Marketing
Svjetski dan vode i Svjetski meteorološki dan
Na današnji dan obilježava se Svjetski dan voda. Ovogodišnja tema "Kako se nositi s nestašicom vode" govori o stanju svjetskih vodnih zaliha. Iako čak 71 posto našeg planeta zauzima voda, manje od 1 posto ukupne vode pogodno je za piće.
Potrošnja vode neprestano raste i nema nikakve sumnje da će upravo voda vrlo brzo postati jedan od najvažnijih resursa ovoga stoljeća, ističu u Hrvatskim vodama. Hrvatska je po obnovljivim zalihama vode na 5. mjestu u Europi i među prvih 50 zemalja u svijetu.
Uz bogatstvo vode možemo se pohvaliti i činjenicom da još uvijek u mnogim dijelovima zemlje pijemo vodu iz slavine, odnosno da je kakvoća vode u hrvatskoj vodoopskrbi uglavnom dobra. U Hrvatskim vodama ističu da je, za razliku od vodoopskrbe, zbrinjavanje otpadnih voda nezadovoljavajuće. Onečišćenje voda pogađa neke od glavnih gradskih središta - Rijeku, Zadar i Šibenik. Samo 40 posto kućanstava i 40 posto industrije priključeno je na kanalizacijske sustave, a pročišćava se manje od 12 posto svih prikupljenih otpadnih voda, ističu u Hrvatskim vodama.
Prema podacima iz UN-a, više od milijardu ljudi na Zemlji nema stalni pristup vodi, stoga je, da bi se još više istaknulo značenje brige o vodi, razdoblje od 2005. do 2015. proglašeno desetljećem voda pod geslom "Voda za život". UN upozorava kako će 2025. godine dvije trećine ljudi na Zemlji biti suočene s nestašicom vode. Prigodom međunarodne konferencije organizirane u sjedištu FAO-a u Rimu generalni direktor Jacques Diouf istaknuo je da svijet mora postati svjestan činjenice da je borba za čistu i svima dostupnu vodu svjetski prioritet.
HRT
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Svjetski meteorološki dan 23. 3. 2007.
Globalna srednja površinska temperatura Zemlje povećala za oko 0.6 °C u 20. stoljeću. Procjenjuje se da će globalna prosječna površinska temperatura i dalje rasti u 21 stoljeću i to od 1,4°C (optimistične prognoze) do čak 5, 8°C (pesimistične prognoze). Istovremeno, morska razina bi se u najboljem slučaju mogla povisiti za 9 cm, a u najgorem do čak 88 cm. To će predstavljati značajan problem za sva nisko položena područja svijeta.
Smanjenje morskog leda može prouzročiti ozbiljne promjene u morskim ekosustavima. Led na kopnu također je osjetljiv na dugotrajno zagrijavanje atmosfere, pa je vjerojatno njegovo progresivno odmrzavanje, koje će biti praćeno širenjem mokrog tla te mogućim značajnim štetama za zgrade i infrastrukturu. Ovo topljenje će također imati implikacije na ciklus kruženja ugljika preko oslobađanja jednog od glavnih plinova staklenika, metana, koji je zarobljen unutar permafrosta.
Ozon je iznimno važan stratosferski plin, jer štiti biosferu tako što apsorbira sunčevo ultraljubičasto zračenje. Zato je otkriće ozonske rupe krajem 50-tih godina 20. stoljeća iznad Antarktika bilo važno. Utvrđeno je da se ozonska rupa (sloj smanjene koncentracije ozona) razvila uglavnom kao rezultat emisije nekih široko korištenih industrijskih plinova. Ipak, s obzirom na prihvaćene mjere, sada se čini da se ozonska rupa stabilizirala. Ako se Montrealski Protokol iz 1987. bude doista primjenjivao, procijenjeno je da će se ozonski sloj u srednjim širinama vratiti na normalne vrijednosti do sredine 21. stoljeća, a da će oporavak iznad Antarktika zahtijevati dodatnih 15 godina.
Predavanje u povodu Svjetskog meteorološkog dana 23. 03. 2007.-Dr. sc. Dušan Trninić
Predavanje u povodu Svjetskog meteorološkog dana 23. 03. 2007. -Dr. sc. Vlasta Tutiš
DHZ
Post je objavljen 22.03.2007. u 19:14 sati.