Sveto trodnevlje je prepuno kontrasta, suprotstavljenosti, tamnih kolorita koji su prožeti svijetlim točkama, kao što to na Veliku subotu pokazuje ogoljeli oltar i ozbiljnost suočena sa smrću te Psalam 23. koji govori o podizanju nadvratnika, kako bi ušao Kralj slave, što jasno upućuje na uskrsnuće.
U starini, tijekom dana, Velika subota nije imala posebnu liturgiju. Bio je to dan strogoga posta i žalovanja. U njemu je sve razmatranje bilo usmjereno prema Kristovoj smrti te je i prvi dio vazmenoga bdijenja bio obilježen tugom. Samo se u slavlju sakramenata inicijacije, dakle poslije ponoći, žalovanje pretvorilo u radost.
Vazmeno bdijenje, slično božićnoj polnoćki, zahtijeva primjereno vrijeme u večernjim satima u kojemu progovara snaga dinamike kontrasta kojima je prožet obred. To je bdijenje u prvim kršćanskim vremenima trajalo čitavu noć, tako da na sâm dan Uskrsa nije bilo nikakve druge liturgije.
Današnje bdijenje se slavi u večernjim satima kako bi se mogla uskrsna svijeća s trostrukim usklikom "Svjetlo Kristovo" unijeti u crkvu u trenutku kada je u crkvi potpuni mrak kako bi plamen Uskrsne svijeće rasvijetlio mračne sile i unio svjetlo u današnji svijet. To svjetlo nam simbolizira uskrslog Krista koji je za nas bio mučen, pokopan, a za nas je i uskrsnuo. Zato se čin bdijenja započinje na Veliku subotu kada padne noć, a mora završiti prije same zore.
Vazmeno je bdijenje dugo slavlje Božje riječi i molitve koja svoj vrhunac dosiže u euharistiji. Četiri jasno različita dijela ovoga slavlja upućuju na četiri naglaska. Služba svjetla veže se uz judeo-kršćansku praksu paljenja svjetiljke uz blagoslovnu molitvu. Unoseći svijeću, upaljenu na novome ognju, u mračnu crkvu, evocira se Kristovo uskrsnuće. Svijeća je ognjeni stup koji je svijetlio Izraelu u njegovu prijelazu kao što pjeva vazmeni hvalospjev: "Danica koja ne zna zalaza, a to je Krist uskrsli, povratnik od mrtvih, koji svijetli svakom čovjeku...". Uskrsna svijeća se blagoslivlja i ukrašava. Na svijeći je označen križ, tekuća godina te slova alfa i omega, kao znakovi početka i završetka, a u dekoraciju spadaju i zrna tamjana koja simboliziraju Kristove rane. U potpuno mračnu crkvu unosi se simbol Krista-svjetla, čiji su dionici i vjernici koji pale svoje svijeće. Najdojmiljiviji je Hvalospjev uskrsnoj svijeći ili "Exultet".
Nakon otpjevanog Hvalospjeva uskrsnoj svijeći vjernici dostojanstveno gase svoje svijeće i u sabranosti slušaju Božju Riječ koja se ove vazmene noći daje u obilju. Čitaju se odlomci iz Staroga zavjeta u kojima se otkriva poruka spasenja što ju je Bog imao u svome naumu od početka. Sveta je to povijest, jer je u njoj Bog prisutan i jer se otkriva kao Čovjekoljubac. Svi događaji Staroga zavjeta vode nas prema punini vremena - Kristu koji je Gospodar vjekova, alfa i omega, početak i kraj. Čitači najprije pročitati čitanje, zatim psalam, a potom predvoditelj slavlja izriče kratku molitvu pod kojom svi stoje.
Nakon pročitanih čitanja iz i otpjevanih Psalama svećenik pristupa oltaru i zapjeva "Slava Bogu na visini". Za vrijeme pjevanja zazvonit će sva zvona koja nisu zvonila od Velikog četvrtka te će svečano zasvirat orgulje, a upalit će se i ostala svjetla u crkvi. Poslužitelji će za vrijeme Slave o uskrsnu svijeću upaliti svijeće na oltaru. U tome prolomu svjetla i zvuka postiže se posebnost ozračja sakramentalnoga slavlja inicijacije u kojemu Crkva kao majka rađa novu djecu snagom Duha Svetoga. Potom će uslijediti čitanje iz poslanice Rimljanima, te pjevanje Psalma 118. sa uskrsnim usklikom "aleluja" koji je tijekom korizme bio dokinut. Neki taj poklik nazivaju i zaručničkom pjesmom vazmene noći.
Ova je noć povlašteno i najizvrsnije vrijeme za slavlje inicijacije. Stoga se nakon homilije najprije pjevaju litanija Svih svetih, a potom blagoslov krsne vode. Pri blagoslovu krsne vode svećenik će uroniti uskrsnu svijeću u vodu, uz molitvu da siđe Duh Sveti. Potom će uslijediti krštenje i krizma katekumena, a zatim obnova krsnih obećanja, odricanje od zla i ispovijed vjere. Taj dio se nadopunjuje škropljenjem blagoslovljenom vodom. Ovaj dio bdijenja završit će molitvom vjernika koju najčešće predmole novokrštenici.
Vrhunac slavlja Vazmenog bdijenja jest euharistija.
Post je objavljen 07.04.2007. u 13:15 sati.