Oblik kuge, otporan na više vrsta ljekova, jedna od najstarijih i najsmrtonosnijih bolesti u ljudskoj povijesti, ponovno je identificirana od strane znansvenika, izazivajući strah od razorne budućnosti uzrokovane izbijanjem kuge koju antibiotici ne mogu zaustaviti.
Testovi na bakteriji Yersinia petris, koja uzrokuje bolest, uzetoj iz 16-godišnjeg dječaka s Madagaskara, otkrilo je da je organizam razvio otpornost na devet vrsta antibiotika koji se koriste u liječenju bolesti.
Vjeruje se da je bakterija razvila otpornost nakon zamjene gena sa sličnom bakterijom u hrani, kao na primjer salmonele i E. coli, vjerojatno preko crijeva kukaca koji su širili bolest ugrizom zaraženih glodavaca.
Otkriće je diglo uzbunu među znanstvenicima koji se boje višestrukih deformacija u bakteriji otpornoj na lijekove koja bi se mogla proširiti u druge zemlje svijeta te dovesti do opasne pandemije. Drugi strah je da bi se teroristi mogli domoći bakterije i ispustiti ju u zrak te tako uzrokovati infekciju mnogih.
Kuga se po prvi puta pojavila prije nekoliko stotina godina te uzela živote ljudi od Azije do Europe između 14. i 17. stoljeća. Procjenjuje se da je ubila oko 200 milijuna ljudi. Tada su antibiotici uspjeli kontrolirati daljenje širenje bolesti, ali zadnjih nekoliko desetljeća, Svjetska zdravstvena organizacija zabilježila je izbijanje kuge u 25 zemalja, a nedavno i u Kongu koji je prošle godine zabolježio 1174 slučaja zaraze te 50 mrtvih.
Postoje dvije vrste kuge. Jedna se prenosi ugrizom zaraženih kukaca i naziva se bubonska kuga, a ime je dobila po velikim oteklinama na koži. Ako se ne liječi ubije 40 do 70 posto ljudi u manje od tjedan dana. Druga vrsta, primarna pneumonična kuga, fatalna je u skoro 100 posto slučajeva te se umire za par dana. Zadnji slučaj fatalne kuge zabilježen je u Engleskoj na kraju Prvog svjetskog rata.
::IZ MEDIJA::
Povratak smrtonosne kuge na Madagaskaru (Večernji list)
Post je objavljen 24.03.2007. u 15:05 sati.