Za Veliki petak oprave vezene plavimkoncem, a na Uskrs bijeli šlingeraj
SLAVONSKI BROD - Dok s televizijskih ekrana bliješte reklame novih proizvoda bez kojih nećete moći proslaviti najveći kršćanski blagdan, sve je manje onih koji čuvaju uspomenu na domaću tradiciju slavljenja Uskrsa. Tradiciju uskrsnih običaja od zaborava su spasile snaše iz Gundinaca - Manda Kokanović i Katarina (Kaja) Janković još se živo sjećaju kako se Uskrs slavio nekada u njihovom selu. Početak Velikog tjedna, kažu, bio je posvećen velikom pospremanju imanja.
- Svaki se dan redovito radilo na imanju i polju, a uvečer se išlo na misu. Na Veliki petak oblačile bi se odnice. To su nošnje vezene plavim koncem. Za razliku od Velikog petka, na Cvjetnu nedjelju u crkvu se išlo u nošnjama vezenim koncem crvene boje. Na Veliki petak u nas je bio običaj da se u crkvu nose velike šibe. Nakon mise svi koji su ponijeli šibe išli bi u krug pred oltar i šibali ga u spomen na Isusa - priča Kaja Janković pokazujući dio nošnje vezene plavim koncem koju čuva u svom ormaru. Prema starom običaju, Gundinčani od srijede počinju i pripremu hrane za blagdanski stol. Glavne namirnice poput šunke i jaja, kaže Kaja, moraju biti spremljene do posvete hrane u petak u crkvi. Na posvetu se hrana u Gundincima nosi u ukrašenim košarama, a prekrivena je otarčićem. Šarana jaja nezaobilazan su detalj i gundinačkog blagdanskog stola. Kaja kaže kako su najčešće bojena u kuhanoj lukovoj ljuski i njima se posebno vesele djeca.
- Uskrs je za mlade bio i veliko veselje jer je završavala korizma, u kojoj nema slavlja i svirki, premda smo se nekada znali skupiti i potiho pjevušiti. Uskrs i drugi veliki blagdani bili su prilika i da se pokaže nova odjeća. Uskrs je za odijevanje posebno važan bio djevojkama. Toga su se dana sve odijevale u bijele šlingane nošnje, a posebno su bile nakićene one koje su napunile 17 godina i stasale za udaju. Prvi redovi u crkvi u kojima su djevojke sjedile bili su potpuno bijeli - prisjeća se Manda Kokanović. Uz odjeću i hranu Gundinčanke su na veliki blagdan morale biti i lijepo počešljane. "Učvršćivač" od mješavine vode i svinjske masti bio je glavno pomagalo majstoricama, priča Manda dodajući kako ih u selu i nije bilo previše, pa su djevojke, da bi došle na red ustajale i u četiri sata. U crkvu mnogi mladi redovito i sada idu, ističu Kaja i Manda, podsjećajući da većina običaja još nije zaboravljena u selu, a nadaju se da i neće pasti u zaborav jer je sve više mladih koji brinu o tradiciji.
Autor: M.VRKLJAN
IZVOR:www.glas-slavonije.hr
Post je objavljen 03.04.2007. u 15:38 sati.