Marketing
Pitomački Prostorni plan-drugi dio
Područja pretežitih djelatnosti u odnosu na prirodne i druge resurse
a) Gospodarstvo
Prostorne pretpostavke za razvoj gospodarstva, obrtništva i malog poduzetništva osigurane su u gotovo svim naseljima Općine.Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, Županijske komore Virovitica, općina Pitomača raspolaže slijedećim brojem tvrtki i brojem zaposlenih:
* Obrtnici
* Gospodarstvenici
b) Poljoprivreda
Poljoprivredne površine obuhvaćaju 69,28%, a obradive 54,36% od ukupnog područja.Na području Općine prisutna je pojava smanjenja poljoprivrednih površina. Klimatske prilike nisu posebno ograničavajući čimbenik za poljoprivrednu proizvodnju.
Siju se žitarice-pšenica, zob, ječam, kukuruz, a u zadnje vrijeme i znatne površine šećerne i stočne repe i duhana.U sadašnjem trenutku, koji karakterizira usitnjena i nespecijalizirana poljoprivredna proizvodnja i nerazvijeno tržište, presudno je koncipirati strateške proizvodne programe koji će omogućiti razvoj obiteljskih gospodarstava.Iz Kataloga razvojnih projekata za Virovitičko-podravsku županiju za područje općine Pitomača,izdvojeni su slijedeći razvojni projekti prikazani u tablici:
c) Energetika
Prijenosna i distributivna mreža električne energije u Općini je razgranata, a visokonaponska mreža uglavnom omogućuje opsluživanje cijelog prostora što su bitne pretpostavke za dogradnju i uspostavu kvalitetnog sustava napajanja na cijelom području.Opterećenje transformatora kreće se izmeńu 65 i 75%. Stopa porasta opterećenja iznosi cca 3,5%.
Izrađena je posebna studija opskrbe plinom. Postoji veliki interes stanovništva za priključenje na ovaj ekonomski i ekološki vrlo prihvatljiv energent.
Detaljniji podaci o distributivnoj mreži i kapacitetima sadržani su u poglavlju o komunalnoj infrastrukturi.
Uz rijeku Dravu na području Starog Gradaca postoji plinska stanica, koja ne traži posebna ograničenja korištenja prostora, osim sabirnog sustava plinovoda, pojedinačnih lokacija bušotina i objekata otpreme u obradi plina.Plinske stanice St. Gradac ( STG3, STG4, STG6 ) nalaze se u eksploataciji, dok bušotine plina na Bilogori na lokaciji kod Oštre kose i Plačkog jarka u slučaju potrebe mogu se aktivirati za eksploataciju.
d) Turizam
Prirodne uvjete za razvitak turizma na ovom prostoru čine: prostrana lovna područja s bogatim fondom divljači, rijeka Drava i njene pritoke s mogućnošću ribolovnog i različitih oblika rekreacijskog turizma, brojna vinorodna područja pogodna za različite oblike izletničkog,rekreacijskog i seoskog turizma, kulturne manifestacije (Pjesme Podravine i Podravlja), kao i duga turistička tradicija značajni su elementi u turističkoj ponudi.Na području općine Pitomača, registrirano je dvadesetak ležaja u privatnom smještaju.
e) Lovstvo
Na području općine Pitomača postoje tri lovišta na površinama zemljišta u vlasništvu države:
Površine lovišta i zemljovlasničko razmjerje
f) Pčelarstvo
Pčelarstvo je od davnih vremena prisutno u ovim krajevima. Područje općine Pitomača jedno je od rijetkih područja u Republici Hrvatskoj koje omogućuje dvije obilne paše godišnje.Sezona ispaše započinje oko 15. travnja na poljima repice, a zatim slijedi ispaša na bagremu,morfei i na kraju ciklusa cvjetanja oko 15. lipnja na kestenu i lipi.
g) Šumarstvo
Osim u ekonomskim, šume su značajne i u turističkim i lovnim djelatnostima kao i u obrani od erozija.
Uz Dravu su zastupljene šume vrba i topole, koje su u većoj mjeri pretvorene u niski sloj šaševa i šibljika.U nizinskom dijelu dominiraju šume hrasta lužnjaka i običnog graba, te šume poljskog jasena,bagrema i johe. U njima je gusti podrast i sloj grmlja, a na jedinici površine zastupljena su stabla različitih dobnih razreda i kvalitete, bogatog prizemnim rašćem. U višim predjelima su šume hrasta kitnjaka i običnog graba i submontanske šume hrasta kitnjaka i bukve.Zaštitne šume zauzimaju 42, a gospodarske 3235 ha.Na području općine Pitomača šumskim zemljištem upravljaju HŠ- Uprava šuma Koprivnica, i HŠ Uprava šuma Bjelovar.
h) Vodni resursi
Dio općine Pitomača pripada slivnom području Vodnogospodarske ispostave «Bistra» Đurđevac,a dio Vodnogospodarskoj ispostavi «Županijski kanal» Virovitica. U slivno područje VGI«Bistra» ulazi dio općine Pitomača, odnosno katastarske općine: Dinjevac, Grabrovnica, Kladare,Mala Črešnjevica, Otrovanec, Pitomača I, Pitomača II, Sedlarica i Velika Črešnjevica, a VGI «Županijski kanal» Virovitica katastarske općine Stari Gradac i Turnašica.Na slivnom području «Bistra» reguliranim se smatraju vodotoci Vir u dužini 3 480 m, Kopanjek u dužini 2 560 m, Josina rijeka u dužini 4 030 m i Kladare I u dužini 4 200 m. Ukupno je regulirano 14 210 m vodotoka. Branjena područja nalaze se uz vodotok Drava.Na slivnom području «Županijski kanal» reguliran je dio vodotoka Lendava u dužini 4 000 m.
Rijeka Drava
Znatni relativni pad srednje Drave s koritom u šljunkovitom terenu i veliki protok, u prošlosti su uzrokovali mnoge meandre i promjene toka. Erozija obala, sprudovi, otoci i rukavci redovita su pojava na ovom dijelu Drave, tako da se njeno korito u dužem razdoblju mjestimično značajnije premješta. Zbog promjena riječnog korita nekada je dolazilo do poplava koje su uništavale poljoprivredne kulture i ugrožavale obližnja naselja i pučanstvo. Eventualnom izgradnjom hidroelektrane Novo Virje, hidrografske prilike će se bitno i trajno izmijeniti.Rijeka Drava ima sniježno-kišni režim s jednim naglašenim maksimumom u kasno proljeće (topljenje snijega u Alpama i Karavankama). Srednji godišnji protok je oko 600 m3/s.Najmanji je u siječnju (400 m3/s), a najveći u lipnju (900 m3/s).Planovi na studijskoj i idejnoj razini, predviđaju na Dravi, koja je jedini vodotok sa zanimljivim energetskim vodnim potencijalom, izgradnju više vodnih stepenica čija bi funkcija bila i energetsko korištenje.
Posebni vodni resursi
Specifični vodni resurs predstavljaju geotermalne vode iz dubljih dijelova zemlje. Na njihovo postojanje ukazale su istražne bušotine za naftu i plin i potrebno je izvršiti daljnja istraživanja na ovom području.
i) Eksploatacija mineralnih sirovina
Prema Studiji potencijalnosti mineralnih sirovina Virovitičko-podravske županije, izrađenoj u Institutu za geološka istraživanja Zagreb, 1998. godine, neposredno uz rijeku Dravu u području Šašnatog polja, Đuretine, i Mekiša Podravskog i mjestimično u koritu rijeke nalaze se veća nalazišta šljunka. Boje šljunka su sivo-zelenkaste, a sastoje se od kvarca, kvarcita, feldspata,čestica stijena, karbonata i listića muskovita. Dimenzije valutica šljunka su od 1-2 cm. Rezerve su velike, a sirovina je čista i pogodna za upotrebu u graditeljstvu.U svrhu redovitog čišćenja i održavanja korita rijeke Drave, Hrvatske vode izdaju koncesije za vađenje šljunka iz korita rijeke.Trenutačno šljunak iz rijeke Drave se vadi na dva lokaliteta - Šljunčara na Dravi I i na području Stari Gradac. Na prvom lokalitetu korito je široko i kopanje se odvija bagerom i utovara na brod,dok na drugom lokalitetu šljunak se usisava sa dna korita i odlaže na obalu.Na nekoliko mjesta uz rijeku Dravu evidentirana je i bespravna eksploatacija pijeska i šljunka,koja ne može biti legalizirana do donošenja PPPPO za rijeku Dravu, gdje će biti definiran režim zaštite i korištenje ovog prostora.Osim građevinskog šljunka uz područje rijeke Drave nalaze se i ležišta pijeska (dravski pijesak),a na području Male Črešnjevice i napušteno ležišta lignita.
IZVOR:Pitomača.hr
Post je objavljen 25.03.2007. u 10:07 sati.