POVEĆANJE ŠKOLARINA – PARADOKS POLITIKE OBRAZOVANJA
Pretpostavljam kako ste svi čuli za želju Sveučilišta u Zagrebu za povećanje školarina koje bi se uskoro trebalo dogoditi. Ovaj čin ne samo da je paradoksalan politici koja teži što većem broju visokoobrazovanih ljudi, nego je i u ovom trenutku apsolutno nedopustiv. Ukoliko se uvede jedan takav sistem obrazovanja, bila bi to čista diskriminacija u našem obrzovnom sustavu u kojemu bi samo povlaštene osobe snažnije imovinske moći mogle upisati fakultet, dok bi ostatak bio u nemogućnosti pružiti si fakultetsko obrazovanje.
Cijene su me osobno frapirale i pitao sam se imaju li imalo logike oni koji teže povećanje školarina. Mi živimo u državi u kojoj 17,5% građana živi na rubu siromaštva s mjesečnim prihodima manjim od 2000 kuna. Prema studiji Svjetske banke pod nazivom “Hrvatska: ocjena životnog standarda” 11 posto stanovnika živi ispod granica siromaštva, a nedavno je Savez samostalnih sindikata Hrvatske iznio zaista porazne podatke o siromaštvu u Republici Hrvatskoj.
POKAZATELJI KOJI GOVORE O SIROMAŠTVU U HRVATSKOJ SU ZAPANJUJUĆI
- 17,5 posto, tj. 787.500 građana živi s mjesečnim prihodima manjim od 1700 kuna
- 17,4 posto, tj. 300.000 nezaposlenih građana
- 30.000 radnika nije primilo plaću
- 65.000 građana prima mjesečne naknade
- 500 kuna je najniža socijalna pomoć
- 10.000 svakodnevnih korisnika pučkih kuhinja
- 350.000 građana ne može podmiriti sindikalnu košaricu
( op. podaci su preuzeti sa stranice Saveza samostalnih sindikata Hrvatske )
Ukoliko pogledamo podatke koje sam gore iznio svakome bi trebalo biti jasno da je ovakav potez aposlutno nemoguć, tj. da bi došlo do diskriminacije odrođenih građana koji bi željeli upisati fakultet, a jednostavno to nisu u stanju zbog financija. – Dekan Aleksi Bjeliša se ponaša kao da u državi samo cvjetaju ruže i da nitko nema problema s financijskim problemima. Postoje ljudi koji si ne mogu priuštiti čak niti srednjoškolsko obrazovanje, a mi govorimo o povećanju cijena za fakultete. Za jednu državu u čijem Članku 1. II. temeljne odredbe piše "Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država." je naprosto sramotno! Realno stanje jest siromaštvo velikog broja građana Republike Hrvatske i u skladu s time moramo postupati. – No ne zaboravimo da u Članku 65. Ustava stoji "Osnovno je školovanje obvezatno i besplatno. Svakomu je dostupno, pod jednakim uvjetima, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje u skladu s njegovim sposobnostima." Ne bi li se uvođenjem tako visokih cijena školovanja povrijedio Članak 65. Ustava Republike Hrvatske?!
UKOLIKO DOĐE DO POVIŠENJA ŠKOLARINA, CIJENE BI IZGLEDALE OVAKO:
Najžalosnije u cijeloj ovoj priči jest želja za podizanjem školarina u trenutku kada mi u Hrvatskoj na ogromnoj većini fakulteta nemamo odgovarajuću infrastrukturu u kojoj bi studenti na civiliziran način mogli pohađati svoje studije. Nevjerojatno zvuči da na pojedinim predavanjima se u jednoj prostoriji namijenjenoj 100 – ak studenata u jednom trenutku zna naći i njih 200 – ak. – Žalosno je da se teži povećanju školarina za nešto što je nekvalitetno, neadekvatno i neprofesionalno. Svaka čast pojedinim fakultetima, ali iz prve ruke znam da je na većini njih situacija i više nego jadna. – Tko je vidio povećavati cijene za nekvalitetnu uslugu! To je čisto vrijeđanje studenata i samim time ovaj prijedlog jednostavno ne smije proći. – Studiranje će zaista, i ovo nije hiperbola, postati privilegija bogatih građana, dok će oni slabijeg imovinskog stanja jednostavno odustati zbog toga što neće imati mogućnosti. A svi znamo kako glasi politika obrazovanja: "Više akademski obrazovanih građana!" – Čisti je to paradoks kada se zna kakvo je socijalno stanje mnogobrojnih hrvatskih građana.
Na samo kratko vrijeme studeniti koji se nalaze u Senatu zagrebačkog Sveučilišta pravom veta su uspjeli spriječiti više školarine. Rektor Sveučilišta prof. dr. Aleksi Bjelišu ova situacija nipošto ne odgovara, ali zbog drskog ponašanja ( neupoznavanja studenata koji su članovi Senata zagrebačkog sveučilišta ) sa situacijom je i više nego bezobrazna! Sramotno je za jednu takvu visoku instituciju za koju ministar Primorac kaže da se na njoj zasniva budućnost Hrvatske ne pita studente za njihovo mišljenje, štoviše, da ih se uopće ne upoznaje s projektom sve do sjednice na kojoj se novi prijedlog treba usvojiti.
ODLIČNA REAKCIJA I POTEZ SDP – a U SLUČAJU POSKUPLJENJA ŠKOLARINA
U izbornoj smo godini i svi više manje znate kakvo je ponašanje stranaka u tom razdoblju. Riječi "naporno" i "aktivno" bi možda najbolje opisale cijelu tu situaciju. No, svake četvrte godine kada se uđe u to politički najaktivnije razdoblje, stranke se upliću u sve i svašta, tako da se i po ovom pitanju dogodilo isto. - Ono što me najviše iznenadilo jest određena doza pasivnost glede uvođenja novog sustava školarina aktualnog ministra Primorca, a u izbornoj godini kada se ovakva pasivnost ne isplati, a taj prijedlog i donošenje istog bi vladajuću stranku moglo koštati puno više nego jednog studenta, tj. slijedeće 4 godine oporbe, ukratko! – Istina, ministarstvo je već na samom početku reklo kako do promjena glede školarna ne bi trebalo dolaziti sve dok se ne stvore određeni uvjeti, ali u ovim trenucima Ministarstvo zananosti, obrazovanja i športa je pretiho. ) Ne razumijem netaktičnost HDZ – a, tj. pretiho bavljenje/nebavljenje ovim gorućim pitanjem u trenutku kada se zaista sve važe, od najsitnijih sitnica, pa do ovako važnih pitanja, a studentsko glasačko tijelo je itekako veliko i u svakom slučaju može biti presudno. – Sudeći po svemu, SDP ima puno više taktike i zasigurno je da su već i na ovom planu krenuli u predizbornu borbu, a ovim činom, tj. jasnim i glasnim protivljenjem poskupljenja školarina SDP vodi u ovoj izbornoj trci.
REAGIRAO I NEZAVISNI SINDIKAT ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA
Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja protivi se novom modelu školarina. "Studij trebao biti besplatan ili da ga trebaju plaćati svi ili nitko" rekao je Vilim Ribić, predsjednik čelnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja. – Također su kazali kako bi trebalo ukinuti i postojeće školarine koje su nepravedne, te da uvođenje školarina ne bi pospješilo kvalitetu obrazovanja. A Tomislav Saucha u ime Socijaldemokratske studentske unije usprotivio se ovom novom modelu školarine, ocijenivši ovu odluku skandaloznom.
KAKVO JE STANJE U ZEMLJAMA EUROPE
Važno je napomenuti kako već sada hrvatski studenti plaćaju ( u godišnjem iznosu od 5500 do 9240 kuna ukoliko su izvanredni studenti ) jedne od većih školarina u Europi, a ovim poskupljenjima našli bi se na samom vrhu. – Na samom vrhu u Europi se nalazi Engleska čije se školarine kreću od 1500 do 4650 eura, iza nje slijede Hrvatska, Italija, Francuska, Austrija, Njemačka, Mađarska i mnoge druge. – U Slovačkoj, Češkoj, Poljskoj i Sloveniji se ne plaća školarina, kao niti u skandinavskim zemljama gdje je pojam plaćanja školarine nepoznanica.
Sudeći po svemu novi model školarina ima više protivnika nego simpatizera. Na kraju krajeva studenti, na koje bi se nove odluke i odnosile, ne žele uvođenje ovog principa plaćanja koji smatraju nepoštenim. – Mene osobno je razočaralo ponašanje rektora Bjeliša koji pošto-poto ugurati ovaj novi model plaćanja i koji se prema studentima, prvenstveno prema studentima u Senatu, podnio nekorektno, kao da nemaju veze s cijelim ovim slučajem. Sutra je 1. travanj, a poznato je da se promjene u financiranju i školarine moraju donijeti do tog datuma za sljedeću akademsku godinu. Hoće li rektor Bjeliša željeti prekršiti Zakon vidjet ćemo, također kao što ćemo vidjeti kako će se cijela ova situacija s uvođenjem odvijati na kraju završiti. Moje skromno mišljenje je da će cijeli ovaj projekt propasti, jer mnoge institucije negativno reagiraju, kao i studenti koji su u cijeloj ovoj priči najvažniji, a na koje se ovim modelom najmanje mislilo, a na kraju krajeva izborna je godina, a politika suvgdje i uvijek ima prste, tako da niti pritisaka s njihove strane neće nedostajati.