Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/vrgorac

Marketing

Zasjeda dusinskih ustaša na Stinjevcu 15. lipnja 1942. godine

Budući da je ova kontroverzna tema bila uzrok mnogih političkih i drugih sukoba u Vrgorcu nakon 1990. godine, učinilo mi se potrebnim da pomoću dostupne mi literature pokušam razjasniti neke stvari. Kako sam više puta pisao, 15. lipnja 1942. godine u ranim jutarnjim satima, partizanski bataljon Josip Jurčević napao je Vrgorac kojeg je nakon kratke borbe i osvojio.
Prije napada je planirano da se nakon zauzimanja Vrgorca sva zaplijenjena roba u naselju pomoću tovarne stoke prebaci na Rilić. Tako se u literaturi daju podaci kako je iz sela Baćine upućena stotina ljudi sa četrdesetak mazgi koju je predvodio Mijo Bogunović Burdelj. Njima je bio zadatak da što prije dođu do Vrgorca, preuzmu zaplijenjenu robu i krenu na Rilić. Na putu je karavana saznala da su u grad već ušli partizani pa su preko Jezera krenuli put Dusine i dalje prema Vrgorcu. Kod Stinjevca ih je iz zasjede napala dusinska ustaška milicija prilikom čega su ubijene četiri djevojke: Neda Marinović, Ana Marinović, Justa Šušanj i Mara Tomašević te omladinac Ivan Katić. Očevidci pišu kako su dusinjske ustaše zatukle motikama one koji su još pokazivali znakove života. Prijevoz zaplijenjene robe se dalje nastavio preko Orlića, te prema sjeveru u Dragljane, Vlaku i druga sjevernija sela i odatle na Biokovo. Zašto se ova zasjeda dogodila? Već prije napada partizani su uzeli u obzir činjenicu da se u blizini Vrgorca nalaze neprijateljski garnizoni poput Metkovića, Makarske, Imotskog itd, a najbliži među njima je svakako bio onaj u Dusini udaljen od Vrgorca samo 5-6 kilometara.
Zašto je partizanska karavana prošla kroz Dusinu, kad se iz gore napisanog teksta vidi da su partizani imali u vidu dusinske ustaše u svom planiranju napada na Vrgorac? Možda su smatrali da su ustaše u Dusini preslabe za otpor ili nešto slično. Vjerojatno se radilo o nedostatku komunikacije između partizanskih snaga i logistike koja se kretala prema Vrgorcu. U nekim povijesnim radovima nije potpuno jasno u kojem se smjeru kretala karavana neposredno prije ustaške zasjede. Tako Milivoj Franić piše kako su omladinci ubijeni dok su prenosili zaplijenjenu robu na Rilić. Što je od ovoga točno, nije potpuno jasno. Dali su ovi mladi ljudi ubijeni za vrijeme odlaska iz Vrgorca na Rilić, ili za vrijeme dolaska u Vrgorac? Još veću pomutnju u ovaj događaj unio je sukob HDZ-a i SKH-SDP-a iz lipnja 1990. godine, o čemu se već pisao. Na optužbe o partizanskim zločinima u Vrgorcu, tj. Lipanjskim žrtvama, SKH-SDP je odgovarao spominjanjem žrtava dusinske milicije i tražio da se obilježi i obljetnica njihove smrti. HDZ je pak u svojem pismu koje je u Slobodnoj Dalmaciji objavljeno 3. srpnja 1990. godine odlučno reagirao i iznio teoriju kako se ta zasjeda nije ni dogodila, te da je to podvala, budući da su „…tog dana Vrgorcem od rane zore do mraka harali >oslobodioci< iz Biokova.“ Naravno to je SKH-SDP odlučno negirao, budući da se zasjeda uistinu i dogodila. Kako znamo da tog 15. lipnja 1942. kad su partizani osvojili Vrgorac, oni nisu osvojili i Dusinu, ova izjava koju sam gore citirao očito nije točna. Nakon reakcije reformiranih komunista u pismu koje je objavljeno u Slobodnoj Dalmaciji 13. srpnja 1990. godine, HDZ je promijenio svoje stavove i u pismu objavljenom 29. srpnja 1990. godine u Slobodnoj Dalmaciji iznio slijedeće stavove: „…Ponovno tvrdimo da događaj na Stinjevcu nema nikakve veze za događajima u Vrgorcu jer su toga dana od rane zore do mraka Vrgorcem karali >oslobodioci< s Biokova“. Čudna je promjena stava od potpunog nepriznavanja zasjede do priznavanja iste, ali negiranja veze sa događajima u Vrgorcu. No to je politika, i o njoj nećemo. Kako nijedan događaj iz 15. lipnja 1942. nije potpuno crn-bijel i za svime se i dan-danas vuku repovi, takav je slučaj i sa ovom zasjedom. Nažalost ovdje je jasna samo jedna stvar. Zasjeda na Stinjevcu se dogodila, Lipanjske žrtve su se dogodile. Zbog jednih i drugih danas je više nego ikad potrebno da se ljudi od struke pozabave događajima u Vrgorskoj krajini iz 15. lipnja 1942. godine kako bi se ova stranica vrgorske povijesti napokon zatvorila.


Post je objavljen 03.04.2007. u 11:20 sati.