*Bemti puna jedra!
Pa je li vas ikad obuzeo osjecaj da nema tog zida kojeg ne mozete srusiti betonskim celom, debela mu kost od ponosa. Stopili se rogovi s nosom i sad cine lijepu sliku!
Pa kad bih bila u depresiji zivot bi mi bio toliko laksi! Svi je imaju, pa bi mi pokazivali svoje primjerke, nosili bi se zajedno s njima!
A ja sretna kao mače!
I vapim za pomoci, a vi ne reagirate jer jer je vama sreca neobična, pa je gledate kao dikobraza u zoološkom!
Znate li kako je tesko biti sretna i ushicena? I poletjeti zbog samo malo bolje izaranžirane krošnje?! Sjediti u prostoriji punoj sivih ljudi i blistati pod odjecom i grcati od smjeha u šaku?!
Pa i sad grcam.
A sreca vam je zgodna jer se hranite njome kao krpelji, ja sam pozitivan pol vase baterije!
I ne mogu si pomoci, Volim te, o ljudski rode! Sav si hartav, kao stara pohabana zaprezna raga u jarmu svoje starosti, a pogledaj mene, kako sam mlada, i volim te bas takvog! Dajem ruku u vatru za tebe, a ti ne bi ni pola sjemenke graška za me!
Laska ti, nema sumnje. A mozda je to samo moje mjerilo, ja tumacim i previse stvari kao laskanje? (jao, znak krajnje nesigurnosti) Ti samo klimnes glavom i pustis ovo svoje malo da se skanjiva nad tobom kao arheolog.
Ma nedao ti/mi Bog da mi se desi ljubav! Hoces li da prsnem?! A tko ce ostati dizati tvoje stare vjeđe, češljati ti bradu i žvakati hranu svaki put na nov nacin???
*Ako poklonim svu ljubav nekome, oduzet cu je tebi, I ŠTO ĆEŠ TADA?
Nisam se umislila, nisam uzela ulogu nekog Mesije, koji ce sad uzeti na se grijehe tvoje. Ne! Ja sam gotovo sigurna da postoji barem tucet ovakvih sretnih đubreta poput mene.
Ali niti jedno koje bi mi moglo pomoći.
Jer ja sam bolesna od srece.
Jer živim, i disem, i govorim, i ponekad pomislim nesto i to bude dobro. A kad vidim da je dobro, razveseli me to jos jace!
A znas sto me najvise veseli?
Kad vidm odraz svog /zapečačenog/ osmjeha ne u ogledalu nego na tudjem licu.
Kvragu. Ispadam svetica.
Niiiisaaaam (nadureno)
*„Ja sam samo tu da vrijeme brže proleti... Ja nosim čizme skitanke, mene je teško voljeti. Badava.“
Evo, kako Đorđe zna??
*Dragi narode, šutnem vam ja suspregnut smijeh u zube mojom teškom kožnom čizmom diktatorskom!
I nadmenost!
*Najvise na svijetu ne volim nadmenost.
Nije golub na trgu Kralja leteći štakor, golubovi su srali po nasim precima jos kad nisu bili stoposto sigurni da li da hodaju uspravno ili ne.
A nisam ni ja bez zavisti dosla dovde. Nakupila se kao cicak na planinsku kozu! Zavidim ti svijete, jer iako imam oči i dušu (sto% sam sigurna da imam!), nemam tvoje ruke i razum.
Ja ne mogu oblikovati svoju srecu, a ti je ne mozes niti osjetiti.
Nisam ni bez sjete. Nemam oca ni domovine. Nemam lijep pogled u kojem bih se okupala nakon dana. Ni saren svijet kakav je u mojoj glavi. Najljepše žensko ime mi je ipak Tuga. Ali ja nisam samo sretna unatoc tome, ja sam sretna bas i zato sto imam sjetu.
Svatko je nesretan na svoj nacin. Nisam doslovno citirala jer nisam obitelj.
*Čovjek sam i ništa ljudsko nije mi strano.
*Vidiš, zlato, narode, zato te volim, jer neizmjerno volim i sebe, a dio sam tvojeg organizma, i imam sve tvoje.
Dobro, ok, u pravu si, osim one sitnice od pet slova, tri suglasnika i dva samoglasnika.
Ali to je samo zato sto se ovuda muvam samo odnedavna! Mlada sam k'o hrskava brezina grancica. Mladost me izjeda kao osa krišku lubenice.
Povlacim veze kod tebe. Posudjujem krinku starosti. Ne stoji mi i smrdi po jeftnoj gumi.
Ali jos uvijek sanjam šarene i erotske snove! I uporno brojim crte na autoputu. Zaigram lagavši da sam pijana. A jesam, ali nije u tome stvar! Ne leži tamo Čiči!
Čiči je u onome grmu koji raste na krizanju nasih putova.
Ljudski, čovječji rode, ja bih naučila nešto od tebe.
Ali hoćeš li prihvatiti igru? Progutat ponos i misljenje da znas sve i poslusati mene, koja sam ovdje odnedavna?

*Idem natrag u krevet. Probudila me vručica i san. Šaren. Ne erotski. To imam srijedom.
Sluša se: Leila (eurosong 2006)
Želi se: čašu vode s ledom
Osjeća se: previše toga. Mali strah od prsnuća.
Post je objavljen 24.03.2007. u 07:42 sati.