Pregled posta

O Hrvatskoj

Hrvatska je srednjoeuropska zemlja, zemljopisno smještena na raskrižju puteva za Srednju Europu i Sredozemlja. Hrvatska granièi sa Slovenijom, Maðarskom, Srbijom, Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Italijom (morska granica).

Hrvatska ima 4.437.460 stanovnika. Glavni grad je Zagreb (779.145 st.). Kopnena površina iznosi 56.542 km², a površina teritorijalnog mora 31.067 km².

Politièki je ustroj parlamentarna demokracija. Hrvatska je kandidat za ulazak u EU i NATO.
Sadržaj
[sakrij]

* 1 Zemljopis
o 1.1 Klima
* 2 Povijest
* 3 Politika
o 3.1 Predsjednik, Sabor i Vlada
o 3.2 Sudstvo
* 4 Županije
* 5 Gospodarstvo
* 6 Stanovništvo
* 7 Kultura
* 8 Vanjske poveznice

Zemljopis

Glavni èlanak: Zemljopis Hrvatske


Hrvatska ima:

* jezera i brežuljke na kontinentalnom sjeveru i sjeveroistoku (središnja Hrvatska i Slavonija kao dio Panonske nizine);
* pošumljene planine u Lici i Gorskom Kotaru, što spada u Dinaride;
* kamenitu obalu na Jadranskom moru (Istra, Sjeverno Primorje i Dalmacija).

Površina mora: 33.200 km²
Površina zemlje i mora: 89.810 km²
Ukupna gospodarska površina: 113.680 km²
Dužina kopnenih granica: 2.028 km - detaljnije

Dužina obale: 5.835 km
Dužina obale kopnenog dijela: 1.777 km
Dužina obale na otocima: 4.058 km

Broj otoka: 1.185 (66 naseljenih)

Važniji gradovi u Hrvatskoj su Zagreb (glavni grad), Split, Dubrovnik, Rijeka, Osijek, Zadar, Karlovac, Pula, Sisak,Knin, Gospiæ ( sjedište najveæe Hrvatske županije) Šibenik, Slavonski Brod, Mali Lošinj (najveæi i najrazvijeniji otoèni grad), Vukovar (najveæa rijeèna luka u Hrvatskoj)... (vidi i: Popis gradova u Hrvatskoj)
Hrvatska iz svemira
Hrvatska iz svemira


Klima

Klima je u unutrašnjosti Hrvatske umjereno kontinentalna, u gorskoj Hrvatskoj pretplaninska i planinska, u primorskom dijelu mediteranska (sa suhim i toplim ljetima te vlažnim i blagim zimama), a u zaleðu submediteranska (s nešto hladnijim zimama i toplijim ljetima). Na klimu Hrvatske utjeèe položaj u sjevernom umjerenom pojasu.

Prosjeèna temperatura u unutrašnjosti: sijeèanj 0 do 2°C, kolovoz 19 do 23°C dok je prosjeèna temperatura u primorju: sijeèanj 6 do 11°C, kolovoz 21 do 27°C.

S prosjeèno 2.600 sunèanih sati u godini jadranska je obala jedna od najsunèanijih u Sredozemlju, a temperatura mora ljeti je od 25°C do 27°C.

Povijest

Glavni èlanak: Povijest Hrvatske
Karta Hrvatske

Hrvati su narod koji je doselio u današnje podruèje Hrvatske tijekom 7. stoljeæa. Nakon razdoblja vladanja hrvatskih knezova prvi kralj Hrvatske postaje Tomislav iz loze Trpimiroviæa, okrunjen je 925. godine. Tomislav, rex Chroatorum, ujedinio je Posavsku i Primorsku Hrvatsku i stvorio državu znatne velièine. Srednjovjekovno hrvatsko kraljevstvo doseglo je vrhunac pod kraljem Petrom Krešimirom IV. (1058-1074.).

Hrvati su 1102. godine Pactom Conventom izabrali ugarskoga kralja za kralja Hrvatske. Sredinom 15. stoljeæa maðarsko je kraljevstvo pretrpjelo teške udarce zbog širenja Otomanskog Carstva, zbog èega je Hrvatski sabor izabrao Habsburgovce za vladarsku kuæu kraljevine Hrvatske. Nakon niza bitaka, u 18. stoljeæu velik se dio zemlje oslobodio turske vlasti, ali Hrvatska je dovedena u upravnu ovisnost o Ugarskoj. Nakon dugoga razdoblja pod Mlecima, hrvatska je obala 1813. godine postala austrijskom pokrajinom.

Nakon Prvog svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, Hrvatska je ušla u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. Istra, Rijeka i Zadar potpali su pod talijansku vlast. Kraljevina SHS je 1929. godine preimenovana u Kraljevinu Jugoslaviju. Hrvatska postaje unutarnje samostalna banovina 1939. godine. Za vrijeme Drugog svjetskog rata osniva se Nezavisna Država Hrvatska (1941-1945). U to vrijeme Hrvatska je imala svoje povijesne granice do Drine, a dio Dalmacije je bio pod okupacijom Italije. Snažan partizanski pokret i paralelna narodna vlast na osloboðenim podruèjima, te oslobaðanje vlastitim snagama dovode do toga da je nakon rata Hrvatska postala dio nove, socijalistièke Jugoslavije.

1991., godinu dana nakon prvih demokratskih izbora, Hrvatska je proglasila neovisnost. Iste je godine poèeo rat sa srpskim agresorom, koji je završio 1995. godine hrvatskom pobjedom. Hrvatska je 1992. godine primljena u Ujedinjene narode kao punopravni èlan.

Još od svog osamostaljenja glavni vanjskopolitièki ciljevi Republike Hrvatske su ulazak u euroatlanske integracije, prije svega ulazak u Europsku uniju i NATO. 3. listopada 2005. godine Hrvatska je zapoèela pregovore o pristupanju Europskoj Uniji. Ulazak u EU oèekuje se krajem ovog desetljeæa. Pozivnicu za ulazak u NATO Hrvatska bi mogla oèekivati na NATO summitu 2008. godine. Inaèe jedan od prepreka ulasku u punopravno èlanstvo NATO-a je protivljenje hrvatskih graðana.

Politika

Glavni èlanak: Politika Hrvatske

Od usvajanja novog ustava 1990. godine, Hrvatska je parlamentarna demokracija.

Predsjednik, Sabor i Vlada

Predsjednik Republike je poglavar države, a bira se svakih pet godina. Osim što je vrhovni zapovjednik oružanih snaga, predsjednik države imenuje mandatara za sastav Vlade (predsjednika Vlade), koji mora za sebe i svoje ministre dobiti potvrdu (povjerenje) Sabora.

Hrvatski sabor je jednodomno zakonodavno tijelo s najviše 160 zastupnika, a bira se opæim izborima na mandat od èetiri godine. Sabor svake godine zasjeda tijekom dva razdoblja:

- 15. sijeènja - 15. srpnja
- 15. rujna - 15. prosinca.

Na èelu Vlade je predsjednik Vlade, koji ima 2 potpredsjednika i 14 ministara zaduženih za odreðena podruèja upravljanja. Vlada, kao izvršna vlast, predlaže zakone i proraèun, izvršava zakone, te vodi inozemnu i domaæu politiku zemlje.

Sudstvo

Hrvatska ima složen sustav sudstva. Postoje sudovi opæe nadležnosti:

- Vrhovni sud, kao najviši sud u državi,
- Županijski sudovi i
- Opæinski sudovi, te;

sudovi posebne nadležnosti:

- Upravni sud,
- Visoki trgovaèki sud,
- Trgovaèki sudovi,
- Visoki prekršajni sud
- Prekršajni sudovi.

Ustavni sud Republike Hrvatske, koji nije dio sudbene vlasti, donosi odluke o pitanjima suglasnosti zakona s Ustavom, o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonima, donosi odluke povodom ustavnih tužbi te odluèuje o drugim pitanjima odreðenim Ustavom. S obzirom kako Ustavni sud nije dio trodiobe vlasti, smatra se èetvrtom polugom cjelokupnog ustroja Hrvatske države.

Vidi još i: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji

Županije

Glavni èlanak: Hrvatske županije
Hrvatske županije

Hrvatska je podijeljena na 20 županija i jedan grad* koji ima status županije:

1. Zagrebaèka
2. Krapinsko-zagorska
3. Sisaèko-moslavaèka
4. Karlovaèka
5. Varaždinska
6. Koprivnièko-križevaèka
7. Bjelovarsko-bilogorska
8. Primorsko-goranska
9. Lièko-senjska
10. Virovitièko-podravska
11. Požeško-slavonska
12. Brodsko-posavska
13. Zadarska
14. Osjeèko-baranjska
15. Šibensko-kninska
16. Vukovarsko-srijemska
17. Splitsko-dalmatinska
18. Istarska
19. Dubrovaèko-neretvanska
20. Meðimurska
21. Grad Zagreb*

Vidi i:
Popis gradova u Hrvatskoj
Popis gradova u Hrvatskoj po županijama
Popis opæina u Hrvatskoj

Gospodarstvo

Glavni èlanak: Gospodarstvo Hrvatske
Dubrovnik
Dubrovnik

Bruto domaæi proizvod je 2004. iznosio 34,3 milijarde USD ili 7 738 USD po stanovniku, pri èemu je realni rast u odnosu na 2003. godinu bio 3,8%. Deficit platne bilance je 2005. iznosio oko 2 milijarde USD ili 6% BDP-a. Razlog tome je premali izvoz u odnosu na uvoz. Inflacija je tijekom 2005. blago rasla ali se predviða njezin pad u 2006. i 2007. Devizne su prièuve na kraju 2004. godine iznosile gotovo 6,4 milijarda eura.

Najveæi hrvatski izvozni partneri su Italija, BiH i Njemaèka, a najveæi uvozni partneri Italija, Njemaèka i Rusija. Izravna strana ulaganja u Hrvatsku, prema podacima Hrvatske narodne banke, u razdoblju od 1993. do lipnja 2005. godine iznose 11,216 milijarda eura.
Grad Korèula.
Grad Korèula.

Stanje gospodarstva tipièno je za zemlje u tranziciji iz komunizma. Iako je došlo do privatizacije, glavni su problemi velika nezaposlenost i slabe gospodarske reforme. U Hrvatskoj je gotovo 300 000 nezaposlenih, što iznosi oko 18% ukupne radne snage. Velik je problem i razlika u standardu i razvijenosti pojedinih dijelova Hrvatske. Tako je BDP po stanovniku u Zagrebu otprilike trostruko veæi od prosjeka za cijelu državu.

Turizam je iznimno važan za Hrvatsku. U 2004. godini turizam je ostvarivao 20% hrvatskog BDP-a. Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni prihod od meðunarodnog turizma za 2004. godinu iznosi 6 972 milijarda USD.

Industrija ostvaruje oko petine BDP-a, a zapošljava oko èetvrtine radne snage. 83% industrije èini preraðivaèka industrija. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo sudjeluju s oko 7.2% u BDP-u. Graditeljstvo posljednjih godina ostvaruje oko 5,7% BDP-a.

Sredinom 2005. je u promet puštena autocesta Zagreb–Split. Rijeka je najveæa luka na Jadranu. Hrvatska ima sedam zraènih luka za meðunarodni promet.

Distributivna trgovina zapošljava oko 15% ukupnog broja zaposlenih i ostvaruje oko 37% ukupnog prihoda i 17% ukupnih investicija.

Stanovništvo

Glavni èlanak: Stanovništvo Hrvatske
ˆˆ Hrvati ˆˆ Srbi ˆˆ Èesi ˆˆ Maðari ˆˆ regionalno izjašnjeni Stanovništvo po narodnostima u RH 2001.

ˆˆ Hrvati

ˆˆ Srbi

ˆˆ Èesi

ˆˆ Maðari

ˆˆ regionalno izjašnjeni
Stanovništvo po narodnostima u RH 2001.

U Hrvatskoj je prema popisu stanovništva iz 2001. živjelo 4 437 460 stanovnika, 2 301 560 žena i 2 135 900 muškaraca. Prosjeæna starost stanovništva je 39.3 godine (muškarci 37,5, žene 41,0).

Veliku veæinu stanovništva Hrvatske èine Hrvati (89,6%). Glavna manjina su Srbi (4,5%), dok od ostalih dvadesetak manjina svaka pokriva manje od 0,5% stanovništva.

Demografska tranzicija je završena: prirodni prirast mjeri se u promilima. Oèekivani životni vijek je oko 75 godina, a pismenost je 98.5%

Prema popisu stanovništva iz 2001. g. najzastupljenija vjeroispovjest je katolièka (87,83). Druge zastupljenije vjeroispovjesti su pravoslavna (4,4%) i islamska (1,3%), dok sve ostale vjeroispovjesti zajedno pokrivaju manje od 1% stanovništva [1].

Službeni jezik je hrvatski, koji pripada meðu južno slavenske jezike i koristi latinièno pismo.

Kultura

Glavni èlanak: Kultura Hrvatske
Amfiteatar u Puli, Istra
Amfiteatar u Puli, Istra

Hrvatska se kultura zasniva na trinaeststoljetnoj povijesti iz koje su oèuvani mnogi spomenici, umjetnièka i znanstvena djela. Hrvatska ima šest spomenika svjetske baštine i osam nacionalnih parkova. Zanimljivo je da je Hrvatska ostavila trag i na povijesti kravata kao izvor tih odjevnih predmeta.

Hrvatska je svjetskoj baštini dala mnoge velikane: od književnika, glazbenika, slikara, kipara i arhitekata do znanstvenika, filozofa, sportaša i ratnika.

Kao najvažnije velikane koje su ostavili dubok trag u hrvatskoj povijesti moramo napomenuti tri dobitnika Nobelove nagrade: Ivu Andriæa u književnosti te Vladimira Preloga i Lavoslava Ružièke u kemiji. Hrvatska je dala znaèajne kipare poput Jurja Dalmatinca i Ivana Meštroviæa, slikare Vlaha Bukovaca, Ivana Generaliæa, Julije Kloviæa, Ede Murtiæa te Ivana Rabuzina, mnogo znaèajnih izumitelja poput Slavoljuba Eduarda Penkale- izumitelja mehanièke olovke, Nikole Tesle- izumitelja generatora izmjeniène struje, transformatora i okretnog magnetskog polja, Fausta Vranèiæa- izumitelja padobrana, Ivana Lupis-Vukiæa- izumitelja torpeda, znanstvenika poput Ruðera Boškoviæa, Dragutina Gorjanoviæa Krambergera te Andrije Mohorovièiæa, mnogo pjesnika i pisaca poput Ivane Brliæ- Maružaniæ, Marina Držiæa, Ivana Gunduliæa, Miroslava Krleže, Marka Maruliæa, Ivana Mažuraniæa, te sjajnih sportaša poput Dražena Petroviæa, Krešimira Æosiæa, Mirka Filipoviæa, Gorana Ivaniševiæa, Janice Kosteliæ.

Post je objavljen 05.04.2007. u 13:53 sati.