Pregled posta

I NILSKE KONJE UBIJAJU, ZAR NE?

Dozvolite da vas podsjetim na svoj post od ponedjeljka, 19.ožujka, objavljen pod naslovom:

KONJI I NILSKI KONJI

HYPO

(U njegovom uvodu impostirana je tema koja nas prati, evo, već u trećem postu):

"Jučer sam časkao sa znancem koji je tridesetak godina u velikom svjetskom businessu: kako kaže, ima toliko kuća i stanova da često po buđenju prvih nekoliko trenutaka ne zna u kojem se gradu probudio! Već desetak godina povremeno prespava i u Zagrebu (pa i nekim obalnim gradovima), prateći, po navici, i ovdašnje dane i poslove; dapače, izvrsno je upućen u finese i potankosti hrvatskog 'poslovanja'.
Začudilo, bolje kazano prenerazilo me je stoga da taj moj prijatelj ne zna da se upravo ovih dana prodaje tvrtka u čijem je portfelju imovina vrijedna - tvrde - 1,5 milijardu eura: riječ je o lukrativnim hrvatskim nekretninama!
Ja sam mislio, usamljen u svojoj bjelokosnoj kuli, da o tome ne samo da svi sve znaju, nego da o tome bruji čitava zemlja: ta, prodaje se tvrtka čiji će vlasnik za razmjerno neveliku svotu od 160 milijuna eura knjigovodstvene vrijednosti firme, kupiti imovinu koja je u startu višestruko vrijednija!
Avaj!, ubrzo sam shvatio da moja prilična investigativna okretnost stvara lažan dojam opće informiranosti hrvatskih građana; često se zaboravim i mislim da ne živim u zemlji u kojoj tek nešto više od 8% ljudi kupuje novine (jedino Albanci manje kupuju novine od Hrvata), a da o korištenju neta kao lupe i ne govorim! Zapravo, o ovome jedva da tko ima pojma, jer, takve se informacije očito u javnost pripuštaju u apotekarsko odmjerenoj količini: tu je prije riječ o zataškavanju činjenica nego o njihovom objavljivanju; dajući nam homeopatsku dozu supstance/informacije, zapravo nas čine imunim na nju!
Neznatnost teksta, tako sugerira neproblematičnost onoga o čemu je riječ!
Evo stoga nekoliko tekstova o ovom poslu koji se odvija daleko od očiju javnosti, daleko od naslovnih stranica naših vodećih dnevnih i tjednih listova, očito iz nekog i nečijeg posebnog interesa: cui bono, treba se zapitati, i odgovori će se ukazati sami!

Startao završni krug za prodaju Hypo Consultants

Osam zainteresiranih ušlo je u završni krug natjecanja za prodaju dvije konzultantske tvrtke austrijske banke Hypo Group Alpe Adria, od kojih je jedna i zagrebačka Hypo Alpe-Adria Consultants Croatia, izvijestio je bečki gospodarski list Wirtschaftsblatt. Financijski krugovi navode da je za kupovinu HAAB-ovih konzultantskih tvrtki "jako zainteresiran" talijanski poduzetnik Maurizio Zamparini, predsjednik talijanskog nogometnog kluba FC Palermo i nekadašnji vlasnik lanca trgovina Mercatone-Emmezzetta.
Zamparini je već razgranao poslovanje u Hrvatskoj pa ove godine namjerava u Zagrebu otvoriti trgovački centar, a planira izgraditi i još jedan takav objekt i u Rijeci. Uz Zamparinija, za HAAB-ove tvrtke koje posluju s nekretninama zainteresirani su i američki investicijski fondovi, jedan konzorcij hrvatskih poduzetnika i jedna hrvatska banka.
HAAB želi prodati obje tvrtke odjednom a njihova knjigovodstvena vrijednost iznosi 160 milijuna eura. Dvije trećine objekata iz njihova portfelja nalazi se u Hrvatskoj a ukupna tržišna vrijednost njihovih portfelja znatno premašuje njihovu knjigovodstvenu vrijednost, piše Wirtschaftsblatt. Prodaja bi trebala biti zaključena do 23. ožujka a zaključni pregovori do 12. ožujka. HAAB je dosada potvrdio tek da se vode pregovori o prodaji, ne objavljujući detalje."



U petak, 23.ožujka, pod naslovom KONJI, KONJINE I KONJUSINE, KONJI I NILSKI KONJI II, opet sam pisao o tom nevjerojatnom kolopletu nesumljivih poslova: punch-line glasnogovornice Hypo banke bila je rečenica:
"Ipak, ne može se govoriti o vrijednosti većoj od 257 milijuna eura", naglasila je, ustvrdivši da je ta svota određena potpuno nasumično. Riječ je o poslovanju generala Zagorca s Hypom.

Farsa se nastavlja: Austrija pokreće istragu o pranju novca u Hypou, a ovdašnje tiskovine o cijelom ovom u Hrvatskoj zataškavanom skandalu izvješćuju po primitivnom ideologijskom obrascu koji se uvriježio u svekolikom tumačenju naše zbilje: ovdje je i opet riječ o prasukobu crvenih i crnih, jer, Zagerec je ne samo Šuškova linija nego i, tvrde, vanbračni Tuđmanov sin, pri čemu ga ta popudbina krvi i tla determnira i optužuje gadnije no sva zla koja je počinio; tako barem stvari želi predstaviti službena Ideologija kroz svoj AgitproPogon.
Primitivna, nepismena raja, pred koju je u svakoj ovakvoj zgodi moguće postaviti crvenu krpu Tuđmanova režima - iako, zanimljivo je to, ni Mesić, ni Račan, ni Sanader, vjerojatno iz razloga o kojima smo čitali u prvom postu, 19. ožujka, nisu u zemlju vratili ni eura, ostavljajući taj isti režim vječnom prijetnjom i alibijem u slučaju da se netko zapita i o njihovim računima i odgovornosti za ovaj kriminal - i koja istom poput pamplonskih bikova jurne bezglavo i instinktivno nespostobna zapamtiti ni odakle je krenula, a kamoli kamo ide, puši sve ove budalaštine po ne znam koji put, ne uspjevajući povezati ni pertle na cipelama, a kamoli dva, tri podatka koji su, nekim čudom, promakli hrvatskoj novinskoj cenzuri: ovdje ne samo da su s Hypom poslovali Zagorec i Pašalić, pa je to bilo nekakvo hercegovačko leno, nego su s Hypom poslovali svi, uključujući bližnje predsjednika države i, kako se tvrdi, premijer osobno!
Pročitajmo ipak ponešto o famoznom Doktoru, kojega sadašnja politika navodno progoni, a zapravo ga prikriva i štiti ali ama baš u svakoj, pa i ovoj situaciji - u ovoj situaciji jer se, po običaju, objavljivanjem efemernih, zataškavaju bitne i presudne informacije: u ovom slučaju, to je ona - objavljena također u postu od 19.ožujka - o Hypovom konzaltingu kao suvlasniku firme u kojoj je Doktor direktor!
Da hoće, ova bi vlast mogla procesuirati doktora i oratake u širokom potezu poduhvata od Dubrovačke banke do Gruppoa, ali, budući da su sa svim nosiocima Tuđmanova režima dealovi ionako postignuti u smislu preraspodjele plijena, Doktoru će i opet, kao pasioniranom uzgajatelju duhana, jedno jutro ostaviti, a drugo - popušiti!
Jer, svi su oni duboko unutra, budući da je kriminal u Hypou za nas, Hrvate, konstituivnog značaja, u samom temelju državne zgrade: očito je da je preko Hypoa odrađen ogroman broj prljavih poslova u rasponu od pranja novca pa do koncentriranja najvećeg portfelja najatraktivnijih zemljišta Hrvatske (iz kojeg se po potrebi i preporuci države, što je nevjerojatno ali, eto, iz private firme izuzimaju zemljišta Brijunske rivijere da nekim slučajem Jakovčić i IDS ne bi raspisali referendum o regionalnoj samostalnost Istre!).
Bilo kako bilo, ostaje nam pročitati novosti u ovoj sapunici, u kojoj se već zbog konvencija žanra nikome ništa ne može dogoditi: mrtvi uskrsavaju, oni u komi se iznenada probude, pamćenje se vraća ili gubi po potrebi, a to što se svi jebu međusobno već 368 epizodu i što to neminovno rađa debilitetom, a bože moj, kakva zemlja, takvi običaji.
Evo dakle malo pisanija naših novina o Hypou, pri čemu moram i opet skrenuti pozornost na taj nevjerojatan prosede: u Hrvatskoj, baš kao da smo u Jugoslaviji, sva je mudrost novinarstva u zatajivanju, ne u objavljivanju vijesti! Uostalom, u tome naši novinari, urednici i medijski moguli ionako imaju najviše iskustva: čudi mi zapravo kako smo uopće, uz ovakve novine, doznali da Jugoslavije više nema. Ako je i to točna informacija!

JUTARNJI LIST

ZAGREB - Istraga o računima na koje se slijevao novac za obranu Hrvatske do danas je otkrila kako je za to utrošeno 460 milijuna dolara koji su procirkulirali na više od 77 računa otvorenih u bankama po Austriji, Njemačkoj, Lihtenštajnu i drugim zemljama.

Da bi se vidjelo koliko je tog novca potrošeno na kupnju oružja, a koliko je pokradeno, istraga je usmjerena u nekoliko pravaca. Detektiranje računa i iznosa koji su njima procirkulirali tek je prva faza. Druga, koju je najavio zamjenik glavnog državnog odvjetnika Lazo Pajić, trebala bi utvrditi mogu li osobe koje su bile zadužene za kupnju oružja dokazati legalno podrijetlo svoje imovine.

Treća faza trebalo bi biti ispitivanje poslovnih imperija koji su se naglo razvili i njihove investicije u razne poslove u Hrvatskoj. U toj fazi trebalo bi se, primjerice, doći do podataka kako je Hypo grupa generalu Vladimiru Zagorcu odobrila kredite od 257 milijuna eura.

Ako se razvije istraga u Hypo grupi, austrijski tužitelji i tamošnji Ured za sprječavanje pranja novca mogli bi, smatraju neki naši sugovornici, doći i do Ivića Pašalića. On je, naime, od Hypo banke za svoju tvrtku Kapital Konzalting koja gradi naselja u Zagrebu i Istri dobio kredit od 20 milijuna eura, i to navodno bez pologa. Osim toga, sjedišta društava iza kojih stoje Zagorec i Pašalić - na istoj su adresi.

Pajić ne želi još govoriti na koga je usmjerena akcija ispitivanja podrijetla imovine u kojoj sudjeluju Porezna uprava i Ured za sprječavanje pranja novca. No, proizlazi da je istraga protiv Zagorca zbog dijamanata povod za širu akciju. Najvažniji izvor trebali bi biti podaci iz Hypo grupe do kojih je moguće doći na temelju sudskih naloga koje bi mogao izdati Županijski sud u Zagrebu.


BEČ, ZAGREB - Državno odvjetništvo u austrijskom Klagenfurtu najavilo je kako će zbog sumnje u pranje novca istražiti poslovne veze između umirovljenoga generala Vladimira Zagorca i koruške Hypo Alpe-Adria banke, objavio je bečki dnevnik Der Standard.
- Počeli smo s predistražnim radnjama protiv mjerodavnih osoba u Hypo banci - rekao je dnevniku državni odvjetnik Friedrich Borotschnik o istrazi protiv banke za koju se u bečkim medijima ovih dana tvrdilo da je Zagorcu za njegove projekte odobrila zajam od 257,5 milijuna eura.

Dok je državno odvjetništvo u Klagenfurtu, koje već istražuje protiv Hypo-Alpe Adria banke zbog gubitaka uzrokovanih spekulativnim poslovima u 2004. godini najavilo kako će provjeriti svu dokumentaciju vezanu za poslove Zagorca i Hypo banke, direktor banke Siegfried Grigg demantirao je da je riječ o 257,5 milijuna eura zajma.

- Sa Zagorcem smo poslovali krajem 2003. godine i početkom 2004. godine, no riječ je o znatno manjim poslovima nego što se to piše u novinama - rekao je Grigg koji, pozivajući se na “bankovnu tajnu”, nije htio otkriti koliko je uistinu zajma banka odobrila Zagorcu.

Kako piše austrijski dnevnik Der Standard, u istragu se osim Državnog odvjetništva uključila i Austrijska služba za nadzor banaka (Bankenauficht), koja od ponedjeljka na licu mjesta istražuje poslovnu dokumentaciju u sjedištu Hypo-Alpe Adria banke u Klagenfurtu.

Austrijski mediji pišu kako je pri novoj istrazi u banci riječ o još jednom udarcu za Hypo-Alpe Adria banku, koja je od travnja prošle godine postala predmetom istrage zbog spekulativnih poslova u kojima je izgubila više od 300 milijuna eura.

VEČERNJI LIST

Poslovne veze Vladimira Zagorca i banke Hypo Group Alpe Adria istražuju i pravosudni organi austrijske pokrajine Koruške, piše jučer bečki dnevni list Der Standard u članku pod naslovom "Pravosuđe istražuje poslove Hypo grupe u Hrvatskoj".
Pokrenut ćemo predistražnje radnje protiv odgovornih Hypo banke kako bismo raščistili prigovore o pronevjeri i pranju novca vezane uz Zagorčeve poslove obavljene preko banke Hypo Alpe-Adria potvrdio je bečkom dnevniku Fridrich Borotschnik, prvi koruški državni tužitelj. Glasnogovornica Državnog odvjetništva u Klagenfurtu Carmen Riesinger kazala je za Kleinen Zeitung da je skupina pravnika spremna pružiti pravnu pomoć hrvatskom Ministarstvu pravosuđa, koje je to zatražilo.
Prema njezinim riječima, u središtu su pozornosti Zagorčeve poslovne veze s ostalim austrijskim bankama. Der Standard piše da će koruški pravosudni organi najprije provjeriti je li Hypo banka kreditirala Zagorca i u kojem iznosu, jesu li odobreni zajmovi bili dovoljno hipotekarno osigurani te je li se, znajući za to, poslovalo novcem sumnjiva podrijetla.
Kako je u Klagenfurt već stigao i istraživački tim Austrijske narodne banke, iznos i podrijetlo novca što ga je Zagorec navodno uplatio na račune u dvjema koruškim bankama neće dugo biti pod embargom, zaključuje Der Standard.



Kao što se vidi, ni na jedno pitanje o kojemu bi zapravo u ovoj zemlji trebalo govoriti, nema odgovora: umjesto da saznamo tko je firmu s portfeljem vrijednim 1,5 milijardu eura kupio za dvjestotinjak milijuna eura, nama se pod nos gura par dijamanata i poslovi koji će ionako završiti na jedinom zagrebačkom brdu koje mora ostati intaktno, u koje se ionako ne smije dirnuti. I, tu je i početak i kraj priče! Ponovimo pitanja iz prvoga posta, onog od 19. ožujka:

Danas je tempo života takav da ljudi nemaju vremena misliti.
Za imbecile kojima ništa još uvijek nije jasno, evo POANTE:

Dobro, je li portfelj najatraktivnijih hrvatskih nekretnina prodan jednom domaćem konzorciju ili nije?
Kome je prodan Hypo Consultants?



bonustrack

GLOBUS

Gordan Malić

Koliko novca je, zapravo, Vladimir Zagorec deponirao u austrijskim bankama ako mu je u manje od 24 sata uspjelo skupiti milijun eura za sudsku kauciju? Hrvatsko tužilaštvo i policija nastoje ući u trag enigmi Zagorćevih milijunskih investicija, zbog čega će uskoro na informativne razgovore pozvati i pojedine dužnosnike austrijskih financijskih institucija u RH. Hrvatski istraćitelji, naime, smatraju posve nemogućim, da austrijska Hypo Alpe Adria bank International iz Klagenfurta, Zagorcu odobri kredite u iznosu od 260 milijuna eura, bez ikakvog pologa. Riječ je o netipičnom poslovanju i riziku u koji se banke nikad ne upuštaju. Prema podacima iz istrage, poslovi Vladimira Zagorca u Hrvatskoj kreditirani su u enormnim iznosima, gotovo poput najviših hrvatskih tvrtki.
Tako je za kupovinu 60 tisuća četvornih metara zemljiŔta na Hvaru i izgradnju turističkog naselja, apartmana i lučica, Hypo Klagenfurt Zagorcu odobrio 65, 6 milijuna eura kredita. Nakon što je zemljište kupljeno, i po nekim mišljenjima preplačeno, posao s gradnjom naselja je stao, a Zagorčev poslovni partner iz Zagreba, Dragan Jurilj, ovih dana u Austriji pokušava naći drugog kupca za tu investiciju.
Za projekt kupovine zemljišta i gradnju 15-ak elitnih vila u Dubrovniku, pored naselja Zlatni potok, Hypo je Zagorcu odobrio ujedno i najveći kredit od 64,6 milijuna eura. Zemljište od 22 tisuće kvadrata kupljeno je u proljeće prošle godine (neke parcele i ranije), a njegovu cijenu od 11,5 milijuna eura u cjelosti je snosio Hypo bank International, upisašŔi se u nekretninu kao založni vlasnik. Za cijeli projekt postoji i projektna dokumentacija koju je izgadio poznati dubrovački arhitektonski ured “Ivaniši”. Luksuzne vile koje Zagorec namjerava izgraditi imaju gabarite od 800 kvadrata, a osim bazena, posjeduju i goleme terase, vrtove i lounge barove s kojih puca pogled na zaljev ispred hotela Excelsior. U vrijeme kad je Zagorec kupovao pojedine dubrovačke parcele, neke od njih imale su status zelenih zona, koji se promijenio nakon donoŔenja novih prostornih planova gradske uprave, pa u državnom odvjetništvu sumnjaju u mogućnost korupcije gradskih službenika. Projekt, za sada, još nije u fazi izgradnje.
Za izgradnju šoping centra velićine 30 tisuća četvornih metara, na zagrebačkom Kaptolu, nazvanog “Prebendarski vrtovi” , Zagorcu je iz Hypa u Klagenfurtu odobren kredit od 26,5 milijuna eura. Riječ je o možda najprofitabilnijoj Zagorčevoj investiciji budući da se nalazi u najelitnijoj trgovačkoj zoni Zagreba. Projekt značajno pojeftinjuje činjenica da zemljište nije kupljeno, već iznajmljeno od Crkve, na 99 godina. Ova je investicija pokazala da Vladimir Zagorec raspolaže dobrim poslovnim vezama u hrvatskoj Katoličkoj crkvi. Još od organizacije prvog posjeta pokojnog pape Ivana Pavla II Hrvatskoj u koloarima se spominje Zagorčeva suradnja s Mijom Gabrićem bivšim ekonomom Kaptola i voditeljem prebendara. Uz pomoć predstavnika franjevačkog reda iz Austrije, Zagorec je prije nekoliko godina pokušao investirati u nekretnine na na otoku Krku, no to ulaganje nije realizirano. Umirovljeni general raspolaže i dobrim poslovnim vezama u poglavarstvu grada Zagreba koje posljednjih godina intenzivno podrćava projekte Hypo banke i Hypo Leasinga, te generala Zagorca. Tako je, grad Zagreb, za manji dio zemljišta kampa Borozija u Savudriji kod Umaga, veličine 15 tisuća kvadrata, od Zagorca isplažen u iznosu od cca 8 milijuna eura. Zagorcu je dio zemljiŔta na istoj lokaciji proado i grad Umag. Odobreni kredit Hypo banke iz Klagenfurta namjenjen kupovini lokacije i gradnji luksuznog turističkog naselja na u Boroziji s pogledom na trščanski zaljev, iznosio je 42,6 milijuna eura.
JšŔ uvijek nisu poznate sve okolnosti pod kojima je Holding Zagreb prodao Zagorcu dio savudrijske obale, no, za pretpostaviti je da su u transakciji su sudjelovali tadašnji Zagorčev odvjetnik Pero Lozica, inače pravni savjetnik Hypo banke i gradske uprave, te Goran Šarić kreditni referent Hypo bank (danas privatni consultant) zadužen za poslove s Holdingom Zagreb.
Šarić, inače vlasnik luksuznih automobila Mercedes E500 i Audi 8, u tisku se spominjao i kao suvlasnik zagrebačkog prestižnog lounge bara “Tantra”, čiji je nominalni vlasnik bio Zagorčev partner Dragan Jurilj. Oba partnera danas su u svadji, koja je, navodno, kulminirala i fizičkim obraËunom.
Najmanje poznato Zagorčevo ulaganje, jest kupovina kampa Veštar u Rovinju i obalnog zemljišta u istoimenoj uvali - veličine 97 tisuća četvornih metara. Za kupovinu ove nekretnine i izgradnju apartmanskog naselja, Hypo bank iz Klagenfurta Zagorcu je odobrio 45,4 milijuna eura kredita. Među vlasnicima dijela goleme parcele koja zauzima veći dio poznate Rovinjske uvale, bila je tvrtka Maistra d.d., jedna od vodećih hotelijerskih kompanija u Hrvatskoj, inače u vlasništvu Adris grupe. Nije nam poznato zbog čega se ova sve ambicioznija hotelijerska tvrtka odricala dijela svog portfelja u Rovinju, te koliko je Zagorca koštala kupovina samog zemljišta.
I posljednja velika investicija Vladimira Zagorca u Hrvatskoj, jest izgradnja stambeno poslovnog objekta u Puli, sa šoping centrom i podzemnim garažama, čija je gradnja započeta lani. Za dovršenje tog projekta Hypo Alpe Adria Bank International iz Klagenfurta, Zagorcu je odobrio kredit od 12,9 milijuna eura.
Poslovne investicije Vladimira Zagorca u Istri, poklapale su se s poslovnim rastom Hypo banke i Hypo Consultinga u toj hrvatskoj regiji, sa značajnim udjelom u nebankarskom sektoru - osobito na tržištu nekretnina.
Prema podacima kojima raspolaže državno odvjetništvo RH, ovih šest nabrojanih projekata vrijednih ukupno 260 milijuna eura, u cjelosti je, na ime razliËitih tvrtki bliskih Zagorcu, financirao Hypo Alpe Adria bank International AG iz Klagenfurta. Da je riječ o golemom kreditnom iznosu, govori usporedba s poslovnim kreditiranjem naše najveće tvrtke, trgovačko-proizvodnog koncerna Agrokor. Ona je lani, sa sindikatom od četiri evropske i jednom hrvatskom bankom, realizirala strateški razvojni kredit za stabiliziranje na domaćem i širenje na susjedna tržišta, niti upola veći od Zagorčevog - čije tvrtke gotovo da nemaju zaposlenih. Zapravo, osim unajmljenih agenata za nekretnine poput zagrebačkog plejboja i ugostitelja Dragana Jurilja, Zagorec ima tek jednog zaposlenog - direktora svih njegovih tvrtki, Romana Bindera.
Državno odvjetništvo i MUP RH stoga će se idućih dana posvetiti provjerama kreditnog rejtinga umirovljenog generala Vladimira Zagorca u austrijskim bankama Hypo i Bawag (iz koje mu je isplaćena otkupnina od 1,5 milijuna eura prilikom otmice sina).
Kako doznajemo, kao i većina dosadašnjih istraga o Vladimiru Zagorcu, i ova će se voditi u suradnji s austrijskim uredom za pranje novca. Tijekom nje zatražit će se izjave od bivših i sadašnjih dužnosnika Hypo banke, a na okolnosti kredita koji su odobreni Vladimiru Zagorcu, dakako, i zbog sumnji na pranje novca zarađenog kupovinom oružja na međunarodnom crnom tržištu. Ukoliko se ove sumnje potvrde vjerodostojnim, banka bi se našla u ozbiljnom međunarodnom skandalu, budući da se pranje novca zarađenog krijumčarenjem oružja, pogotovo u uvjetima međunarodnog embarga, smatra jednim od največih financijskih zločina.
Prema dosadašnjim saznanjima, sve poslove s Vladimirom Zagorcem, od druge polovice 90-ih, dogovarao je osobno Gunter Striedinger, dugogodišnji dužnosnik i član uprave Hypo Alpe Aria Bank International AG iz Klagenfurta, inače jedan od najzaslužnijih za iznimnu regionalnu ekspanziju te banke u posljednjem desetljeću. Striedinger je, od polovice 90-ih, i osobni prijatelj Vladimira Zagorca i Ivića Pašalića, a prvu poslovnu suradnju u Hrvatskoj ostvario je s Glumina bankom, danas u stečaju. Financirajući klijente Glumina banke, Stridinger je stekao i prvi ozbiljniji uvid u stanje na financijskom tržištu RH. Prema tvrdnjama svjedoka, ovaj se 50-godišnji preplanuli Austrijanac, aktivni tenisač i skijaš, brzo adaptirao na lokalne poslovne prilike i mentalitet hrvatskih poslovnjaka. Njegov staž u Hypo bank je zavidan, u banci se zaposlio 1988., a potom napredovao do najviših razina, zadržavši se najduže u Hypo Leasingu. Premda je posljednjih 10 godina njegova formalna funkcija bila “zamjenik predsjednika uprave za istočnu Evropu”, ovlasti su mu bile daleko veće, a delegirao ih mu je, navodno, osobno Jorg Heider, kancelar austrijske regije Koruške- inače većinske vlasnice Hypo Group.



Truskallerova smjena nije došla naglo ako se imaju u vidu potresi u austrijskom sjedištu, u sklopu kojih se iz Uprave povukao i Günter Striedinger, koji je slovio za 'njegova' čovjeka u austrijskoj centrali

Iz austrijskog sjedišta Hypo Group Alpe-Adria u petak su se oglasili u vezi s medijskim špekulacijama o promjenama u upravljačkom vrhu zagrebačke Hypo Alpe-Adria banke koje su se zahuktale s nekoliko dana ranijom objavom promjena u Nadzornom odboru te banke. Potvrdili su da predsjednik Uprave Heinz Truskaller, koji je banku vodio praktički od njezina ulaska na hrvatsko tržište, napušta to mjesto, a NO je donio odluku da njegovu funkciju preuzme Radojka Olić, dosadašnja članica Uprave.

Usto, već je u priopćenju nekoliko dana ranije, uz najavu da su 'do kraja godine moguće i promjene u Upravi... o čemu će javnost biti pravodobno obaviještena', najavljeno pojačanje Uprave za još jednog člana. Zbog planirane fuzije HAAB-a i Slavonske banke koja bi se trebala provesti tijekom 2007. Upravi Hypo Alpe-Adria-Banke d.d. početkom iduće godine bi se trebao pridružiti Harald Edlinger iz Hypo Alpe-Adria-Bank International AG, koji je inače čovjek iz Grawea kao jednog od njezinih dvaju ključnih dioničara. On bi, naime, trebao biti glavna odgovorna osoba za projekt pripajanja.

Intrigantni detalji

U priopćenju koje potpisuje Martina Ulser iz klagenfurtskog središnjeg Ureda za odnose s javnošću ističe se da je Truskallerova 'buduća suradnja s Hypo Group Alpe Adria na savjetničkoj osnovi vjerojatna'. No, jednako kao što tumačenje prethodnih odluka o kadrovskim promjenama u NO-u razvojnim motivima i novom orijentacijom (dio koje su pripajanje i rebranding) ne zvuče jako uvjerljivo, ili barem ne kao cijela istina, tako i najava Truskallerova savjetničkog angažmana teško prolazi kao argument da je sve to dio uobičajenih promjena.

Jednostavno, širi kontekst u kojemu se stvari u sastavnicama Hypo Alpe-Adria grupe posljednjih mjeseci odvijaju nije nimalo uobičajen i prebogat je intrigantnim detaljima. Priča je za austrijsku grupaciju počela još s proljetošnjom aferom Bawag začinjenom političkim srazom predstavnika austrijskih desnih i lijevih političkih struja (potonjima se pripisuje utjecaj u Bawagu). Na Heiderov napad socijaldemokrati i zeleni uzvratili su proljetošnjim otkrivanjem gubitaka u deviznim špekulacijama u austrijskoj matici HAAB-a, a politički su obračuni na ekonomskom terenu poprilično uzdrmali austrijsku financijsku scenu. Do te mjere da je austrijska središnja banka zatražila široku akciju izvanrednih revizija, ukljujučujći i banke regionalne sastavnice. Najnoviji kadrovski potez u Hrvatskoj zanimljiv je i zbog činjenice da je na prijedlog banke Truskaller samo nekoliko tjedana prije dobio suglasnost HNB-a za daljnji mandat.

Prividno naglo

To bi moglo upućivati da je odluka o njegovoj smjeni došla naglo. No, imajući u vidu spomenutim potresima praćene premetaljke u austrijskom sjedištu, u sklopu kojih se iz Uprave povukao Günter Striedinger, već mjesecima se zapravo govori kako bi Truskaller kao 'njegov čovjek' mogao također uskoro odstupiti. To 'uskoro', tvrde upućeniji financijaši, zacijelo se samo ubrzalo nekim svježijim domaćim epizodama. Konkretno, procjenjuje se da je povod tome vezan uz otvaranje sudskog procesa s dvojcem Petrač-Zagorac u glavnim ulogama.

Uza sve, pak, austrijska stranka 'zelenih' je posljednjih mjeseci bila prilično agilna u napadima i optužbama Hypo grupe, a pritom je, među ostalim, iznosila i sumnje u posljedice kreditnih aktivnosti i rizike izloženosti (i) u hrvatskom ogranku grupacije, posebice u turističkom sektoru. Kako god bilo, u svemu se danas čuju i razne teorije zavjere koje sežu šire od same Hypo grupe. Koliko su one utemeljene teško je reći, ali mnogi drže da je rebranding Hypo Alpe-Adria grupe, kao i formalno najavljeni plan pripajanja ujedno i najava dublje transformacije ukupnog Hypova profila. U svojoj orijentaciji, posebice u smislu aktivnostima s nekretninama te stjecanju vlasništva u pojedinim poduzećima, Hypo grupa je dosad bila specifična i prepoznatljiva.

NACIONAL

Heinz Truskaller, još uvijek aktualni predsjednik Uprave Hypo Alpe Adria banke, u ponedjeljak, 6. studenog, dao je intervju Nacionalu u povodu najavljenih promjena na čelu te austrijske banke u Hrvatskoj i nepotvrđenih informacija o njegovoj smjeni. Hypo banka, jedna od šest najvećih bankarskih grupacija u Austriji, početkom godine našla se u financijskom skandalu kada je otkriveno da banka ima gubitke iz prijašnjih godina u iznosu većem od 300 milijuna eura. Uslijedila je inspekcija austrijskih regulatornih tijela koja još traje, a izmijenjen je i menadžment banke. Dugogodišnji glavni izvršni direktor Wolfgang Kulterer premješten je u Nadzorni odbor, a Günter Striedinger, drugi čovjek član Uprave, napustio je banku. Kako Heinza Truskallera smatraju Striedingerovim kadrom, počelo se neslužbeno najavljivati da će i šef banke u Hrvatskoj napustiti svoju poziciju. Osim toga, Hypo banka spominjala se posljednjih tjedana u negativnom kontekstu u nekoliko odvojenih slučaja, među kojima je najpoznatiji smjena urednika i novinara Glasa Istre, koji su za to javno okrivili lobi povezan s Ivanom Jakovčićem i Hypo bankom.





Post je objavljen 28.03.2007. u 12:37 sati.