o Konzumovim bonovima koji su podijeljeni zaposlenicima Zračne luke Zagreb. Kao reakcija na taj tekst javilo se još nekoliko ljudi koji su ustvrdili da se Konzumovi bonovi nisu podijelili samo u Zračnoj luci već i u HEP-u, INA-i, Vjesniku itd. Što je zajedničko svim tim firmama? Jedan od vlasnika ili potpuni vlasnik je država.
Prema zakonu, jednom godišnje radnik ima pravo biti isplaćen u robi protuvrijednosti do 400 kn. Upravo na taj iznos glase bonovi Konzuma. Za sad sve štima i sve je po zakonu. Slijedeći korak je, nabava tih bonova. Postupak je slijedeći… Firma uplati Konzumu određenu svotu novaca za koju onda oni dobiju te bonove. Idemo to pretočiti u brojke.
Idemo s pretpostavkom da je kupovina obavljena po sistemu da je za bon od 400 kn, firma uplatila 300 kn. Dakle kupovina s popustom (iako je vjerojatniji scenarij da je popust iznosio između 5% i 15%).
Zračna luka Zagreb prema podacima s FINA-e ima 891 zaposlenog (Ivan Hrvačić kaže da ih ima i preko 1000, ali mi ćemo se držat podataka dostupnih preko tražilice www.biznet.hr)
891 zaposleni × 300kn za konzumov bon = 267.000 kn
INA d.d. prema istom izvoru ima 10427 zaposlenih. Dakle 10427 × 300kn = 3.128.100 kn
Što je ovdje sporno? Prema zakonu o javnoj nabavi, za svaku nabavu u iznosu preko 200.000 kn mora se raspisati javni natječaj. Javnog natječaja nije bilo u slučaju Zračne luke Zagreb i INA-e. Dakle prekršen je zakon o javnoj nabavi. I ne samo da je prekršen zakon o javnoj nabavi već je to ujedno i opstrukcija tržišnog natjecanja. Tko će odgovarati zbog ovog?
Post je objavljen 16.04.2007. u 09:47 sati.