Marketing
Ekologija kao žrtva imperijalne politike SAD-a
Za razliku od nekih u najmanju ruku ne ozbiljnih predviđanja kojima smo svjedočili ovdje u blogosferi, mi nastavljamo sa ozbiljnim raščlambama i predviđanjem budućih trendova na planetu. Kako bi ljudi shvatili zašto danas u SAD-u dolazi do jačanja imperijalizma (poput ranijeg Rimskog i Britanskog), potrebno je pojasniti i utjecaj ranije opisanih negativnih globalnih trendova na iste. Za već spominjane ekološke promjene i budući porast temperature u svijetu uslijed učinka staklenika, postoje pesimističke i optimističke prognoze. Tako po nekim umjerenim prognozama, SAD uslijed globalnog porasta temperature neće biti podvrgnut drastičnim promjenama. Farmeri na jugu Velikih ravnica bit će suočeni s iscrpljivanjem zaliha vode iz podzemnih rezervoara Ogallala i s bržim topljenjem snijega na Stjenjaku. Bit će manje vode i srednja razina rijeka će se smanjiti. To će otežati navodnjavanje suhog tla, koje će biti još potrebnije nego danas, što će prouzrokavati pomicanje područja za uzgoj određenih biljaka prema sjeveru. Porast temperature neće uzrokovati samo preseljenje usjeva prema sjeveru nego i nekih vrsta drveća poput bukvi, breza, šećernih javora koji bi se uz druge vrste mogli pomaknuti za oko petstotinjak kilometara na sjever. Tek tamo bi našle pogodniju klimu za svoja staništa. Zbog toga se može očekivati nestanak bukovih šuma tijekom slijedećih 50 do 100 godina iz jugoistočnog dijela SAD-a. To ipak neće biti velika tragedija za zemlju veličine i položaja poput SAD-a, jer će pritom druge vrste drveća zauzeti njihovo mjesto.
Mnogo je veća zabrinutost među biolozima zbog utjecaja temperaturnih promjena na divlje životinje. To se posebno odnosi na rijetke divlje životinje, kao i na ptice koje su nastanjene u ograničenim i rijetkim staništima. Dok ljudi mogu planirati promjenu svoga prebivališta, biljakama i životinjama je to mnogo teže. Poznate su migracije drveća za vrijeme otopljenja, nakon ledenog doba, ali se to događalo tijekom više tisuća godina, a sada bi se to trebalo dogoditi za nekih stotinjak ili prema pesimističkoj prognozi za pedeset godina. Jasno je kako će pojedine vrste biljaka i životinja pri tako brzom prilagođavanju neupitno stradati. Zbog toga se može pretpostaviti kako će neke ruralne oblasti izgubiti prospiret ovom migracijom, dok će ga neke druge na sjeveru postići upravo zbog globalnog zagrijavanja. Problemi će svejedno nastati jer će globalno zagrijavanje biti praćeno violentnim olujama, orkanskim vjetrovima, sušama i poplavama. Međutim, povećana razina ugljičnog dioksida doprinosit će nešto bržem rastu biljaka. Vrlo je vjerojatno kako će poljoprivrednici uspjeti primjenom moderne znanosti i razvojem genetski modificiranih organizama spašavati svoje prinose korištenjem usjeva otpornijih na sušu. To se provodi već i sada, unatoč činjenici da dugoročni utjecaj GMO hrane na zdravlje ljudi nije uopće istražen i dokazan. Znači, američka poljoprivreda se može relativno uspješno prilagoditi stacionarnom dijelu globalnog zagrijavanja, ali će to biti mnogo teže s violetnim pojavama poput orkanskih vjetrova, poplava i drastičnih suša, koje će biti posebno izražene u nekim predjelima. Ipak, Američka poljoprivreda moći će se kao cjelina prilagoditi globalnom zagrijavanju, ali će pritom za neke regije prilagođavanje jednostavno biti nemoguće i tamo će poljoprivreda biti napuštena ili drastično smanjena.
Globalno zagrijavanje neće imati posljedice samo u smanjenju zaliha vode i poljoprivredne proizvodnje žitarica u trenutno poznatim poljoprivrednim područjima. Hidrolozi, biolozi i inženjeri imaju dosta precizne procjene o posljedicama podizanja razine mora. Crta obale se već sada vidljivo pomiče prema kopnu. Masachussetts će izgubiti između tri i deset tisuća jutara priobalnog područja do 2025. godine, budući studije predviđaju porast razine mora za oko 0,5 m kroz nekoliko desetljeća. Takavim trendom do 2100. godine porast razine mora iznosit će između 1,68 do 2,4 m, što bi mogla biti katastrofa ako se ne naprave vrlo skupi i dugački nasipi. U južnijim dijelovima SAD-a napredovanje mora prema kopnu bit će još veće. Osim toga, zbog jakih vjetrova koji se očekuju, slana voda će prodirati u priobalne podzemne rezervoare slatke vode, u trenutku kada će povećanje srednje temperature zraka prouzrokovati i veću potražnju za tom vodom. Neki stručnjaci smatraju kako će gradnja nasipa za zaštitu od tih pojava biti preskupa i neisplativa.
Nepovoljne ekološke promjene izvan granica SAD-a, također će imati utjecaj na američko društvo. Kada se dogode prirodne katastrofe u krajevima poput Meksika ili Haitija, dolazi do pojačane migracije u SAD upravo one vrsta stanovništva koja je zemlji najmanje potrebna. Ipak, ako se sve to analizira, SAD ne mora biti i globalni gubitaš zbog globalnog zagrijavanja kao što će to biti mnoga druga nerazvijena društva. Upravo to je razlog što SAD s obzirom na svoje velike znanstvene potencijale i financijske mogućnosti ne posvećuje dovoljno pažnje spriječavanju globalnog zagrijavanja s smanjenjem emisije ugljik-dioksida, premda su najveći zagađivač ugljičnim-dioksidom u svijetu. SAD sa svojih približno 5% svjetskog stanovništva uzrokuje čak 20% svjetskog zagađivanja ugljičnim dioksidom. Drugim riječima, oni smatraju kako će prvi i drugi moderni "jahač apokalipse" protutnjati kroz SAD s manjim razornim posljedicama, od onih koje očekuju nerazvijene zemlje. Iz svega navedenog potpuno je razvidno da SAD ni u buduće nema namjeru izdvajati znatna sredstva za transformaciju nekih industrijskih procesa u svrhu redukcije ispuštanja ugljičnog dioksida u atmosferu. Stoga je SAD jedina razvijena zemlja u svijetu koja nije potpisnica sporazuma u Kyotou, odnosno jedina država koja se time nije obvezala primjeniti mjere za smanjuje te vrste globalnog zagađivanja.
Post je objavljen 11.04.2007. u 21:12 sati.