Pogrešno sam procijenio da je Zvonko Zubak u dealu s predsjednikom Stjepanom Mesićem uzevši u obzir podršku Nacionala pružanu trgovcu oružja koji od RH potražuje preko 200 milijuna dolara i navode koje je potvrdio i sam Zubak u MerlićevuKontraplanu da se susreo s predsjednikom Stjepanom Mesićem oko duga za raketni sustav S - 300.
Moguće je da je na toj relaciji i bilo nekog dogovaranja, ali uletVladimira Zagorca u austrijskim medijima da ga hrvatske vlasti progone jer se boje da bi kao ključni svjedok u postupku za dug mogao potvrditi Zubakova potraživanja, upućuje na pretpostavku da je sklopljen novi deal Zubak-Zagorec.
U postupku koji se sad u Hrvatskoj vodi protiv Zagorca navodi se da je otuđio dragulje koji su mu se u kasi nalazili kao polog da će RH dobiti s-300. Već je zagrebački Zagorčev odvjetnik Krešimir Krsnik predočio izjavu Josefa Rotheichnera da on nikakve dragulje nije predao Zagorcu i da ne poznaje, odnosno da nije nikada vidio svjedokinju Snježanu Šiprak. Zubak je u Kontraplanu kazao da Rotheichner nije radio za njihovu firmu u vrijeme kada se po dosadašnjim nalazima istrage navodi da je predao dragulje Zagorcu. Zubak čak tvrdi da nikakavi dragulji nisu bili u igri vezano za posao oko S-300.
Mada dobivam informacije kako je i Zubak svojedobno neki dijamant išao pohraniti u jednu banku u Liechtenstein, prema do sada raspoloživim informacijama dade se zaključiti da je optužnica protiv Zagorca na jako klimavim nogama i da su on i njegova bečka odvjetnička ekipa, zaigrali stvarno žestoko.
Odvjetnici Gabriel Lansky i Gerald Gangzer tako su prema pisanju izvještača Novog listaSegeja Abramova, diskreditirali Ivu Pukanića koji je u istražni spis priložio tri kutijice za dijamante u kojima su se čuvali dragulji u Zagorčevom sefu, da je u dealu s Hrvojem Petračem, koji da je suvlasnik Nacionala i predsjednikom Mesićem, čiju predsjedničku kampanju da je financirao Petrač.
Štefanija Balog, nekadašnja Predsjednikova osobna izaslanica u Libiji i bivša financijska voditeljica prve Mesićeve kampanje je u izjavi Borisu Paveliću, na istoj stranici Novog lista, odbacila tvrdnje o Petračevom financijskom udjelu u Mesićevom predizbornom proračunu. Pukanić je preko Pavelića poručio Zagorcu da je kukavica uhvaćena s prstima u pekmezu.
Svjedočenje Ferdinanda Jukića, koji je u Večernjem listu potvrdio da je i ovaj put imao zeleno svjetlo s Pantovčaka za istup na HTV-u, do kraja ukopava optužnicu protiv Zagorca za dragulje. Jukić je skoro do kraja potvrdio priču s 45 linesa, koju se za sada nitko ne usuđuje dalje provjeravati, da je dragulje koje je kasnije Tuđman dao Zagorcu, on dobio od Tuđmana, a pokojni predsjednik od Kuharića, a riječ je o ustaškom blagu opljačkanom Židovima.
Biseri, drago kamenje i dijamanti bili su u vrećicama koje je 1993. F. Jukić dobio od visokopozicionirane osobe iz državnog vrha, ali ne iz vlade. Ispričao je to u emisiji Kontraplan Dubravka Merlića, koja se ponovo bavila kupnjom oružja i tragovima ratnih profitera.
Tvrdi da su dragulji obrađeni prije 40-50 godina, te da ih je bezuspješno pokušavao prodati. Iz Hrvatske je iznosio i gotovinu u vrećama u kombiju te je odvozio u Austriju. Nije htio otkriti tko je zaustavio nabavu oružja za Vukovar, rekavši kako je sve ispričao DORH-u. Tvrdi i da za poslove koje je radio postoji dokumentacija, sve od 6. odjela predsjednikova Ureda.
Koliko uopće zna o Zagorčevim poslovima i draguljima zbog kojih generala čeka izručenje?
Tu nam je Ferdinand Jukić ispričao da dragulji koje je vidio u uredu predsjednika Tuđmana, a koje mu je pred njim donio jedan visoki dužnosnik, vrijede otprilike 17 milijuna dolara! Nosio ih je, kaže, osobno na procjenu, ali ih nitko nije htio kupiti. Jesu li to Zagorčevi dragulji ili je riječ o još jednoj pošiljici, Jukić tvrdi da ne zna.
Govorio je on dosta konkretnije o draguljarima Jevrejima koji su prepoznali porijeklo dragulja, pa je on morao zbrisati, ali u Večernjaku se nisu usudili prenijeti i takve pojedinosti.
Naravno, Hrvoje Šarinić je, zanimljivo kao još jedan svjedok istrage o tajnim računima, išao demantirati Jukića:
Hrvoje Šarinić reagirao je na optužbe Ferdinanda Jukića, koji je rekao da je dragulje vidio u Uredu predsjednika Tuđmana.
Nisam ni znao za dragulje, a kamoli ih vidio u Uredu predsjednika. Ako Jukić zna nešto više o tome, neka izvoli kazati kod koga je vidio famozne dragulje ističe u priopćenju Hrvoje Šarinić, dugogodišnji predstojnik Tuđmanova ureda, dodajući ironično da se dragulji nisu sami šetali po Pantovčaku. U suprotnom, kaže, Jukićeve tvrdnje gube svaku vjerodostojnost. Šarinić je reagirao i na Jukićev poziv da se ugleda na njega te da podnese sve račune.
Državnom odvjetništvu 12. ožujka 2007. godine predao sam sve dokumente u vezi s kupovanjem oružja piše Šarinić te zaključuje da za sve račune ima uredne potvrde.
Ova Šarinićeva izjava ide u prilog Radovanu Smokvini koji je bivšeg predstojnika Ureda Predsjednika optužio za pronevjeru povjereničkog računa u Villachu. Naime, Šarinić je do sada u procesima sa Smokvinom tvrdio da on nema nikakvu dokumentaciju o poslovanju s računima u Villachu i da se takava dokumentacija može, eventualno, pronaći u ministarstvima financija, obrane... Smokvinin je odvjetnik na ročištu 19. 03. o.g. povodom tužbe protiv Šarinića zatražio od suda da od državnog odvjetništva pribavi svu dokumentaciju koja se tiče računa u Villachu. Dakle, pritisnut mogućom optužnicom, Šarinić je odjednom postao suradnik državnom odvjetništvu i dostavlja mu dokumentaciju. Radovan Smokvina se veseli takvom razvoju događaja. Nedavno je njegov odvjetnik od predsjednika Općinskog suda u Zagrebu zatražio izuzeće suca Zorislava Kaleba jer je 13. veljače "neopravdano odgodio ročište u procesu Šarinić-Smokvina", a temeljem svjedočenja predsjednika udruge Juris ProtectaZlatka Zeljka, iako je odgodu obrazložio vlastitom spriječenošću, održavao je tog dana rasprave.
Nije samo Smokvina zadovoljan ovakvim razvojem priče o tajnim računima, oružju i ratnim profiterima. Marina Tomulića, koji je u Francuskoj tužio Marka Nikolića, Hrvoja Petrača, Vladimira Zagorca, Stjepana Mesića... veseli što se istraga protiv Zagorca preselila na austrijsko tlo. Istraga u njegovom slučaju upravo je započela, pa će francuskim istražiteljima, temeljem europskih propisa, biti na raplanju sve do čega dođu austrijski.