Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/elvesandmagic

Marketing

Uvod u mit

(podatci su nađeni na internetu i enciklopediji encarti 2004.)



Kako objasniti mit? Jesu li mitovi izmišljenje priče starih naroda kako bi se objasnili fenomeni prirode, nastanak kiše, groma, vjetra i sl. Ili su mitovi možda priče o običnim ljudima koji su sa vremenom pretvoreni u junake zbog velikih djela koja su činili tokom svog života? Kako i da interpretiramo mit je zasigurno dio naše kulture. Mit je ogledalo naše tradicije.
Mitovi su se prenosili usnim putem, najčešće su bili ispjevani uz melodije ili izrecitirani. Pjevalo se o drevnim junacima, o Bogovima i neobičnim događajima.
Tipovi priča su najčešće karakterizirani u 3 kategorije: saga, legenda i bajka.
Saga je priča bazirana na velikom povijesnom događaju, bez obzira na to velik se značaj daje i pripovjedaču koji likove i njihovu povezanost izmišlja. Najpoznatije sage su Saga o Nibelunzima i Trojanski konj.
Legenda je priča povezana sa povijesnim osobama ili mjestom (Ilijada, Odiseja, Eneida, Legenda o kralju Arturu), dok su bajke jednostavne avanture koje su najčešće o mladim ljudima koji ubijaju nekog demona i osvajaju nagradu, dobar primjer je priča o Perzeju koji spašava Andromedu od morskog čudovišta te se na kraju vjenčaju.
Ono što čini razliku između priča i mita je važnost mita za kulturu. Mitovi mogu imati elemente sage, legende ili bajke. Mitovi objašnjavaju kako je nastao Svemir, Zemlja, ljudi, životinje, ili kakvi su međusobni odnosi ljudi i Bogova. Radnja mnogih mitova se odvija u vremenu dok se ljudi još nisu rodili, zato su najčešće o Bogovima i ostalim natprirodnim silama. No mitovi ne moraju nužno biti o Bogovima, postoje mitovi o raznim mjestima, kako su dobila svoja imena i zašto.
Tipovi mitova:
a) Kosmički mitovi: mitovi koji pokušavaju objasniti nastanak svijeta, čovjeka, vatre, vode...te života poslije smrti. Najpoznatiji mit je Babilonski mit Enuma elish.
b) Mitovi o Bogovima: u tim mitovima Bogovi najčešće žive na posebnim mjestima, kao npr. grčki „pantheon“ ili nordijski „Aesir“.
Važan lik je tzv.trickster, odnosno hrabra, najčešće besmrtna osoba koja često pomaže ljudima, kao što je u grčkoj mitologiji Hermes, ili u afričkoj mitologiji Eshu, ili indijanska Krišna.
Također su česti mitovi o Velikoj Majci (Ištar), umirućem Bogu (Oziris) i Bogu spasitelju (Prometej).
c) Mitovi o herojima: njihovo rođenje i djetinjstvo je iznimno, pa čak i natprirodno (Hercules, Cu Chulainn, Ahil). U mitovima o herojima se često opisuje njihovo putovanje (najpoznatija je Odiseja, Legenda o kralju Arturu koji traga za Svetim Gralom i Ep o Gilgamešu).

Mitovi su se zavukli pod okrilje naše kulture te su pomogli stvaranju unikatne tradicije uz pomoć glazbe, likovne umjetnosti i književnosti. Bili oni izmišljeni ili tek dio jedne velike istine koje tek moramo otkriti, uz njihovu pomoć se saznaje prošlost te kultura drevnih naroda od čijih su se priča razvile gotovo sve današnje religije. Zato se ponekada zapitam: Zašto ne vjerovati u mit?


Post je objavljen 23.03.2007. u 00:58 sati.