Kada gospodarica kaže da stavim još slika, jer su neki vjerni pratitelji bloga komentirali kako u zadnje vrijeme stavljam manje slika, tko sam ja da se ne pokorim naredbi. Da ne ostane samo na slikama mogao bih nastaviti priču oko Therma-ray ploča.
Uglavnom, kako se približavalo žbukanje tako su se počeli praviti i planovi za daljne radove. Prva odluka koja se trebala donijeti bila je da li će se prvo raditi strop ili pod. Jedan dio untuar obitelji je bio za strop, no nadzorni je to po kratkom postupku rješio. Strop (i postavljanje grijačih ploča) radi se nakon podloge i to minimalno tjedan dana nakon ulijevanja estriha. Ono tipa kako je estrih na bazi cementa i moglo bi se dogoditi da gips-kartonske ploče upiju preko zraka nešto cementa, a nema nekog posebnog razloga zašto bi žurili sa tim. Druga odluka oko koje se još moramo svi usaglasiti je što će predstavljati nosivi dio konstrukcije stropa. Naime na raspolaganju su dvije opcije, drevene letve ili aluminijski (ili kakvi već) profili. Razlika u cijeni je nekih dva i po puta u korist drvene konstrukcije. Jedan argument je bio kako će drvo struliti, no brzo se postavilo pitanje, pa zar neće onda krovna konstrukcija prije struliti, pa ostaje pitanje što je doista točno. Postoje neki komentari da u slučaju odsustva vlage (što je definitivno situacija u stropu) nema razloga da drvena konstrukcija struli, odnosno da će se prije dogoditi da grijače ploče treba zamijeniti nego popravljati strop. No, o tom potom. Sljedeća stvar koju je trebalo odlučit do kraja su bili termostati.
Kako su termostati ključna stvar u optimalnom korištenju Therma-ray sustava grijanja trebalo se pažljivo odlučiti oko istih, osobito što programabilni termostati imaju svoju cijenu. Nakon detaljnog proučavanja stanja na tržištu, te komunikacije sa proizvođačima istih, donijeli smo konačnu odluku. Zapravo jedan dio bi trebao stići već ovih dana. Osnovne dvije karakteristike programabilnih termostata koje su odlučivale o izboru su jakost struje koji mogu izdržati, te klasa otpornosti na vlagu. Naravno uz uvijek vrlo bitnu osobinu svega što se kupuje iliti cijenu. Na našem tržištu nalazi se više proizvođača programabilnih termostata, no istakla su se dva i to konkretno Cewal te Devi. Ukoliko budete dovoljno uporni pronači ćete ih još, poput Honewell, Danfos i sl, no nisu se istakli kako zbog cijene, tako i zbog pretežite usmjerenosti na pokretanje plinskih bojlera, a nama su trebali punokrvni 220 voltni junaci. Termostate za plinske sustava prepoznati će te po nazivnoj voltaži od 12 V, ili tako nekako.
Za kupatila i wc-e, odlučili smo uzeti programabilni Devireg 535 model, zbog klase otpornosti IP 31. Također ćemo njih koristiti i u kuhinjama i dnevnim boravcima zbog mogućnosti rada sa strujom jakosti do 15 A. Za spavaće sobe odlučili smo koristiti sasvim dovoljno dobre Cewal Easycrono tjedne termostate. Devireg 535 je digitalni termostat kojemu se može podjeliti dan na četri perioda, te postaviti održavanje više ili niže definirane temperature različito za radne dane i posebno za vikend. Cewal Easycrono je električno-mehanički termostat, kojemu se također može podesiti održavanje niže ili više temperature preko preklopnika. Ništa fancy kao Devi no skoro u pola cijene i radi isti posao. Šteta što može izdržati struju samo do 8 A. Za ulazni hodnik staviti ćemo vulgaris termosta Cewal RQ 30, koji će imati jednostavnu ulogu spriječavanja spuštanja temperature ispod neke niže temperatrure. Dodatno smo se odlučili za Cewal-ove time-switcheve, kojima ćemo imati jednostavnu mogućnosti da nam je bojler za toplu vodu upaljen u trenutcima kada je normalna tarifa struje. Trenutno u stanu imamo bojler spojen na dirigiranu struju i prilično je praktično imati dostupnu toplu vodu na ovakav način bez da moramo previše razmišljati, a nadam se da princip ne troši previše struje. Inače tvrtka Pertokov preprodaje Cewal-ove termostate (jednom mjesečno nabavljaju proizvode od njih), a tvrtka Termosan preprodaje Devi-jevi proizvode. Zanimljivo je da je Danfoss grupacija preuzela tvrtku Devi i premda imaju podružnicu u Hrvatskoj ipak ih oni ne preprodavaju direktno, već su izgleda zadržani stari distribucijski kanali. Druga stvar koja vam može biti interesantna od tvrtke Devi su grijače mreže iste uloge kao i grijače ploče Therma-Ray tvrtke. Tko voli, neka izvoli.
Nakon termostata ostala je još odluka koliko kojih grijačih ploča naručiti. Osnovni proračun sam već radio dva puta, a mislim da ću morati i treći put. Prvi put nisam pazio na orijentaciju nosive konstrukcija stropa, a drugi put nisam uzeo u obzir maksimalnu dužinu gips-kartonske ploče. Naime kako bi postigli što kvalitetniju izvedbu stropa, sve strane gips-kartonskih ploča biti će pričvršene za nosivu konstrukciju, tako da dužina gips-kartonskih ploča uvjetuje i maksimalnu potencijalnu dužinu grijačih ploča. Zapravo čak umanjenu za širinu nosive kostrukcije (širina letve ili al. profila). Kako su na tržištu (veliki prodajni centri) dominantne dimenzije 2000 mm i 2600 mm moglo bi se dogoditi da nećemo moći koristiti najveću ploču, odnosno najpovoljniju, no iskreno nismo baš previše proučavali stanje na tržištu.
Internorm
Za one koji se pitaju zašto se još nije pojavio detaljni post sa vanjskom stolarijom. Odgovor glasi, da čekam da rješe sve dogovorene ispravke i korekcije. Tek tada mogu dobiti prolaznu ocjenu i besplatnu reklamu. Za sada mogu reči samo da se trude i da djeluje da će sve rješiti prema dogovoru. No sačekajmo još malo.
Ožbukani zidovi