Pregled posta

KONJI I NILSKI KONJI

HYPO

Jučer sam časkao sa znancem koji je tridesetak godina u velikom svjetskom businessu: kako kaže, ima toliko kuća i stanova da često po buđenju prvih nekoliko trenutaka ne zna u kojem se gradu probudio! Već desetak godina povremeno prespava i u Zagrebu (pa i nekim obalnim gradovima), prateći, po navici, i ovdašnje dane i poslove; dapače, izvrsno je upućen u finese i potankosti hrvatskog 'poslovanja'.
Začudilo, bolje kazano prenerazilo me je stoga da taj moj prijatelj ne zna da se upravo ovih dana prodaje tvrtka u čijem je portfelju imovina vrijedna - tvrde - 1,5 milijardu eura: riječ je o lukrativnim hrvatskim nekretninama!
Ja sam mislio, usamljen u svojoj bjelokosnoj kuli, da o tome ne samo da svi sve znaju, nego da o tome bruji čitava zemlja: ta, prodaje se tvrtka čiji će vlasnik za razmjerno neveliku svotu od 160 milijuna eura knjigovodstvene vrijednosti firme, kupiti imovinu koja je u startu višestruko vrijednija!
Avaj!, ubrzo sam shvatio da moja prilična investigativna okretnost stvara lažan dojam opće informiranosti hrvatskih građana; često se zaboravim i mislim da ne živim u zemlji u kojoj tek nešto više od 8% ljudi kupuje novine (jedino Albanci manje kupuju novine od Hrvata), a da o korištenju neta kao lupe i ne govorim! Zapravo, o ovome jedva da tko ima pojma, jer, takve se informacije očito u javnost pripuštaju u apotekarsko odmjerenoj količini: tu je prije riječ o zataškavanju činjenica nego o njihovom objavljivanju; dajući nam homeopatsku dozu supstance/informacije, zapravo nas čine imunim na nju!
Neznatnost teksta, tako sugerira neproblematičnost onoga o čemu je riječ!
Evo stoga nekoliko tekstova o ovom poslu koji se odvija daleko od očiju javnosti, daleko od naslovnih stranica naših vodećih dnevnih i tjednih listova, očito iz nekog i nečijeg posebnog interesa: cui bono, treba se zapitati, i odgovori će se ukazati sami!



I.
2.03.2007.
Startao završni krug za prodaju Hypo Consultants

Osam zainteresiranih ušlo je u završni krug natjecanja za prodaju dvije konzultantske tvrtke austrijske banke Hypo Group Alpe Adria, od kojih je jedna i zagrebačka Hypo Alpe-Adria Consultants Croatia, izvijestio je bečki gospodarski list Wirtschaftsblatt. Financijski krugovi navode da je za kupovinu HAAB-ovih konzultantskih tvrtki "jako zainteresiran" talijanski poduzetnik Maurizio Zamparini, predsjednik talijanskog nogometnog kluba FC Palermo i nekadašnji vlasnik lanca trgovina Mercatone-Emmezzetta.
Zamparini je već razgranao poslovanje u Hrvatskoj pa ove godine namjerava u Zagrebu otvoriti trgovački centar, a planira izgraditi i još jedan takav objekt i u Rijeci. Uz Zamparinija, za HAAB-ove tvrtke koje posluju s nekretninama zainteresirani su i američki investicijski fondovi, jedan konzorcij hrvatskih poduzetnika i jedna hrvatska banka.
HAAB želi prodati obje tvrtke odjednom a njihova knjigovodstvena vrijednost iznosi 160 milijuna eura. Dvije trećine objekata iz njihova portfelja nalazi se u Hrvatskoj a ukupna tržišna vrijednost njihovih portfelja znatno premašuje njihovu knjigovodstvenu vrijednost, piše Wirtschaftsblatt. Prodaja bi trebala biti zaključena do 23. ožujka a zaključni pregovori do 12. ožujka. HAAB je dosada potvrdio tek da se vode pregovori o prodaji, ne objavljujući detalje.


II.
Iz portfelja Hypo Consultantsa izdvojeni istarski projekti

Iz portfelja Hypo Consultantsa, nebankarskog biznisa Hypo banke, izdvojene su tvrtke AD Maris i Darija, nositelji vrijednih turističkih projekata u Istri. Hypo Consultants je 26-postotni suvlasnik tvrtki AB Maris i Darija u čijem je vlasništvu 750 tisuća četvornih metara zemljišta u Barbarigi i 395 tisuća četvornih metara zemljišta u Dragoneri. Suvlasnici AB Marisa i Darije su tvrtke iz Švicarske. Hypo Consultants bit će prodan do kraja ožujka.

III.
Hypo prodaje nekretnine za 1,5 milijardi eura

Jedan od najvećih vlasnika i financijera na hrvatskom tržištu nekretnina, Hypo Alpe Adria banka (HAAB) pokrenula je velik proces prodaje svega što ta banka ima u nekretninskom biznisu. Do kraja prvoga tromjesečja 2007., potvrđuju u banci, prodat će cijelo društvo HAA Consultants u kojemu su koncentrirane nekretnine koje se procjenjuju na čak 1,5 milijardi eura

Izlazak na burzu

Prodaja goleme imovine u Hrvatskoj dio je šire operacije matične banke iz Klagenfurta koja iz konglomerata biznisa čisti sve što nije bankarski posao. Zasad su iz toga izuzete Srbija, BiH, Crna Gora, zemlje u koje je Hypo ušla kasnije i nije stigla razviti nekretninski biznis tako velikih razmjera kao što je nekretninski biznis u Hrvatskoj. Krešimir Starčević, član uprave Hypo banke u Zagrebu, kaže da je konzalting tvrtka u vlasništvu matične banke i da je isključivo ona prodaje, i to u cijelosti. Ponude stižu u Austriju, a razlog je izlazak banke na burzu. Zbog toga se prodaju i društva u nekim drugim zemljama kako bi se ustvrdila prava vrijednost banke, što nije moguće ako su i nekretnine u portflelju.

Za hrvatske prilike, velik preokret u HAAB-u zanimljiv je upravo sa stajališta njezine imovine u našoj zemlji, koja je impresivna, usto što je Hypo uspjela zauzeti peto mjesto na ljestvici najvećih bankarskih grupacija u zemlji. Kupnja nekretnina u Hrvatskoj počinje 1997. godine, u vrijeme kad su one bile višestruko podcijenjene, HAAB na čijem je čelu sve donedavna bio Heinz Trushaller, sama kupuje nekretnine na prvorazrednim lokacijama, kreditira ekskluzivne projekte, kreditira tvrtke koje također imaju atraktivne nekretnine ili su locirane na jadranskoj obali, uz autoceste i gospodarske zone.

Kroz sve ove godine teško je rekonstruirati što je ta banka i njezina konzalting tvrtka izravno kupila, što joj je dospjelo u portfelj kroz stečajeve tvrtki, a što kao hipoteka na neplaćene kredite. Primjerice, Hypo banka financirala je austrijskog poduzetnika Waltera Wolfa koji je ulazio u rizične, uništene tvrtke s namjerom da ih stabilizira i potom proda. Wolfova ekspanzija bila je posebno intenzivna na zadarskom području tvornica Maraska, brodogradilište u Kalima i još neke.

Zadar bio meka

Od Waltera Wolfa više nema traga u Hrvatskoj, a tvornica i zemljište u posjedu su Hypo banke. Zadar je općenito bio investicijska meka za tu banku, kreditiranjem hotela, infrastrukture, a hoteli na Boriku u vlasništvu su bančina konzaltinga, Još tri regije u Hrvatskoj su bile zanimljive, Zagreb i okolica u kojem ta grupacija posjeduje goleme površine građevinskog zemljišta, izgrađena ili započeta stambena naselja, Istra, gdje je banka lako dolazila do velikih građevinskih parcela, poljoprivrednog zemljišta, maslinika. Četvrta je Slavonija i Osijek, gdje je sjedište Slavonske banke, dijela Hypo grupe.

Kupci- fondovi za nekretnine

Proces prodaje društva s nekretninama daleko je odmaknuo. Zainteresiranih je mnogo, čak 30 velikih svjetskih fondova javilo se na poziv banke. Procjenjuje se da toliku imovinu, i to u paketu, može kupiti samo neki veliki inozemni specijalizirani fond za nekretnine. Dolazak takvog fonda bila bi novost za naše tržište na kojem operiraju dva društva za upravljenje fondovima, u Puli i Splitu, čija ukupna imovina tek prelazi 100 milijuna kuna. Hypo banka u posljednje vrijeme došla je u žarište interesa javnosti zbog financiranja početničkih, ali megalo-manskih građevinskih pothvata Ivića Pašalića, bez imalo vlastitog kapitala. Pašalićevu kupnju zemljišta i gradnju financira Hypo Leasing, a to društvo kao i ostala u Hrvatskoj pod nadzorom su nadležnih institucija.

IV.
Najveća prodaja nekretnina

Prodajom dviju Hypo Consultants tvrtki niz nekretnina dobiva novog vlasnika već za mjesec ili dva


Hypo-Alpe-Adria je od dolaska na hrvatsko tržište postala dominantna na tržištu nekretnina

Još za ljetošnje smjene na vrhu austrijske Hypo Alpe-Adria grupe i najave temeljite transformacije, nagovijestilo se da okosnicu tog zahvata čini prodaja nebankarskog, odnosno investicijsko-nekretninskog biznisa. Kako je on najjače razvijen upravo u Hrvatskoj kao općenito najjačoj podružnici, i početak provedbe te strateške odluke, početkom prosinca, u domaćim je medijima izazvao veliku pozornost. Otvaranje projekta prodaje dviju tvrtki iz sastava Hypo Consultants Holdinga - HAA Consultants sa sjedištem u Zagrebu i istoimene tvrtke sa sjedištem u Klagenfurtu (ali s imovinom mahom u Hrvatskoj) - popraćeno je napisima o dosad najvećem paketu hrvatskih nekretnina koji se našao na prodaji i koji bi trebao dobiti novog vlasnika do kraja ožujka.

Selekcija

Pritom je za kraj prošlog tjedna najavljena i faza selekcije, odnosno odabira užeg kruga interesenata koji su od ovog tjedna trebali dobiti pristup dubinskom pregledu. No nasuprot prilično preciznim tehnikalijama natječaja do kojih je došao Novi list - od kodnog imena projekta do sastava savjetničke logistike i rokovnika pojedinih faza, procjene težine očekivane operacije u medijima su zasad postavljene prilično široko. Od oko 600 milijuna eura (prema izvorima Novog lista) do 1,5 milijardi eura (koliko su sugerirali izvori Večernjeg lista). Kad bi se izlistala neka ranija licitiranja procjenama težine pojedinih hrvatskih projekata HAA Consultantsa, naročito na području Istre, Zadra i Zagreba, lako bi se došlo i do većih brojki. Znatno većom ukupnom vrijednošću Hypova nekretninskog biznisa baratalo se proteklih mjeseci i u austrijskim krugovima. No, osim samih razmjera u odnosu na bankarski biznis, uz taj se segment veže i više mutnih konotacija što je pak sa zaoštravanjem sukoba na austrijskoj političkoj sceni (raspirenih prethodno otvorenim aferama u dvjema bankama) i otvaranjem nekih ovdašnjih 'zvučnih' procesa samo dobilo na osjetljivosti i požurilo strateške odluke o jasnijem razgraničenju. Uza sve, iz dosadašnjih aproksimacija nije se dalo razaznati jesu li pritom uzeti u obzir različiti operativni statusi i financijska opterećenja pojedinih projekata, a uz sadašnji organizacijski ustroj i nerazvidnu isprepletenost vlasništva i poslovnih odnosa unutar grupacije vjerojatno je i krug onih s punim uvidom u stvarno i ažurno stanje kompletnog portfelja tih tvrtki prilično uzak. Na internetskim stranicama zagrebačkog HAA Consultantsa, primjerice, na listi nekretnina navodi se desetak projektnih lokacija, od Poreča, Duge uvale i Ičića do nekoliko njih u Zagrebu i okolici. Jednako tako, uz nekoliko u medijima zabilježenih prodaja nekretninski zanimljivih projekata u vlasništvu ovdašnje ili austrijske podružnice posljednjih mjeseci (prodaja 80% Nauta Lamjane i Maraske) o nekim se prodajama, poput zemljišta na lokaciji zagrebačke Zavrtnice samo neslužbeno govori, a navodno je prodano lokalnom privatnom investitoru. Kako god bilo, u prodaji dviju tvtki HAA Consultantsa atribut goleme vrijednosti transakcije je nedvojben, a isto vrijedi i za nastojanje da se sve obavi što diskretnije, za što je, prema nekim tumačenjima, prodavatelj spreman kupcu ustupiti i nemali diskont. U austrijskom sjedištu taj strateški plan otpočetka nastoje prikazati ponajprije kao razgraničavanje u sklopu priprema HAAB International AG-a za planirano burzovno izlistavanje. To u osnovi ne mora biti netočno, ali u cijeloj genezi plana neke su druge pokretačke sile ipak bile presudnije.

Uži izbor

Upućeniji promatrači reći će kako ne treba očekivati ni da će budući vlasnik biti sklon previše raspredati o samoj transakciji. No, u tako velikom dealu svakako su zanimljive i kombinatorike koji bi se profil investitora mogao očekivati u završnici. Trenutačno se tako 'uži izbor' kuloara vrti između vaganja koliko je izgledno da se cijela priča zatvori u 'austrijskom dvorištu', odnosno je li ipak mnogo izglednije da se natječaj zaključi ulaskom, recimo, neke američke nekretninske (real estate) kompanije ili međunarodnog fonda za ulaganja u nekretnine. U Hrvatskoj se veliki institucionalni investitori tog tipa dosad zapravo nisu jače kapitalno angažirali pa su na tržištu nekretnina dosad aktivnošću prednjačile upravo austrijske financijske grupe. Među njima najduži staž ima upravo Hypo grupa koja je dosad zagrabila i najveći komad, najprije kroz projekte vezane uz privatizaciju, a potom i kroz klasičnije razvijanje projekata. Pravodobni ulazak na određeno tržište analitičari obično opisuju kao prepoznavanje investicijskih ciklusa, no u zemljama s bliskim iskustvom rata, slabostima funkcioniranja institucija i razine pravne sigurnosti to obično uključuje više od ekonometrijskih modela i alata. Premda će svakako biti zanimljivo vidjeti koji će se profil investitora zainteresirati za Hypov paket, neki istaknuti akteri domaćeg tržišta nekretnina s tim projektom ne vide značajniji utjecaj na tržište nekretnina. U nas se, kažu, puno više napuhuje ukupna klima, institucionalnih investitora ima tek u tragovima, a danas bi teško bilo izdvojiti neki ozbiljniji 'start up' projekt. Pa ih onda više zanima zadržavanje stabilnosti u postojećem sustavu financiranja.

V.
Hypo u Zagrebu

Tvrtka Hypo Alpe-Adria Consultants, u vlasništvu Hypo banke, planira uložiti oko 150 milijuna eura veliki projekt izgradnje poslovno-stambenog naselja na Savskoj opatovini, kraj Zagrebačke avenije. U tijeku je ishođenje dozvola za četiri stambene i jednu poslovnu zgradu, koje bi sve zajedno trebale imati oko 140.000 četvornih metara bruto razvijene površine (BRP). Kompleks će sadržavati i vrtić, a svi stambeni i poslovni prostori će biti ponuđeni na prodaju. U četiri stambene zgrade različite veličine ukupno će se nalazizi 320 stanova. Zgrade će biti visoke pet i sedam etaža, s po dvije ili tri podzemne etaže rezervirane za parkiranje. Kraj same Zagrebačke avenije nalazit će se objekt namijenjen za poslovnu namjenu. Objekt će u sedam katova imati 84.000 kvadrata, dok će se stambene zgrade nalaziti u njegovoj pozadini. Zbog važnosti prostora za poslovni objekt je morao biti raspisan urbanističko-arhitektonski natječaj.

Gradnja kompleksa bi trebala početi u jesen 2007. godine, a rok dovršetka je pet godina. Parcelu na kojoj će se graditi kompleks Hypo Consultants je kupio od više malih privatnih vlasnika još od 1998. godine. Osim ovog naslja, Hypo Consultants planira izgraditi još luksuznije naselje na Zavrtnici, gdje su otkupili bivšu tvornicu Pobjeda.

VI.
HYPO KVART U ZAGREBU

Hypo Alpe-Adria Consultants uložit će 150 milijuna eura u svoj dosad najveći projekt - poslovno-stambeno naselje na Savskoj opatovini uz Ljubljansku aveniju. Članica Hypo grupe završava ishođenje dozvola za četiri stambene zgrade i jednu poslovnu, koje će sve zajedno imati površinu od 140.000 kvadrata

Kompleks će se nalaziti na 10,5 hektara zemljišta između ulica Savska opatovina i Svilikovići te će biti prvi takve vrste koji će se vidjeti sa zapadnog ulaza u grad.

Gradnja bi trebala početi najkasnije u jesen sljedeće godine, a rok dovršetka je sljedećih pet godina. Postepenom kupnjom od mnogih manjih privatnih vlasnika još od 1998. godine Hypo Consultants su osigurali da investiciju grade sami i na svojemu zemljištu. Kompleks će sadržavati i vrtić, a i stambeni i poslovni prostori će u cijelosti biti na prodaju jer u Hypo grupi nemaju potrebe za novim poslovnim prostorima.

U četiri stambene zgrade različite veličine ukupno će se napraviti 320 stanova koji će se prostirati na 56.000 četvonih metara bruto razvijene površine. Katnost zgrada je pet i sedam etaža, a po dvije ili tri podzemne etaže rezervirane su za parkiranje. Uz samu Ljubljansku aveniju, duž cijelog prostora između dviju susjednih ulica, protezat će se najreprezentativniji objekt namijenjen za poslovnu namjenu - u sedam katova imat će 84.000 kvadrata bruto, a stambene zgrade nalazit će se u njegovoj pozadini.

Zbog važnosti prostora za poslovni objekt je morao biti raspisan i posebni urbanističko-arhitektonski natječaj koji će mu definirati izgled.

Još prije osam godina prepoznali smo važnost prostora na Savskoj opatovni i njegove razvojne mogućnosti.

Želimo napraviti reprezentativno poslovno-stambeno naselje koje nikako neće biti samo spavaonica, nego će unutar sebe imati dodatne sadržaje poput vrtića, svih potrebnih trgovačkih i ugostiteljskih objekata, biciklističke staze, zelenilo i parkove, a razmatra se i gradnja manje kinodvorane.

'Na takvu vrstu projekta odlučili smo se zbog pozitivnih reakcija i iskustava u gradnji Hypo kvarta, ali i vrijednosti prostora uz Ljubljansku. O cijeni po kojoj ćemo prodavati stanove i poslovne prostore još je preuranjeno govoriti jer je projekt u ranoj fazi realizacije', objašnjava Anja Filipec, direktorica Odjela razvoja projekata Hypo Consultantsa. Hypo Consultants upravo dovršavaju tzv. Hypo kvart na križanju Buzanove i Heinzlove u koji je uloženo 40 milijuna eura i koji se sastoji od pet stambenih zgrada i ima 25.800 kvadrata neto korisne površine.

Ta četvrt je najpoznatija jer je na vrhu jedne od zgrada stan kupio i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, što već neko vrijeme puni novinske stupce. Grad je inače pri gradnji novog kompleksa u Savskoj opatovini izašao u susret tvrtki Hypo Consultants i odobrio da tvrtka izvadi lokacijsku dozvolu i za 1400 četvornih metara gradskog zemljišta za potrebe jedne od stambenih zgrada.

Nakon te načelne lokacijske dozvole grad će prodati zemljište Hypo grupi, ali se još ne zna po kojoj cijeni. Inače, izmjenama zakona, za prodaju svog zemljišta na kojem se dozvoljava gradnja privatnicima, grad ne mora raspisati javni natječaj. Iako su se pojavile sumnje o povezanosti izdavanja navedene načelne dozvole s kupnjom Bandićeva stana, činjenica je da gradska uprava svaki tjedan na poglavarstvu raznim investitorima odobri prosječno pet takvih dozvola pa se Hypo Consultants ne čine iznimkom.

Novi projekti: Cimos i Zavrtnica

Sljedeći građevni projekti u koje će se upustiti Hypo Consultants je preuređenje zgrade Cimosa pored Getroa uz Ljubljansku aveniju koje je tvrtka kupila. Napravit će se nova zgrada isključivo poslovne namjene koja će imati 23.000 četvornih metara BRP-a. Potrebno ulaganje u to tzv. gradsko ruglo oko kojega su se godinama vodili imovinsko pravni sporovi je 24 milijuna eura (zajedno s otkupom i izgradnjom).

Na Zavrtnici će se na mjestu bivše tvornice Pobjeda također graditi nova stambena četvrt, a Filipec najavljuje da će se u tom projektu otići i dalje, pa će se napraviti i bazen i sportske dvorane, ali točnih brojki o zgradama i stanovima još nema. Filipec zaključuje kako im je u cilju visokokvalitetnom gradnjom postati prepoznatljivi brend na tržištu

VII.
STANOGRADNJA: HYPO CONSULTANTS ULAŽE U POSLOVNO-STAMBENI KOMPLEKS OD 140.000 KVADRATA

Hypo grupa gradi u Zagrebu naselje od 150 milijuna eura
Grad je pri gradnji novog kompleksa u Savskoj opatovini odobrio tvrtki Hypo Consultants da izvadi lokacijsku dozvolu i za 1400 četvornih metara gradskog zemljišta, koje će im tek prodati, za potrebe jedne od stambenih zgrada
Hypo Alpe-Adria Consultants uložit će 150 milijuna eura u svoj dosad najveći projekt - poslovno-stambeno naselje na Savskoj opatovini uz Ljubljansku aveniju. Članica Hypo grupe završava ishođenje dozvola za četiri stambene zgrade i jednu poslovnu, koje će sve zajedno imati površinu od 140.000 četvornih metara bruto razvijene površine (BRP). Kompleks će se nalaziti na 10,5 hektara zemljišta između ulica Savska opatovina i Svilikovići te će biti prvi takve vrste koji će se vidjeti sa zapadnog ulaza u grad. Gradnja bi trebala početi najkasnije u jesen sljedeće godine, a rok dovršetka je sljedećih pet godina. Postepenom kupnjom od mnogih manjih privatnih vlasnika još od 1998. godine Hypo Consultants su osigurali da investiciju grade sami i na svojemu zemljištu. Kompleks će sadržavati i vrtić, a i stambeni i poslovni prostori će u cijelosti biti na prodaju jer u Hypo grupi nemaju potrebe za novim poslovnim prostorima. U četiri stambene zgrade različite veličine ukupno će se napraviti 320 stanova koji će se prostirati na 56.000 četvonih metara bruto razvijene površine. Katnost zgrada je pet i sedam etaža, a po dvije ili tri podzemne etaže rezervirane su za parkiranje. Uz samu Ljubljansku aveniju, duž cijelog prostora između dviju susjednih ulica, protezat će se najreprezentativniji objekt namijenjen za poslovnu namjenu - u sedam katova imat će 84.000 kvadrata bruto, a stambene zgrade nalazit će se u njegovoj pozadini. Zbog važnosti prostora za poslovni objekt je morao biti raspisan i posebni urbanističko-arhitektonski natječaj koji će mu definirati izgled.

Još prije osam godina prepoznali smo važnost prostora na Savskoj opatovni i njegove razvojne mogućnosti. Želimo napraviti reprezentativno poslovno-stambeno naselje koje nikako neće biti samo spavaonica, nego će unutar sebe imati dodatne sadržaje poput vrtića, svih potrebnih trgovačkih i ugostiteljskih objekata, biciklističke staze, zelenilo i parkove, a razmatra se i gradnja manje kinodvorane. Na takvu vrstu projekta odlučili smo se zbog pozitivnih reakcija i iskustava u gradnji "Hypo kvarta", ali i vrijednosti prostora uz Ljubljansku. O cijeni po kojoj ćemo prodavati stanove i poslovne prostore još je preuranjeno govoriti jer je projekt u ranoj fazi realizacije", objašnjava Anja Filipec, direktorica Odjela razvoja projekata Hypo Consultantsa. Hypo Consultants upravo dovršavaju tzv. "Hypo kvart" na križanju Buzanove i Heinzlove u koji je uloženo 40 milijuna eura i koji se sastoji od pet stambenih zgrada i ima 25.800 kvadrata neto korisne površine. Ta četvrt je najpoznatija jer je na vrhu jedne od zgrada stan kupio i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, što već neko vrijeme puni novinske stupce. Grad je inače pri gradnji novog kompleksa u Savskoj opatovini izašao u susret tvrtki Hypo Consultants i odobrio da tvrtka izvadi lokacijsku dozvolu i za 1400 četvornih metara gradskog zemljišta za potrebe jedne od stambenih zgrada. Nakon te načelne lokacijske dozvole grad će prodati zemljište Hypo grupi, ali se još ne zna po kojoj cijeni. Inače, izmjenama zakona, za prodaju svog zemljišta na kojem se dozvoljava gradnja privatnicima, grad ne mora raspisati javni natječaj. Iako su se pojavile sumnje o povezanosti izdavanja navedene načelne dozvole s kupnjom Bandićeva stana, činjenica je da gradska uprava svaki tjedan na poglavarstvu raznim investitorima odobri prosječno pet takvih dozvola pa se Hypo Consultants ne čine iznimkom.

Još prije osam godina prepoznali smo važnost prostora na Savskoj opatovni i njegove razvojne mogućnosti. Želimo napraviti reprezentativno poslovno-stambeno naselje koje nikako neće biti samo spavaonica, nego će unutar sebe imati dodatne sadržaje poput vrtića, svih potrebnih trgovačkih i ugostiteljskih objekata, biciklističke staze, zelenilo i parkove, a razmatra se i gradnja manje kinodvorane. Na takvu vrstu projekta odlučili smo se zbog pozitivnih reakcija i iskustava u gradnji "Hypo kvarta", ali i vrijednosti prostora uz Ljubljansku. O cijeni po kojoj ćemo prodavati stanove i poslovne prostore još je preuranjeno govoriti jer je projekt u ranoj fazi realizacije", objašnjava Anja Filipec, direktorica Odjela razvoja projekata Hypo Consultantsa. Hypo Consultants upravo dovršavaju tzv. "Hypo kvart" na križanju Buzanove i Heinzlove u koji je uloženo 40 milijuna eura i koji se sastoji od pet stambenih zgrada i ima 25.800 kvadrata neto korisne površine. Ta četvrt je najpoznatija jer je na vrhu jedne od zgrada stan kupio i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, što već neko vrijeme puni novinske stupce. Grad je inače pri gradnji novog kompleksa u Savskoj opatovini izašao u susret tvrtki Hypo Consultants i odobrio da tvrtka izvadi lokacijsku dozvolu i za 1400 četvornih metara gradskog zemljišta za potrebe jedne od stambenih zgrada. Nakon te načelne lokacijske dozvole grad će prodati zemljište Hypo grupi, ali se još ne zna po kojoj cijeni. Inače, izmjenama zakona, za prodaju svog zemljišta na kojem se dozvoljava gradnja privatnicima, grad ne mora raspisati javni natječaj. Iako su se pojavile sumnje o povezanosti izdavanja navedene načelne dozvole s kupnjom Bandićeva stana, činjenica je da gradska uprava svaki tjedan na poglavarstvu raznim investitorima odobri prosječno pet takvih dozvola pa se Hypo Consultants ne čine iznimkom.

VIII.
Mesićev krupni donator Željko Žužić više ne želi financirati i njegova zeta Renata Obranovića kojem banka prijeti stečajem

Pisala: Nelija Vržina

U sljedećoj predsjedničkoj kampanji, doznaje Globus, vrlo je vjerojatno da će zatvaranju financijske konstrukcije izbornog stožera Stipe Mesića znatno pridonijeti tvrtka Solidum hrvatskog poduzetnika Željka Žužića. Njegova se poduzeća bave preradom drvne građe te proizvodnjom parketa i furnira, koje izvozi u dvadest i pet zemalja svijeta. Prije četiri godine Željko Žužić je kupio bivšu tvornicu namještaja Šavrić u zagrebačkom Jankomiru i na njezinu mjestu izgradio tri trgovačka centra: Solidum, Baumax i Euroline. Iako će vjerojatno financirati kampanju predsjednika Stjepana Mesića, Globus doznaje da je Žužić odustao od pomaganja njegovu zetu Renatu Obranoviću, čiji je dobar znanac. Obranović je, prema našim informacijama, u velikim poslovnim i financijskim problemima, a njegova tvrtka Mellita, pod pritiskom nagomilanih dugova, navodno je pred stečajem. Preko tvrtke Mellita prije dvije godine Obranović je kupio Pčelarsku centralu u stečaju, koja je dotad, osim po kvalitetnim proizvodima od meda (poput kozmetičke linije "Iva"), najpoznatija bila po velikom poslovnom prostoru u najstrožem središtu Zagreba, u Gajevoj ulici, preko puta kafića Charlie.

OPREZNI AUSTRIJSKI BANKARI

Međutim, Pčelarska centrala, najstarija i najveća hrvatska tvrtka koja se dulje od pola stoljeća, od 1947. godine, bavi proizvodnjom, prikupljanjem i obradom pčelinjih proizvoda, taj je prostor prodala prije nego što ju je kupio Mesićev zet, pa je njemu ostao tek proizvodni pogon smješten u Petrovinoj ulici 80 u Petrovini Turopoljskoj pokraj Velike Gorice. Kada je prije dvije godine kupovao Pčelarsku centralu u stečaju, Obranović ni njegova tvrtka nisu imali potrebna financijska sredstva za tu investiciju, a njegovi prijatelji kažu da nije imao ni znatniju ušteđevinu. No, tada je tvrtki Mesićeva zeta ususret izašla Hypo Alpe-Adria banka. Ipak, austrijski bankari nisu bili fascinirani spoznajom da kredit daju zetu predsjednika države, pa su se dobro osigurali. Jamstvo na iznos od jedan i pol milijuna njemačkih maraka Obranovićevoj tvrtki gotovo na neviđeno navodno je dala jedna od tvrtki poduzetnika Žužića.

ISPLATA VJEROVNIKA KREDITOM HYPO ALPE-ADRIA BANKE

Obranović je iz stečajne mase Pčelarske centrale isplatio tri vjerovnika, uložio je u njezinu proizvodnju, a njegovi prijatelji kažu da je novcem od kredita sebi kupio Mercedes. No, budući da nije redovito plaćao rate kredita, Hypo banka brzo je aktivirala jamstva i upisala se u vlasništvo Pčelarske centrale. Paralelno s tim, navodno uglavnom zbog poslovne neozbiljnosti, Željko Žužić razišao se s Mesićevim zetom. Obranović je, naime, za premošćivanje poslovnih problema od Žužića tražio još jednu bankovnu garanciju ili posudbu, no nije ju dobio. Obranovićevi prijatelji kažu da novi kredit nije dobio ni od Hypo Adria- Alpe banke, kao ni od ostalih banaka, koje u posljednjih sedam, osam mjeseci obilazi tražeći pozajmicu. Sada, navodno, Obranović izlaz vidi u kreditu Hrvatske banke za obnovu i razvoj... Ipak, unatoč Obranovićevim financijskim teškoćama u posljednjih sedam, osam mjeseci, dvanaest do petnaest zaposlenika Pčelarske centrale cijelo to vrijeme prima plaće bez kašnjenja.

ZET ILI ZNANAC

Renato Obranović u protekle četiri godine nije se ni na koji način eksponirao ni vezivao uz svoga tasta, iako mu je pomagao u vrijeme kandidiranja za predsjednika. Četrdesetšestogodišnji Renato Obranović nevjenčani je suprug Saše Mesić, zaposlenice zagrebačkog Instituta za građevinarstvo, s kojom ima sina Bornu. Iza sebe ima jedan brak iz kojeg također ima jedno dijete. Studirao je povijest umjetnosti, ali studij nije završio. Godinama se bavio organizacijom i promocijom koncerata, a najveći poslovni uspjeh u tom segmentu bio mu je koncert Davida Bowieja 1990. godine na nogometnom stadionu u Maksimiru, koji je realizirao u partnerstvu s poznatim glazbenim promotorom Marijanom Crnarićem. Preko tvrtke Capitol festival, čiji je suvlasnik sa Zoranom Bručićem, posljednjih deset godina organizira aukcije slika, od kojih su najpoznatije one koje se održavaju u prosincu, u predbožićno vrijeme, u zagrebačkom hotelu Opera. Posljednjih pet godina organiziraju i aukcije grafika u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Sjedište je tvrtke Capitol festival na Pantovčaku broj 5, u stanu predsjednikove druge kćeri i sestre Obranovićeve nevjenčane supruge, Dunje Mesić. No, unatoč uhodanom i sigurnom poslu, Renato Obranović se posljednje dvije godine, otkako je uz pomoć kredita kupio Pčelarsku centralu, gotovo uopće ne bavi poslovima sa slikama i aukcijama, već je glavninu obveza prepustio svom partneru i prijatelju iz studentskih dana Zoranu Bručiću.

IX.
Pašalićevo Adriadrvo osnovao Hypo Consultants
(Josip Bohutinski)

Ivić Pašalić kao investitor poduzetnik, bez iskustva, koji je bez ikakva pologa od Hypo Leasinga dobio zajam od 30 milijuna eura, pobudio je u javnosti mnoge sumnje, uz pitanje kako je moguće dobiti toliki zajam bez ikakva pologa. No, rješenje tajne, po svemu sudeći, krije se u poduzeću Adriadrvo, kojemu je Ivić Pašalić direktor, a jedan od osnivača bio je i Hypo Alpe-Adria Consultants, tvrtka iz iste grupe kao i Hypo Leasing.
Ivić Pašalić kao investitor poduzetnik, bez iskustva, koji je bez ikakva pologa od Hypo Leasinga dobio zajam od 30 milijuna eura, pobudio je u javnosti mnoge sumnje, uz pitanje kako je moguće dobiti toliki zajam bez ikakva pologa. No, rješenje tajne, po svemu sudeći, krije se u poduzeću Adriadrvo, kojemu je Ivić Pašalić direktor, a jedan od osnivača bio je i Hypo Alpe-Adria Consultants, tvrtka iz iste grupe kao i Hypo Leasing.
Objavljeno: 15.11.06 15:39:51
Veličina: 6491 znakova (769 riječi)

X.
PAŠALIĆ

Banka mi je dala kredit isključivo na temelju studije isplativosti. Ni kune depozita", izričito je odgovorio Pašalić na pitanje Jutarnjeg je li dao kakav depozit.

No, u službi za odnose s javnošću Hypo Group Alpe Adria, na pitanje jesu li ikad dali kredit nekom građevinskom investitoru samo na temelju studije isplativosti odgovorili su kako ne pamte takav slučaj u svojoj praksi.

I Jadranka Čorić, PR menadžerica u Hypo Leasingu, potvrdila je da ne zna za slučaj u kojem su nekom klijentu dali kredit samo temeljem studije isplativosti.

Praksa je da klijent plaća od 20 do 30 posto učešća u ukupnim troškovima projekta. Točni iznos ovisi o bonitetu klijenta, odnosno o tome radi li se o postojećem klijentu s iskustvom u branši ili novom klijentu.

Kao vlastito učešće banka priznaje gotovinu (depozit), registrirani temeljni kapital tvrtke ili nekretnine koje procijeni Hypo banka.

Pašalićeva tvrtka Kapital Konzalting, podsjetimo, ima temeljni kapital od samo 20 tisuća kuna, a prije naselja s 300 stanova u Odri jedino iskustvo u građevinskoj branši bila je gradnja vile u zagrebačkim Remetama, u koju se na proljeće ove godine preselila Pašalićeva obitelj.

Sudeći po uobičajenoj praksi banke, Pašalić je morao dati depozit da bi dobio kredit od 20 milijuna eura za gradnju naselja u Odri. No, on uporno tvrdi da nije.

"Tu se radi o povjerenju u projekt i povjerenju u osobu. Moj minuli rad ima vrijednost. To što sam ja radio u politici očito je dovoljno jamstvo da banka kaže: 'OK, to je čovjek kojemu možemo vjerovati da će izgurati projekt.' I banka je sigurna da će svi u tom poslu zaraditi. Neki se sada pitaju zašto čovjek s ulice ne može dobiti kredit samo na temelju studije isplativosti, ali to nije pitanje za mene. To treba pitati banku. Ja ne mogu pitati banku zašto ona meni vjeruje", govori Pašalić, dugogodišnji savjetnik Franje Tuđmana kojeg mediji godinama sumnjiče da ima skriveno bogatstvo.

Tjednik Nacional u travnju je otkrio kako je "Pašalić pokazao svoja prva 22 milijuna eura". Otkriveno je da je temeljni kapital tvrtke Adriadrvo, čiji je direktor Ivić Pašalić, 24. listopada 2005. povećan s 20 tisuća na 166 milijuna kuna.

Riječ je o novcu koji je Adriadrvo dobilo u obliku kredita od zaklade Croscan Handels iz Lihtenštajna. Pašalić, međutim, demantira da je novac iz Adriadrva njegov.

"Adriadrvo nije moja tvrtka", tvrdi Pašalić.

Pašalić se nada kako njegovu biznisu neće naškoditi sumnje koje se vežu uz njegovo ime, a koje je naglasio i predsjednik Stipe Mesić u emisiji Nedjeljom u 2.

"Ako šef države misli da je nešto sumnjivo, neka to istraži. Ali ne smije se onako izražavati jer to remeti moje normalno poslovanje. On svoju političku netrpeljivost seli na područje na kojem za to nema mjesta. Na koncu, ja sam porezni obveznik i ja također plaćam Mesića. A ne on mene", kaže Pašalić.

Pašalićev Kapital Konzalting gradi naselje Odranska zavrtnica u Zagrebu, a u Paradižu blizu Vodnjana priprema gradnju 25 vila u istarskom stilu. Stanove u Odri još nije ponudio na tržištu, ali za vile u Istri već je sklopio 15-ak predugovora.

"Surađujem s jednom dobrom agencijom u Londonu koja prodaje te kuće na britanskom tržištu i već je sklopljeno 15-16 predugovora", otkriva Pašalić. Kuće u prosjeku imaju 140 četvornih metara, a cijena kvadrata bit će oko 1900 eura.

Je li Pašalićeva prodaja istarskih nekretnina Englezima u proturječju s političkom platformom njegove stranke Hrvatski blok, koja se protivi "rasprodaji hrvatske obale strancima"?

"Nema tu nikakve nekonzistentnosti. Protivim se tome da se za sitne pare rasprodaje zemljište na kojem onda stranci zarađuju, ali ne protivim se tome da stranci kupuju stanove i kuće. Dapače, to je sasvim u redu", kaže Pašalić.

XI.
Ivo Sanader je 1995. godine raspolagao sredstvima nezakonitog kredita Hypo banke
Prilog za dopunu podataka imovinske kartice hrvatskog premijera

Ivo Sanader je 1995. godine raspolagao sredstvima nezakonitog kredita Hypo banke

"Dokumentacija kojom raspolažem dokazuje umiješanost HDZ-ova premijera Ive Sanadera u trenutno najveću financijsku aferu u Hrvatskoj – aferu pranja novca u sustavu poduzeća i banaka Hypo Alpe Adria banke iz Austrije. Početkom devedesetih godina ta je banka krenula u projekt velikih financijskih plasmana u Hrvatskoj, međutim kako tada nije imala svoje poslovice, niti poduzeća, niti banke kćeri u Hrvatskoj, taj su posao odrađivali povjerenici Hypo banke koji su imali ovlaštenja Hypicine centrale u Klagenfurtu za pronalaženje investicijskih projekata u koje bi ta banka plasirala svoja kreditna sredstva. Vrijeme je pokazalo kako su ti povjerenici bili vrlo bliski određenim tehnomenadžerskim krugovima u HDZ-u, a jedan od „prijatelja kuće“ kako su ga često nazivali u Hypo banci i jedan od glavnih povjerenika poslovog sustava Hyo banke u Hrvatskoj postao je tadašnji zamjenik ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske, a današnji premijer Vlade Ivo Sanader.

Nezkonito kreditiranje i zaduživanje države

Kako bi osigurala svoju povoljniju poziciju na tržištu Hypo banka u Klagenfurtu nastojala je isposlovati posebnu poziciju vjerovnika hrvatske Vlade. Tako je uz pomoć Ive Sanadera, Mate Granića i Bože Prke Hypo banka uspjela ući u tajni krug kreditora državne administracije. Takvi su se krediti hrvatskoj Vladi odobravali interno tijekom 1995. godine, o tomu nije bilo javnih natječaja niti odobrenja Hrvatskog sabora za takva zaduživanja, a novcem koji bi Hypo banka uplaćvala na poseban izdvojeni račun Minitarstva financija kojeg je otvorio Božo Prka kao tadašnji ministar, raspolagao je po Prkinom ovlaštenju i punomoći osobno i isključivo Ivo Sanader. U jednom trenutku iznos sredstava na računima kojima je raspolagao Sanader prelazio je današnju protuvrijednost 140 milijuna eura. Za trošenje toga novca Sanader nikada i nikome nije morao polagati račune, a njegovu su ulogu svojevrsnog perača tog novca pokrivali tadašnji ministar vanjskih poslova i formalno Sanaderov šef Granić i tadašnji ministar financija Prka. Potrebno je napomenuti kako prilikom zaključivanja takvih kreditnih aranžmana tadašnji HDZ-ov tehnomenadžerski trojac nije potšivao zakonom predviđenu proceduru koja se uobičajeno provodila kod kreditnog zaduživanja države, posebno kod inozemnog zaduživnja. Vrijeme će pokazati da je u kasnijim godinama Hypo banka postala jedan od najvećih inozemnih vjerovnika hrvatske države, te svakao najveći vjerovnik kojemu su bile izdana državna jamstva za kredite u vrijednosti stotina milijuna eura.

Tehnologija pranja novca stečeno nezakonitim kreditima Hypo banke Ministarstvu financija

Obzirom da je novac formalno zaduživalo Ministarstvo financija i da su ugovori bili potpisani između države i poslovne banke iz Austrije trojac Sanader – Granić – Prka morao je osmisliti i nain kako taj novac oprati i prebaciti na privatne račne. Formulu su iznašli Granić i Sanader koji u tom trenutku odobravaju kupnju zgrada hrvatskih konzulata i veleposlanstava u svijetu. Formalno ć se taj novac trošiti za kupnju veleposlanstava, a kroz isplate provizija na treće tajne račune, trojac će sebi osigurati popriličnu financijsku dobit bez ikakvih zakonsko kaznenih posljedica ili mogućnosti da se raotkrije njihov kriminalni plan pljačke novca za koji su zadužili državu. Do kraja 1995. godine cijela je operacija bila završena. Ono što, međutim, Sanader,Granić i Prka nisu nikada očekivali jest činjenica da bi dokumentacija o tim njihovim radnjama mogla završiti u novinarskim rukama. Ma koliko se oni trudili prikriti svoj kriminal – danas raspolažem takvom dokumentacijom. Kada objavim knjigu ili seriju članaka o slučaju „Sanader – Hypo banka“, zanima me hoće li Državno odvjetništvo postupiti po zakonu i hoće li i za ovu pljačku i kriminal tražiti skidanje imuniteta i uhićenje aktualnog šefa hrvatske Vlade?

Svakako se nadam da će neki od medija prihvatiti moje članke o ovom slučaju pa ćete moći pročitati sve etalje i dokumente o ovoj aferi. U slučaju da nitko u sljedećih nekoliko dana ne prihvati tu temu sve ću objaviti na blogu margetic.blog.hr."

PITANJA

1. Kako to da u Hrvatskoj vlada embargo na informacije vezane uz Hypo banku?
2. Kako je stasala Hypa banka na prostoru ex-Jugoslavije?
3. Kako je u Hrvatskoj nastao portfelj vrijedan 1,5 milijadri eura?
4. Koja je uloga hrvatske politike, bez obizira na koju se državnu nomenklaturu mislilo, u stvaranju toga portfelja? Koja je pri tome uloga ovdašnjih 'dvorskih' stečajnih upravitelja? Jesu li tvrtke gurane u stečaj samo zbog lukrativnih zemljišta u njihovom vlasništvu?
5. Postoje li i kakve su poslovne veze pojedinih hrvatskih političara s Hypo bankom i njenim tvrtkama-kćerima?
6. Zašto se tvrtka Hypo Consultants prodaje u tišini i velikoj žurbi? Zar nije nelogično da o tome ne može čitati u hrvatskom tisku, da se time ne bavi Milićev popularni Dnevnik, čak ni specijalizirane emisije o gospodarstvu javne i inih televizija, da o tome ne čitamo ekspertne analize stručnjaka koji inače pišu plahte tekstova o kretanju cijena balijskim ribarskih mreža na pacifičkom tržištu...? Kako to?
7. Zašto u Hrvatskoj ništa nismo doznali o razlozima smjene u vrhu ovdašnje Uprave Hypo banke, u jesen prošle godine, i, jesu li razlozi tih smjena u ikakvoj vezi s ovom prodajom?
8. Je li domaći konzorcij zapravo provizorij iza kojega stoji jedan ovdašnji medijski magnat, pa je tako djelomično objašnjiv i embargo na informacije o prodaji Hypo Consultantsa?
9. Očito je da su vodeći hrvatski političari i njihovi bližnji izravno poslovali s Hypo bankom. Zašto baš s Hypo bankom? Je li Hypo banka neka vrst banke hrvatske političke elite, njen servis? Ili je Hypo banka hrvatska državna banka, banka nastala djelomično i novcem prikupljanim devedesetih, koji se sada isplaćuje u projekte i u korist nove hrvatske oligarhije?
10. Izvodi li se dakle za građane monstruozan igrokaz: Istovremeno s navodnom potragom za 5 tričavih milijuna u nekakvom dragom kamenju, odvija se prodaja hrvatske imovine - bilo kako bilo, u privatnom je portfelju hrvatsko zemljište, kupovano uglavno 'pametnim' ulaganjem u firme u stečaju, što je poslovno iznašašće demokratskih vlasti: Tuđmanov je režim imao privatizaciju, ovaj demokratski stečajeve! - vrijedne 1,5 milijardi eura!? Služi li možda cijeli slučaj Zagorac odvlačenju pažnje od ove transakcije?
11. Kako se tumači činjenica da mediji, navodno inače neskloni pojedinim političarima, kao recimo "Nacional" Pašaliću, ne pokazuju ama baš nikakav interes za informacije poput one o vlasničkom udjelu Hypoa u Adriadrvu, ali zato objavljuju senznacionalne editoriale prepune redundantih tumačenja koja zapravo služe samo jednom - zamagljivanju istine? Zamagljuje li se time i stvaran odnos snaga i protagonista hrvatske politike, drugim riječima, nisu li neki sukobi u njoj predstava za građane, tj. običan teatar sjena?
12. Kako to da je upravo banka Hypo bila poprište isplate novca u aferi Petrač - Zagorac? Zanimljivo je kako s Hypom posluju baš svi u ovoj zemlji: Zagorac kad diže novac za otkupninu, Pašalić kad diže kredit od 20 milijuna eura za naselje vila, Mesićev bliski financijer Žužić u razgranatoj formi poslovanja, Bandić kad pravda kupovinu penthousea, izgleda i Sanader...solidna neka banka, zar ne!? Jedino, kako to da se u Hrvatskoj prikriva gubitak te solidne banke u iznosu od tričavih 300 milijuna eura?

"Problem je u načinu knjiženja, odgovaraju iz Hypo Alpe-Adria Bank u Austriji, a nove bilance za 2004. i 2005. upravo se završavaju
Hypo Alpe-Adria Bank u Austriji, prema informaciji koju je službeno dobila HNB, ima oko 300 milijuna eura gubitka. HNB prati situaciju, ocjenjujući da austrijski problemi ne bi trebali imati posljedica na Hypo Alpe-Adriju u Hrvatskoj niti na Slavonsku banku, članicu naše Hypo grupe.
Austrijsko bankarstvo, međutim, prolazi dosta teško razdoblje s obzirom na nimalo bezazlen slučaj Bawag. Ta je banka, naime, prijevarama oštećena za oko 1,3 milijarde eura.
Za Hrvatsku je, naravno, važniji rasplet s Hypo bankom pa smo pokušali doznati kakva je trenutačno situacija i što kažu najnoviji nalazi.
“Jedan djelatnik u odjelu riznice Hypo Alpe-Adria Grupe u Austriji 2004. godine realizirao je rizične kamatne i devizne swap transakcije, no taj je gubitak od 288 milijuna eura u swap portfelju 31. prosinca 2004. bio pokriven pozitivnim rezultatima ostvarenim u istoj skupini poslova. Isprva revizori nisu imali prigovora na način knjiženja te negativne vrijednosti u bilanci za 2004. Tim je veće iznenađenje bilo povlačenje revizorskog mišljenja - i to bez prethodnog razgovora s bankom, što u Austriji nije standardni postupak”, kaže se u objašnjenju austrijske banke na upit našeg mjesečnika, uz dopunu kako su se “te negativne vrijednosti mogle bez problema u cijelosti proknjižiti u bilanci 2004. godine zbog toga što Hypo Alpe-Adria Grupa raspolaže značajnim rezervama. Nove bilance za 2004. i 2005. godinu bit će završene u svibnju.
Dakle, po objašnjenju iz banke, nije upitan bonitet Hypo Alpe-Adria Grupe već samo način knjiženja. To nema nikakvog utjecaja na tržišnu poziciju i poslovanje našeg koncerna (kao i Hypo Alpe-Adria banke i Slavonske banke u Hrvatskoj). Očekujemo da će Hypo Grupa u 2006. godini ostvariti operativni rezultat nakon rezervacija od oko 260 milijuna eura, navodi se u odgovoru.
Prema informacijama koje smo dobili “u Hrvatskoj nije provedena posebna kontrola od strane interne revizije kao ni od strane Hrvatske narodne banke jer za to ne postoji potreba, s obzirom na to da se sve spomenuto dogodilo izvan Hrvatske i neće imati nikakvih posljedica na poslovanje i rezultat Hypo Alpe-Adria Bank i Slavonske banke Osijek”."

13. Zar nije nimalo čudno da se imovina u Istri ipak izdvaja iz portfelja netom prije prodaje? Evo teksta i o zemlji Brijunske rivijere:

Kako su rasprodane iznimno vrijedne nekretnine u Istri

Majić: Neurbanizirano zemljište prodano je za prosječno sedam eura po četvornome metru da bi se nakon prodaje zatražila urbanizacija, pa se cijena popela na oko 100 eura / Kajin: Neka se taj slučaj što je moguće prije istraži intervencijom državnih vlasti / Žufić: Elementarno nisu točne tvrdnje koje plasiraju mediji, jer je područje Barbarige i Dragonere urbanizirano još 1983., a potom prostornim planom tadašnje općine Pula iz 1992. godine i o tome postoje vjerodostojni dokumenti

PULA, 3. rujna - »To što župan Ivan Jakovčić tvrdi da želi istjerati na čistac sve nezakonite radnje krajnji je cinizam, jer upravo on i njegove stranačke kolege već godinama prednjače u nezakonitostima. Jakovčićeva taktika nam je poznata - želi motive pisanja Glasa Istre ispolitizirati i sve predstaviti kao da mu mi vraćamo zato, što nas navodno raskrinkava«, odgovara na Jakovčićeve tvrdnje novinar Glasa Istre Dražen Majić.

Taj tridesetosmogodišnji investigativni novinar do sada je objavio pedesetak članaka u kojima je kritički, na temelju istraživanja i dokumenata, lokalne dužnosnike IDS-a, ali i čelnike te stranke Ivana Jakovčića i Stevu Žufića, povezao s nezakonitim radnjama.

Sve je počelo, pojašnjava Majić, kad je, istražujući način na koji je poznati filmski redatelj Rajko Grlić 2000. godine od općine Grožnjan kupio kuću, otkrio da je Ivan Jakovčić nezakonito kupio selo Sveti Juraj, nekoliko kilometara sjevernije. Čelnik IDS-a ruševno je selo kupio u prosincu 1996. godine, desetak dana prije stupanja na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, navodno bez natječaja, za 10.000 eura.

No, afera o Jakovčićevoj kupnji sela, koja je početkom ove godine sudskom nepravomoćnom odlukom proglašena nezakonitom, a prije petnaestak dana zaustavljena zbog bespravne gradnje vinskog podruma, zakuhala se nakon otkrića Glasa Istre. Novinari su najprije otkrili da je župan dvije uličice u selu prekrio starim kamenim pločama kojima je prije toga bio popločan trg ispred pulskog Slavoluka Sergijevaca. »Riječ je o kamenim pločama koje su prije nekoliko godina naprosto nestale nakon što je trg pokriven novim pločama«, tvrdi Dražen Majić. »Iznenađenje je bilo potpuno kad sam došao u Sveti Juraj i tamo zatekao nestale ploče.«

No, Jakovčićev prijatelj i stranački kolega Damir Kajin ima sasvim drugo mišljenje o aferi ploče: »Sve je to politiziranje, jer ploče su kupljene legalno i za njih postoji račun«. Jakovčić ih je, tvrdi Kajin, kupio na pulskom otpadu na kojem su tko zna kako završile. »Istražujući nepravilnosti u brojnim kupoprodajama, došao sam do zapanjujućeg rezultata, da je čitavo IDS-ovo rukovodstvo tog kraja, sakriveno pod kišobranom Jakovčićeve kupnje, na isti način, bez natječaja i budzašto, kupilo mnoge nekretnine u tom atraktivnom djelu Istre u čemu je prednjačio grožnjanski načelnik Rino Duniš«, tvrdi novinar Glasa Istre.

»Neka se taj slučaj što je moguće prije istraži intervencijom državnih vlasti - od policije preko Džavnog odvjetništva do sudstva - i već jednom stavi ad acta. Jer, ovakva klima koja se stvara počinje štetiti ne samo Istri nego i cijeloj državi, jer time bi mogli otjerati strane investitore«, smatra Kajin. I njegov stranački kolega, u slučaju prodaje Barbarige jedna od najspominjanijih, sad predsjednik Županijske skupštine i direktor AB Marisa Stevo Žufić, zalaže se za raščišćavanje:

»Elementarno nisu točne tvrdnje koje plasiraju mediji, jer područje Barbarige i Dragonere urbanizirano je još 1983., a potom prostornim planom tadašnje općine Pula iz 1992. godine i o tome postoje vjerodostojni dokumenti. Istina je, dodaje, da je Županijska skupština u ožujku 2001. godine jednoglasno odlučila izmijeniti i dopuniti prostorni plan kojim se smanjuju kapaciteti s do tada planiranih 9000 kreveta na 4000, ali više kategorije. Umjesto izgradnje autokampa, master plan predviđa gradnju golf igrališta, hotele s pet zvjezdica i dvije marine. Na 20 posto zemlišta, po Žufićevim riječima, trebali bi biti hoteli, a na ostaloj površini golf igrališta, parkirališta i prateća infrastruktura.

Tvrdnju da je zemljištu u vlasništvu AB Marisa cijena desetostruko narasla, Žufić naziva smiješnom. »Moji vlasnici (nepoznati i zastupa ih odvjetnički ured iz Klagenfurta, op. a.) bili bi bi sretni da zemljište u Barbarigi mogu prodati po 20 eura za četvorni metar, jer to bi bio izvrstan posao. Uostalom, investitori ne ulaze u posao da bi izgubili novac«, tvrdi Žufić. Kritičke članke u novinama smatra politizacijom u predizborne svrhe i stvaranjem štetne klime, koja Istru odvlači od europskih standarda. Žufić to obrazlaže činjenicom da projekt njegove tvrtke u Barbarigi podrazumijeva zapošljavanje 670 ljudi. Stvaranje klime po kojoj »smo svi lopovi i kriminalci«, ističe Žufić, moglo bi otjerati strane ulagače, pa bi štete mogle biti nesagledive.

Otkrića Glasa Istre unijela su, čini se, dodatnu nervozu u IDS-ove redove, koja je kulminirala, prije dva mjeseca, pritiscima Ivana Jakovčića na upravu i novinare tog u Istri utjecajnog dnevnog lista. »Zbog monopola vlasti u Istri, IDS je postao politički iracionalan«, tvrdi komentator Glasa Istre Zoran Angeleski, čije je smjenjivanje navodno također tražio istarski župan. Politički napad na list po njegovim je riječima proizveo snažnu reakciju javnosti, pa će, kaže, »superiorni« Jakovčić dugo trpjeti posljedice uvjerenja da logikom moći može ušutkati nezavisni medij.

»Jakovčić je za kolegu Majića i mene, u svom suludom i opasno taštom pohodu na Glas Istre, ali i čitateljsko pravo na takav list, više puta rekao da sustavno lažemo pišući i da predvodimo hajku protiv IDS-a. Nakon tih riječi mogu samo zaključiti: predsjednik IDS-a i istarski župan vrlo je nasilna i beskrupulozna osoba, nesposobna za samokritiku, što godinama osjećam na vlastitoj koži. Valja se kloniti ljudi koji vjeruju u vlastitu nepogrešivost, a njegovih postupaka treba se pribojavati i ubuduće«, tvrdi Angeleski.

I on i njegov kolega Majić, ali i dio istarske političke javnosti jedinstveni su u ocjeni da su nervozne i, što se medija tiče, neprimjerene reakcije IDS-a posljedica gubitka na lokalnim izborima 2001. godine, grada Pule, turistički vrlo bogate općine Medulin i još nekih mjesta u srednjoj Istri.

»Sukob nije pao s neba, razlog mu je gubljenje povjerenja građana u IDS u nekim istarskim mjestima, čiji građani grcaju u infrastrukturnim problemima. A sad to čelnici IDS-a prebacuju u crno-bijelu projekciju i na "urotnike" iz Glasa Istre«, ocjenjuje Majić.

Naglašavajući da nema ništa protiv IDS-a, taj novinar ukazuje na »potencijalnu opasnost od zatvaranja vertikale vlasti u Istri, jer onda bi kontrola te vlasti bila nemoguća«.

»Za vrijeme HDZ-ove vlasti u državi, IDS je vladao u Istri prijeteći stalno tvrdnjom da, "ako nema, nas doći će HDZ". No, sada, kad nema HDZ-a, IDS je preuzeo njihov model vladanja«, tvrdi Majić. »Slici pastoralne idile Istre nedostaje još nešto: istinsko višestranačje, demokratizacija i politička kontrola vlasti.«

Prodano oko milijun četvornih metara atraktivnog zemljišta

Duniš je, navodno, bio široke ruke i prema rodbini i stranačkim prijateljima. Tom logikom, do kuće u središtu Grožnjana, navodno za male novce i bez natječaja, došao je Žarko Domljan. Slično se događalo i na području Vodnjana, gdje su lokalni IDS-ovci prodavali djelove najatraktivnije istarske zemlje - brijunsko priobalje. Oko milijun četvornih metara zemlišta u Barbarigi i Dragoneri prodano je, navodno, netransparentnim natječajem tada anonimnim tvrtkama Darija i AB Maris. »Neurbanizirano zemljište prodano je za prosječno sedam eura po četvornome metru da bi se nakon prodaje zatražila urbanizacija nakon koje se cijena popela na oko 100 eura«, tvrdi Dražen Majić, ističući da je središnje mjesto u toj priči imao tadašnji župan Stevo Žufić, koji je navodno lobirao za urbanizaciju, a nakon odlaska s mjesta župana postao direktor tvrtke AB Maris.

14. Kako to da se sve vrti oko Klagenfurta?
15. Mogu li se na istarskom primjeru pokazati ne samo veze politike i gospodarstva, nego i Velike Koalicije SDP-a i HDZ-a, kad je 'zemlja' u pitanju? Evo još jednog teksta o tome:

Studija slučaja: ISTARSKI ŽUPANIJSKI REFERENDUM
Nenad Klapčić

"Istarski i primorski mediji posljednjih godina upozoravaju javnost, o kako kažu, skandalu koji potresa Istru, ali koji u hrvatskoj javnosti začudo ne izaziva zanimanje koje zaslužuje, iako je slučaj »Sunčanog Hvara«, kako ističu u Glasu Istre i Novom listu - u odnosu na istarske županijske skandale - po novčanom iznosu sitnica. Novinar Dražen Majić iz Glasa Istre najsustavnije je istraživao i pisao o «spornim postupcima vodstva Istarske županije» i zbog toga bio izložen prijetnjama.
Što se zbiva sa javnim zemljištem u Istri? Kakva je uloga župana, županijske skupštine, pojedinih privatnih i javnih lica? Postoje li sukobi interesa i po kojoj osnovi? Kako građani mogu pokrenuti postupak opoziva županijskih akata koje smatraju štetnim? Na kojim je međunarodnopravnim ustavnim i zakonskim osnovama utemeljen zahtjev za referendum? Kakve su reakcije županijskih i državnih vlasti? Mogu li se malverzacije sa javnim zemljištem u Istri usporediti sa sličnim radnjama drugdje u Hrvatskoj, na primjer u Dalmaciji? Ovo su samo neka od pitanja na koje će pokušati odgovoriti ovaj tekst.

Istarski Odbor za referendum i njegov background
U lipnju 2003. osnovana je građanska inicijativa Odbor za referendum koja je od 05. srpnja do 05. kolovoza 2003. prikupila 12.129 potpisa građana, kojima, temeljem pozitivnih propisa građani traže održavanje referenduma kojim bi se osporile odluke o naknadnoj prenamjeni zemljišta i druge odluke iz domene prostornoplanskih kompetencija županijskih predstavničkih vlasti.
Za razumijevanje okvira istarskog županijskog «prostornoplanskog» referenduma kao još nekonzumiranog prava, od važnosti je izložiti slijedeći sažetak :
Vladajuća istarska stranka Istarski demokratski sabor u posljednje je tri godine malo poznatim austrijskim investitorima u bescjenje prodala više od milijun četvornih metara najatraktivnijeg zemljišta na brijunskom priobalju. IDS-ova glasačka mašinerija u skupštini Istarske županije ubrzo nakon toga urbanizirala je prodanu zemlju čija je vrijednost, nakon izmjena u prostornom planu, porasla 20 puta – s pet na više od 100 eura po četvornom metru. Bivši istarski župan Stevo Žufić, koji se u doba velike prodaje priobalnih terena 2000. godine nalazio na toj najutjecajnijoj regionalnoj funkciji, nakon izmjene prostornog plana koje su novim vlasnicima donijele stotine milijuna eura, zasjeo je na funkciju direktora projekata Porto Mariccio i Dragonera koji se trebaju realizirati na spomenutih milijun četvornih metara. Žufić danas kao predsjednik Županijske skupštine nastavlja mijenjati prostorni plan omogućujući svojim austrijskim gazdama, koje predstavlja klagenfurtski odvjetnik Gerhard Kucher, dodatni dobitak koji je običnim smrtnicima teško i zamisliti. Zanimljivom se čini i činjenica da su osim vladajućeg IDS-a u raznim segmentima ovog sramotnog poslovnog poduhvata sudjelovali HDZ i SDP, vjerno pokazujući da jagma za zaradom i pozamašnim provizijama ruši sve stranačke, zemljopisne i ideološke barijere. Iako su IDS-ovi čelnici u više navrata, najčešće predizborno, upozoravali da se istarska zemlja ne smije prodavati, već isključivo davati u koncesiju svjetski renomiranim tvrtkama, primjeri Dragonere, a potom i Barbarige, pokazuju da su to bile tek puste priče za mazanje očiju lokalnom pučanstvu. Unatoč obećanjima, IDS je zemlju u bescjenje prodao potpunim anonimusima, jer u krugovima uglednijih europskih hotelijera apsolutno nitko nikad nije čuo za klagenfurtskog odvjetnika Gerharda Kuchera. S obzirom na to da sam Kucher nikad nije otkrio tko stoji iza preostalih 50 posto vlasničkog udjela u tvrtkama Darija i AB Maris (polovinu vlasništva drži Kucherov odvjetnički ured), u Istri su se pojavile sumnje da tajnovitu polovicu vlasničkog udjela posjeduje pojedini istarski političari ili, pak, IDS kao stranka. Nakon što su kupili više od milijun četvornih metara zemljišta, austrijski investitori su u suradnji sa IDS-om krenuli u drugi dio realizacije svoga plana: u promjene prostornog plana koje bi im dozvolile da na kupljenoj zemlji sagrade 300-tinjak vila, par hotela dvije marine, golf terene i stotine apartmana. Promjena prostornog plana kojom je ovo zemljište postao građevinsko, središnji je dio ovog unosnog posla jer se njome vrijednost kupljenih terena povećala barem za 20 puta Stoga se doličnim čini sljedeće pitanje: zbog čega IDS nije najprije promijenio plan pa tek onda prodao zemlju i tako Istri donio prihod koji će sada otići u Austriju? Milijun četvornih metara brijunskog priobalja nakon izmjena prostornog plana vrijedi najmanje 100 milijuna eura, a Austrijanci su ih platili oko sedam milijuna. U studijama investitora piše da će cijena koštanja svake od 300-tinjak vila u izgradnji iznositi milijun eura po građevini, a bolji poznavatelji tržišta nekretnina procjenjuju da će investitori na svaka dva uložena eura zaraditi još jedan tako da će upravo vile, s potencijalnom zaradom od 150 milijuna eura, biti središnji dio biznisa. To je odmah nakon saznanja o prodaji terena u Barbarigi i Dragoneri isticao Bruno Poropat, nekadašnji IDS-ov predsjednik županijskog odbora za prostorno planiranje koji je u međuvremenu napustio stranku. Iako se svatko normalan ne bi protivio transparentnim investicijama koje osiguravaju zapošljavanje i razvoj šire lokalne zajednice, središnjim se ipak nameće sljedeće pitanje: tko je čelne istarske političare ovlastio i dao im legitimitet da prodajom istarske zemlje u bescjenje ostvaruju pojedincima vrlo profitabilne vizije? Zbog tih vrlo šuškavih razloga nije ni najmanje čudno da su IDS-ovi čelnici sada u žestokom lobiranju, osim za cjelokupnu brijunsku rivijeru, i za pulski zaljev, kao i dijelove poluotoka Kamenjak kraj Premanture. Svi su ovi tereni naznačeni u IDS-ovom projektu »Brijuni Rivijera«.

Sporazum o suradnji u pripremi i provođenju referenduma o statusu Brijuna i istarskog priobalja kao građanska reakcija
U Fažani je 13. lipnja 2003. potpisan Sporazum o suradnji u pripremi i provođenju referenduma o statusu Brijuna i istarskog priobalja.
Potpisnici Sporazuma pošli su od činjenice da je Brijunsko otočje i istarsko priobalje neprocjenjiva vrijednost, bogatstvo i izvor za nova zapošljavanja i razvoj Istre, ako će on biti utemeljen na sudjelovanju građana u odlučivanju, poštivanju zakona i propisa, i transparentnom raspolaganju resursima Istre, te upozorili da su baš u Istri kupovana sela bez javnog natječaja, sklapane tajne nagodbe između lokalnih vlasti i turističkih poduzeća, prodavano zemljište prije okončanja javnog natječaja, propuštala pravovremena uknjižba zemljišta u korist lokalne samouprave, te upisivala Istarska županija na pravo prvokupa vrijednih dijelova istarskog zemljišta s jedne strane (Rt Kamenjak), a odustajala od prava prvokupa s druge strane (Barbariga i Dragonera). Neosporne su činjenice, nastavlja se u Sporazumu, da je u Brijunskom priobalju u bescjenje prodano milijun kvadrata istarske zemlje za 5 eura po metru kvadratnom, da je županijska skupština nakon prodaje, a ne prije nje, donijela promjene prostornog plana i urbanizirala zemljište, te da zarada od takvih transakcija nije usmjerena u zapošljavanje, razvoj istarskih gradova i općina, i Istarske županije, što pojedincima a ne istarskim gradovima, općinama i županiji, donosi profite koji se mogu mjeriti stotinama milijuna eura.
Naglašavamo, istakli su potpisnici Sporazuma, da je Republika Hrvatska potpisnica Agende 21, temeljnog dokumenta UN-a o okolišu i održivom razvoju (donesenog u Rio de Janeiru 1992.), koji upozorava na potrebu da se prije ulaska u velike projekte ostvari dijalog između građana, lokalnih organizacija i poduzetnika o održivom razvoju, te da se održivost razvoja ne odnosi samo na održivost resursa, nego i na pristanak stanovništva.
Zato je u Sporazumu posebno upozoreno da je neposredno odlučivanje građana, kada je Brijuni Rivijera u pitanju, potpuno izostalo, premda je sudjelovanje stanovništva u odlučivanju (unaprijed a ne naknadno) jedina garancija koja vodi ka uspjehu, održivosti i povećanju zapošljavanja. Niti jedno općinsko ili gradsko vijeće ili poglavarstvo, niti građani, nisu se unaprijed službeno mogli pojaviti kao uvažavani partneri u projektu koji navodno vrijedi milijarde eura. Odluke i drugi dokumenti o Brijuni Rivijeri unaprijed su pripremljeni, bez mogućnosti bitnog utjecaja na njihov sadržaj, iako je obaveza iz Agende 21, da u donošenju ovakvih odluka svi moraju biti uključeni od samog početka.
Potpisnici Sporazuma su se u njegovom završnom – izvrsnom dijelu složili da «radi zaštite javnih dobara i vrijednosti» osnivaju «Organizacijski odbor za izjašnjavanje o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma, koji će donijeti odluku da se pristupi izjašnjavanju birača o raspisivanju referenduma, predložiti pitanje o kojem se traži raspisivanje referenduma, rok unutar kojeg će se sakupljati 5000 potpisa birača koji traže raspisivanje referenduma, mjesta na kojima će se održavati izjašnjavanje birača o potrebi da se raspiše referendum, način obavještavanja javnosti o poduzetim koracima, te o podnošenju Skupštini Istarske županije zahtjeva za raspisivanjem referenduma."

16. Kako objasniti činjenicu da je hrvatski tisak uglavnom tabloidnogkaraktera pa živi od skandala svih vrsta, ali da ama baš niti jedna novina ove zemlje nije bila zainteresirana za sljedeći senzacionalan materijal, dostupan na netu svakom zainteresiranom znatiželjniku?

"
Odvjetnik
Dr.Gerhard PODOVSOVNIK
1010 Wien, Habsburgergasse 6-8
Tel.: 536 37 / Fax: 536 37 DW 888
office.dr.gerhard@podovsovnik.at
Prethodno telefaksom na:
Zemaljski sud za kaznena djela
(Landesgericht für Strafsachen Wien)
Landesgerichtsstrasse 11
1090 Wien
Wien, 19.03.2007
Dr GP (Kaznena prijava 03)
Broj akta: 206/04
Stranke koje podnose prijavu: 1. Leopold Spitzbart, 1st Avenue 1450, 260 Suite,
10005 New York
2. Edward D. Fagan, Broadway 140, 46th Floor, 10005 NY
zastupane preko:
Dodijeljena punomoć/
ADV-Code R143823

Prijavljene stranke: 1. Dr Wolfgang Kulterer,
Niederdorf 1, 9300 St Veit an der Glan
2. Mag Günter Striedinger,
Fresachergasse 16, 9020 Klagenfurt
3. Thomas Klaus Morgl, pA Hypo Alpe Adria Bank International AG, Alpen Adria Platz 1, 9020 Klagenfurt
4. Željko Žužić, Petrova 60, Zagreb, Hrvatska
5. Dragutin Bašić, Trakošćanska 4, Zagreb, Hrvatska
6. Marinko Paić, Lj. Posavskog 37, 10000 Zagreb, Hrvatska
7. Mag Andreas Binder, Raugasse 49, 2700 Wr Neustadt
8. Željko Ratković, Podostra bb, 53000 Podprolog Hrvatska
9. Anton Golik, Ribnicka 6, 10000 Zagreb Hrvatska
10. Mag Heinz Truskaller, Koturaška 47, 10000 Zagreb, HR

zbog: Sumnje na iznudu (teška gospodarstvena)
Sumnja na prijevaru (šteta € 25.467.097 s.A)
Sumnja za sudjelovanje u kriminalnoj organizaciji
(JAHAG TRANSAKCIJA, STEČAJ WMP BANKE, KASHOGGI, RAKESCH, Berthaumieu, uam)

- a. Zanemarivanje obveza kontrole i nadzora,
- b. Sukob interesa (nedopušteni oprečni poslovi),
- c. Grub nemaran odnos prema novcu investitora,
- d. Neobaziranjeu na potrebne brižne obveze pri poslovima sa bankom,
- e. Djelovanje suprotno dobrim običajima pri poslovima sa bankom,
- f. Prekoračenje i nemarnost prema internim bankovnim pravilima,
- g. gruba povreda obveza pojedinačnih suradnika Hypo Alpe Adria koncerna,
- h. prevarantsko zajedničko djelovanje Hypo Alpe Adria banke i Željka Žužića,
- i. prevarantsko podcjenjivanje kreditnog posla uz zanemarivanje svake trgovačke namjere


Prikaz stanja stvari
I. Punomoć
U gore navedenoj pravnoj strani, stranke koje podnose prijavu su dodijelile punomoć odvjetniku, koji ih zastupa i poziva se na dodijeljenu punomoć.
II. Sadržaj
Odvjetniku koji istupa je na osnovu njegove djelatnosti, za stranke koje podnose prijavu, sljedeće sastavljeno stanje stvari u vršenju svojeg poziva dano na znanje.
Nadležnost pozvanog Suda proizilazi iz toga, da je djelo ili počinjeno u Beču, ili je u najmanju ruku u Beču pokazalo učinke, ili je počinjeno protiv osoba, koje su se u momentu nastojanja da se počini djelo, imale uobičajeni boravak u Austriji (ne vrijedi za Edwarda D. Fagana, ovdje vrijedi nastupanje očekivanog uspjeha u Beču i počinjenje djela u Beču) ili je u najmanju ruku trebalo imati uspjeha u Beču:
A. U svezi stanja stvari za tešku privrednu iznudu
Po trenutačno postojećem stanju stvari i informacija, čini se da je to tako bilo, da je Hypo Alpe Adria, protiv svakoga, tko je podnosio zahtjeve protiv nje, odnosno htio podnositi, odmah prijeti kaznenom prijavom ili drugim prijavama i ove na kraju i podnosi. Ukoliko prijavljeni ne popusti, kazneni postupak se tako dugo tjera, dok on do svog oslobađanje ne izgubi svoju ukupnu imovinu (slučaj Kössner 6 mjeseci).
Dr Wolfgang Kulterer, Mag Günter Striedinger, kao i Thomas Klaus Morgl su članovi uprave bivše Hypo Alpe Adria Banke AG, i još više nakon dijeljenja Hypo Alpe Adria Banke International AG (dalje skraćeno Hypo Alpe Adria Bank). Dragutin Bašić je voditelj poslova 100% kćerinske Hypo Alpe Adria Consultants d.o.o. (Hrvatska) i 50%-tne kćerinske Ratraco asfalt i beton d.o.o. (Hrvatska). Željko Žužić je hrvatski klijent Hypo Alpe Adria Banke, kao i klijent u Austriji. Istovremeno je on također i Joint Venture partner prvog podnositelja prijave, gospodina Leopolda Spitzbarta u Hrvatskoj i čak Beton i asfalt Uniona d.o.o. (Hrvatska), koji je istovremeno također klijent Hypo Alpe Adria Banke u Hrvatskoj. Marinko Paić je u Hrvatskoj (Zagreb) poznati stečajni upravitelj, koji intenzivno surađuje sa gospodinom Željkom Žužićem. On je između ostaloga nadležan za stečaj Ratraco i gradnja d.o.o. (Hrvatska) (dalje Ratraco I), koji je prethodno društvo Ratraco asfalt i beton d.o.o. (Hrvatska, dalje Ratraco II) surađuje, ali također i za zajedničko Joint Venture društvo Beton i asfalt union d.o.o. (Hrvatska). Mag Andreas Binder je aktivni član Općinskog savjeta FPÖ u Bečkom Neustadtu i radi kao posrednik za poslove ili Joint Venture partnerstva u Hrvatskoj, između ostalog i za Hypo Alpe Adria Banku. On je posebno i uspostavio poslovni odnos između Hypo Alpe Adria Banke, gospodina Željka Žužića, kao i gospodina Leopolda Spitzbarta. On je također više mjeseci, do njegova otkaza kao prokurist radio za Spitzbart Beton d.o.o. – prvog podnositelja prijave. Željko Ratković je voditelj poslova prijamnog društva, Ratraco II i u ovom društvu je vjerojatno također i 50% član sa Hypo Alpe Adria Bankom. Anton Golik je voditelj poslova Beton i asfalt Uniona d.o.o., kojeg je u ovom društvu angažirao Željko Žužić. Mag. Heinz Truskaller je član uprave hrvatske kćerinske banke Hypo Alpe Adria Banke, naime Hypo Alpe Adria Banke d.o.o. koja je između ostalog dala kredit Beton i asfalt Unionu d.o.o. koji je predmet spora. Dr Wolfgang Brandstätter je univerzitetski profesor za kazneno pravo u Beču i angažiran je od strane Hypo Alpe Adria Banke, naime, konkretno od gospodina Wolfganga Kulterera za podnošenje kaznene prijave protiv gospodina Edwarda D. Fagana i Leopolda Spitzbarta.
Čini se da se može zaključiti, da je uobičajena poslovna praksa Hypo Alpe Adria Banke, kao i nekih članova uprave, da se protiv poslovnih partnera, koji im nisu dragi, kao i suparničkih odvjetnika podnose kaznene prijave:
Edward D. Fagan je njujorški odvjetnik, koji je 21. svibnja 2004. u okviru jedne tiskovne konferencije objavio, da se tuži Hypo Alpe Adria Bank u New Yorku zbog, između ostalog Insider trgovine, neprijavljivanja poslova, koji se moraju prijaviti i drugih tzv. Order to show cause, američkog načina postupanja, po kojima se moraju izdavati dokumenti, ili se u najmanju ruku ne smiju više uništavati.
Ovaj Order to show cause je onda, kao što je i najavljeno, bio stvarno i podnesen. Edward D Fagan je povodom ove tiskovne konferencije također napravio i Homepage, koja je napravljena kao informacijska platforma za oštećenike Hypo Alpe Adria Banke. Kako se je u međuvremenu ustanovilo, u više od 6 različitih zemalja Europe i Amerike postoje procesi u vrijednosti od preko US $ 1.350.000.000,00. protiv Hypo Alpe Adria Banke. (Dokaz: izvod iz Homepagea prilog ./1). Pri tomu je u međuvremenu i dalja tužba protiv Hypo Alpe Adria Banke, naime stvarni glavni proces (u svezi sa Order to show cause) sa vrijednošću spora od US $ 90.000.000,00, kao i kaznena nadoknada štete u visini od US $ 450.000.000,00. (Dokaz: Tužba zbog Insider trgovine i poslova, koji se moraju prijaviti, prilog ./2)
Najprije je kao neposredna reakcija na ovu tiskovnu konferenciju odmah 21.5.2004. dan jedan Statement ukupne uprave Hypo alpe Adria Banka AG, po kojemu su “sve tvrdnje Fagana i kolega ili suprotne činjenicama ili slobodno izmišljene”. Time je Edwardu D Faganu pripisano nepošteno ponašanje i nanesena šteta njegovu ugledu. Iz ovog razloga je pri Okružnom sudu u Döblingu podnesena privatna tužba, sukladno § 111 StGB i pri Okružnom sudu u Klagenfurtu civilno-pravna tužba na uvredu časti, sukladno § 1330 ABGB. Dalje je pokrenut postupak zbog klevete u USA u visini od US § 180.000.000,00, u visini naknade štete od US $ 1.000.000.000,00.
Sljedećeg dana je odvjetnik tvrtke, Dr. Johann Quendler dao Statement Kleine Zeitungu:“ Da Hypo Alpe Adria Bank AG još ne zna, kako će postupati sa gospodinom Edwardom D Faganom. Jedno je svakako jasno, higijenski je zahtjev, da ga se zaustavi”. (Dokaz: Isječak iz novina od 22.5.2004. prilog ./3) Poznato se radi pri ovoj izjavi o nacističkom zakukuljenom jeziku. U Trećem Reichu je naime u Ausschwitzu higijenski zahtjev, da se leševi, nakon što su pomoreni plinom, spale, da ne bi počeli smrdjeti. Navedena rečenica je time bila i poticanje protiv ukupnog židovskog naroda, koja je normalno strana rečenica kako pravnoj, tako i ekonomskoj jezičnoj uporabi. Također i zbog toga je odmah podnesena kaznena prijava protiv gospodina Dr. Johanna Quendlera pri Državnom odvjetništvu Beč. Ovo također i u svezi sa kaznenim djelom ponovnog bavljenja. (Dokaz: Prijava zbog ponovnog bavljenja protiv Dr. Quendlera, prilog ./4 saslušanje Dr. Johanna Quendlera, odvjetnik 9020 Klagenfurt, Villacher Ring 19)
Kako je u tijeku ukupnih istraživanja u okružju Hypo Alpe Adria Banke upadljivo, Hypo Alpe Adria Bank je već jedanput prijavila jednog svog poslovnog partnera, koji joj je postao nemio i njegova odvjetnika zbog kazneno pravnih činjeničnih stanja. Ovo se desilo u jesen 2001. u tijeku skandala i stečaja WMP Banke i problema oko sveukupnog Hypo Alpe Adria Koncerna. Gospodin Wolfgang Kössner se zajedno sa 3 druga suradnika General Partners Koncerna, ovlaštena za donošenje odluka, kao i sa odvjetnicima uputio u Klagenfurt, da bi se vodili nagodbeni razgovori. Povodom ovog razgovora gospodin Wolfgang Kössner, kao i suradnici ovlašteni za donošenje odluka su zbog kaznene prijave Hypo Alpe Adria Banke brzo uhićeni. Primjedbe protiv gospodina Wolfganga Kössnera se do danas nisu utvrdile kao postojane. Gospodin Wolfgang Kössner je na osnovu ove kaznene prijave proveo 6 mjeseci u istražnom pritvoru u jednom zatvoru u Klagenfurtu. On je za to vrijeme izgubio svoju ukupnu imovinu od okruglo ATS 240.000.000,00. Cilj tužbe je bio da se gospodin Wolfgang Kössner obori na koljena. Ovo potvrđuje također i Uprava Hypo Alpe Adria Banke AG, naime gospodin Dr. Wolfgang Kulterer u jednom pismo Upravi CA. U ovom pismu se tvrdi, da Uprava Hypo Alpe Adria Banke AG smatra potrebnim, da se najprije sačeka sa civilnim- i državno-odvjetničkim progonom gospodina Wolfganga Kössnera, dok se ne provedu potrebna čišćenja organa u društvima. (Dokaz: Pismo Hypo Alpe Adria Banka od 1.12.2000, Prilog ./5, Saslušanje Wolfgang Kössner).
Protiv bivšeg poslovnog partnera u Belgiji, gospodina Raoula Berthaumieua je nedavno, naime sa sada već podnesenom kaznenom prijavom protiv gospodina Edwarda Fagana, istovremena podnesena i prijava zbog klevete. Raoul Berthaumieu je bio angažirani član nadzornog odbora u WMP Banci i navodno suodgovoran za neuspjeh sanacije WMP Banke (Dokaz: izvod iz knjige tvrtki WMP Banke, prilog ./6), iako je on od strane Hypo Alpe Adria Banke dugo vremena predstavljan kao saniratelj banke i u svezi s ovim Genera Partners Koncerna. (Dokaz: Pismo Uprave Hypo Alpe Adria Banke AG od 1.12.2000, prilog ./5) Svakako mora da je najmanje do ožujka 2003. postojala znatna ekonomska upletenost interesa između gospodina Raoula Berthaumieua i Hypo Alpe Adria Banke (Dokaz: Organigram Prilog ./7 i pismeni prikaz isprepletnosti Prilog ./8). Odvjetnik gospodina Raoula berthaumieua je prijavljen pri nadležnoj Odvjetničkoj komori zbog prikazivanja isprepletenosti (Dokaz: Dr Georg Muhri, odvjetnik, 8010 Graz, Neutrogasse 47/1). Također se i ova prijava uspostavila kao nepostojano okrivljavanje. Gospodin Raoul Berthaumieu je, po izvješću FBI-a sa 22 godine već od prije kažnjavani teški prijestupnik. FBI izvješće potiče od rujna 2001. (Dokaz: Izvod iz kaznenog akta, Prilog ./9). Na Homepageu Hypo Alpe Adria Banke (Dokaz: Izvod iz Homepage Hypo Alpe Adria Banke Prilog ./10) gospodin Raoul Berhaumieu se predstavlja također i nakon policijske provjere kao besprijekoran. U jednom pismu uredskog kolege Dr. Johanna Quendlera, naime gospodina odvjetnika Dr. Klausa, utvrđeno je, da se svaki bliži odnos ka gospodinu Raoulu Berthaumieu odbija. (Pismo Dr. Klaus, Odvjetnik i uredski kolega Dr. Johanna Quendlera, Prilog ./11), jer je on dokazano prethodno kažnjavani počinitelj kaznenog djela. također u jednom pismu iz prošlosti upućuje odvjetnik Hypo Alpe Adria Banke AG na kriminalnu prošlost Raoula Berthaumieua. Ipak na začuđujući način ostaje priopćenje za novinstvo od 6.8.2001. još uvijek na Homepage Hypo Alpe Adria Banke AG (Dokaz: Pismo Dr. Johanna Quendlera od 26.3.2003, Prilog ./12) Novinska informacija je uprkos već podnesenoj tužbi za zanemarivanje zbog dovođenja u zabludu, dalje otisnuto na Homepage (Dokaz: tužba zbog zanemarivanja, Prilog ./13). (Dokaz: Ispis do 15.7.2004 sa Homepage-a Hypo Alpe Adria Banke AG, Prilog ./14). Višekratne izvjave odvjetnika Hypo Alpe Adria Banke su utoliko nerazumljivije, ukoliko se točnije pogleda pismo odvjetnice Wolfganga Kössnera, naime gospođe Dr.UrsuleXell-Skreiner od3.2.2001. Ovdje ona već snažno upozorava, da se je Hypo Alpe Adria Banka svjesno i sa voljom upustila u suradnju sa međunarodno osuđivanim gospodarstvenim kriminalcima (Dokaz: Pismo Dr. Ursule Xell-Skreiner od 13.2.2001, Prilog./15, saslušanje Dr. Ursule Xell-Skreiner, odvjetnica, Börseplatz 6 Top 23, 1010 Beč)
Također i odvjetnica Wolfganga Kössnera je prijavljena pred Odvjetničkom komorom od strane Hypo Alpe Adria Banke. Također je i ovaj proces bez rezultata u međuvremenu obustavljen. (Dokaz: Dr Xell-Skreiner)

Povodom tiskovne konferencije od 21.5.2004. postavljena je tvrdnja preko Edwarda D Fagana, da je on u posjedu pisma, iz kojega proizilazi, da je predsjedavajući Uprave Hypo Alpe Adria Banke, Dr. Wolfgang Kulterer pitao prijašnjeg poslovnog partnera Hypo Alpe Adria Banke, naime gospodina Raoula Berthaumieu, da li on nekoga zna, tko bi ubio gospodina Wolfganga Kössnera. (Dokaz: Declaration od 5.3.2003, Prilog ./16). Za ovu Declaration je podnesen prikaz stanja stvari odvjetnika koji istupa (Dokaz: Prikaz stanja stvari Prilog ./17), koji se trenutno nalazi pred Kaznenim zemaljskim sudom Beč. K tomu je 12.7.2004. čak i bilo saslušanje odvjetnika koji istupa pred Gospodarstvenom policijom. (Dokaz: Dr Gerhard Podovsovnik, Odvjetnik, 1010 Wien, Habsburgergasse 6-8). Postoji jaka sumnja, da je sada već podnesena kaznena prijava protiv Edwarda D Fagana, isključivo na osnovu upravo tako reproducirane kaznene prijave zbog možebitne zavjere za ubojstvo. Kako se već iz novina od 2.7.2004. moglo isčitati, Dr. Wolfgang Kulterer je protiv Edwarda D Fagana podnio prijavu zbog iznuđivanja. Stoga postoji hitna sumnja, da je podnositelj prijave ovu tužbu podnio kao čisti potez osvete. Mora se u ovom kontekstu pomenuti, da su u oblikovanom izvješću također svjesno dani neispravni podaci. Podnositelj prijave je naime dao preko novina lansirati, da je pod jednim određenim poslovnim brojem već podnesena kaznena prijava. Pri točnoj provjeri poslovnog broja ustanovilo se, da se kod navedenog poslovnog broja radi o poslovnom broju, pod kojim se trenutačno istražuje protiv gospodina Dr. Wolfganga Kulterera zbog zavjere za ubojstvo. U to vrijeme nije bila podnesena prijava zbog iznuđivanja. Kako je podizanje prijave pri nadležnom Državnom odvjetništvu pokazalo, tek 15.7.2004. je stvarno podnesena prijava zbog iznude protiv Edwarda D Fagana. Ako sada informacija tiska o događajima u okviru Hypo Alpe Adria Banke trebaju prikazati iznudu (točan sadržaj trenutno ne zna niti odvjetnik koji istupa, niti podnositelji prijave, jer je informacija trenutno još tajna, samo izvješće Formata od 2.7.2004. da naslutiti u ovom smjeru), onda pogrešna informacija javnosti, naime, da je prijava već podnesena, ne može ništa drugo predstavljati, nego pokušaj iznude. Naime, u smislu, Fagan budi dalje od Austrije i Hypo Alpe Adria Banke, jer ćeš inače dobiti kazneno – pravno relevantne sankcije, kao i svi drugi odvjetnici koji su do sada istupali, koji su dalje gore navedeni. Način ophođenja protiv Edwarda D Fagana je u svezi sa izjavom Dr. Johanna Quendera, koji je upravo tvrdio, da se 22.5.2004. u Hypo Alpe Adria Banci AG još nije znalo, kako će se postupiti protiv Edwarda D Fagana, posebno njihov predsjedavajući Uprave protiv suparnika Edwarda D Fagana, koji je postao nemio, da bi ga se učinilo neštetnim. Ovo se sa pogrešnim vijestima u časopisu Format širi i na kraju od strane drugih austrijskih medija u istom neispravnom obliku tiska.
Ovo se da predočiti na osnovu dalje dolje otisnutih nalazišta na internet tražilici Google:

1. Hypo Alpe Adria-Bank zeigt Ed Fagan wegen Erpressung an ...
01. Juli 2004 13:41 MEZ, Hypo Alpe Adria-Bank zeigt Ed Fagan wegen Erpressung
an Vorstand unter Druck gesetzt - Staatsanwaltschaft ermittelt. ...
derstandard.at/standard.asp?id=1714693 - 14k - Im Cache - Ähnliche Seiten

2. ORF ON News
Hypo-Chef zeigt Ed Fagan wegen Erpressung an. Übersicht, Der Kärntner
Hypo-Bankchef Wolfgang Kulterer hat gegen den US-Anwalt Ed ...
news.orf.at/ticker/150936.html?tmp=868 - 4k - Im Cache - Ähnliche Seiten

3. NETWORLD
... Staatsanwalt Franz Ruzicka gegen Fagan unter der ... versuchten, schweren und gewerbsmäßigen
Erpressung" (Strafrahmen: bis ... der Chef der Kärntner Hypo Alpe Adria ...
www.news.at/articles/0427/10/85817.shtml - 32k - Im Cache - Ähnliche Seiten

4. nachrichten.at
... und gewerbsmäßigen Erpressung. Nach wochenlangem Schweigen reagierte die Bank damit
gegen eine Flut von Klagen, mit denen Fagan die Hypo eingedeckt hatte und ...
www.nachrichten.at/apanews/apaw/282685 - 42k - Im Cache - Ähnliche Seiten

5. Aon - Wirtschaft - Startseite
... Die Kärntner Hypo Alpe Adria-Bank hat den US-Anwalt Ed Fagan bei der ... wegen des
Verdachts der versuchten, schweren und gewerbsmäßigen Erpressung. ...
www.aon.at/jet2web/FE/LayoutTemplates/ FE_Layout/0,4972,1102-1-504649-0,00.html - 48k - Im Cache - Ähnliche Seiten

6. diepresse.com - die online Qualitäts-Tageszeitung Österreichs
... Hypo Alpe Adria wiederum konterte ihrerseits mit einer Flut von Klagen. Die Staatsanwaltschaft
Wien ermittelt wegen des Verdachts der Erpressung gegen Fagan. ...
www.diepresse.com/ Artikel.aspx?channel=k&ressort=k&id=429950 - 61k - Im Cache - Ähnliche Seiten

7. kaernten.ORF.at
... Thema, Hypo-Chef zeigt Ed Fagan an Hypo-Bankchef Wolfgang Kulterer hat gegen den
US-Anwalt Ed Fagan Anzeige bei ... Diese ermittelt nun wegen versuchter Erpressung. ...
oesterreich.orf.at/oesterreich. orf?read=detail&channel=9&id=328670 - 30k - Im Cache - Ähnliche Seiten

8. Kleine Zeitung Online - Nachrichten Sport Wetter Anzeigen ...
... zeigt Ed Fagan an. Die Kärntner Hypo Alpe Adria ... Bank hat den US-Anwalt Ed Fagan bei
der ... des Verdachts der versuchten, schweren und gewerbsmäßigen Erpressung. ...
kleinezeitung.at/nachrichten/ wirtschaft/artikel/_619542/index.jsp - 35k - Im Cache - Ähnliche Seiten

9. presseportal.at: das Portal für multimediale Presseinformation ...
... Ermittlungen wegen versuchter schwerer und gewerbsmäßiger Erpressung. ... Staatsanwalt
Franz Ruzicka gegen Fagan unter der ... OTS) - Die Kärntner Hypo Alpe-Adria ...
www.presseportal.at/trefferliste. php?suchbegriffe=(QUELLE%3DFMT) - 42k - Im Cache - Ähnliche Seiten

10. politikportal.at - Österreichs Portal für politische ...
... seit einer Woche Ermittlungen wegen versuchter schwerer und gewerbsmäßiger Erpressung. ... stattfand,
hatte der US-Anwalt E. Fagan gegen die Hypo Alpe-Adria ...
www.politikportal.at/ trefferliste.php?suchbegriffe=(ST=Gericht+OR+DESKRIPTOR=Gericht)&operator=manuell - 42k - Im Cache - Ähnliche Seiten

11. Tirol Online
... Strafanzeige der Hypo Alpe Adria-Bank gegen Fagan wegen Erpressung
Vorstand unter Druck gesetzt - Staatsanwaltschaft ermittelt MEHR. ...
news.tirol.com/wirtschaft/national/?UI=b - 19k - Im Cache - Ähnliche Seiten

12. kaernten.ORF.at
... ERPRESSUNG, Hypo-Chef zeigt Ed Fagan an Hypo-Bankchef Wolfgang ... hat gegen den US-Anwalt
Ed Fagan Anzeige bei der ... Diese ermittelt nun wegen versuchter Erpressung. ...
oesterreich.orf.at/oesterreich. orf?read=forum&channel=9&id=328670 - 45k - Im Cache - Ähnliche Seiten
[ Weitere Ergebnisse von oesterreich.orf.at ]

13. Der Standard | FinanzNachrichten.de - Alle News zu Aktien, Börse ...
... 01.07. / 14:05, Hypo Alpe Adria-Bank zeigt Ed Fagan wegen Erpressung
an. 01.07. / 13:36, Abkommen mit Bodenpersonal abgeschlossen. 01.07. ...
www.finanznachrichten.de/ nachrichten-medien/der-standard-10.asp - 42k - 13. Juli 2004 - Im Cache - Ähnliche Seiten

14. ORF | FinanzNachrichten.de - Alle News zu Aktien, Börse und ...
... 01.07. / 14:35, Hypo-Chef zeigt Ed Fagan wegen Erpressung an. 01.07.
/ 14:35, Arbeitslosenzahl im Juni gegenüber Vorjahr gestiegen. 01.07. ...
www.finanznachrichten.de/nachrichten-medien/orf-5.asp - 42k - 13. Juli 2004 - Im Cache - Ähnliche Seiten
[ Weitere Ergebnisse von www.finanznachrichten.de ]

15. NETWORLD
... den Rechtsstreit mit dem Klagenfurter Hypo-Anwalt Johann ... Bild: Reuters/Ngwenya.
FORMAT: Fagan in Wien ... Strafanzeige wegen versuchter Erpressung, Bild: Reuters ...
news.at/articles/0427/10/85854.shtml - 34k - Im Cache - Ähnliche Seiten

16. ORF ON News
... Arbeitslosenzahl im Juni gegenüber Vorjahr gestiegen. Hypo-Chef zeigt Ed Fagan
wegen Erpressung an. Chronik, Regenguss löst Verkehrschaos in Wien aus. ...
news.orf.at/ticker/editorial.html?tmp=14014 - 16k - Im Cache - Ähnliche Seiten
[ Weitere Ergebnisse von news.orf.at ]

17. ORF | FinanzNachrichten.de - Alle News zu Aktien, Börse und ...
... gestiegen. 01.07. / 14:35, Hypo-Chef zeigt Ed Fagan wegen Erpressung
an. 01.07. / 14:35, Konfrontation der IT-Messen in Wien. 01.07. ...
www.zockeronline.de/nachrichten-medien/orf-2.asp - 26k - Im Cache - Ähnliche Seiten

18. Webspace, Domain, Domaintechnik.at Webhosting Österreich
... Telekom Austria will ab 2005 Kabel-TV anbieten » Konfrontation der IT-Messen
in Wien » Hypo-Chef zeigt Ed Fagan wegen Erpressung an » Umfrage: Kfz ...
www.domaintechnik.at/news/ - 56k - Im Cache - Ähnliche Seiten

19. ORF.at Übersicht
... IT. Konfrontation der IT-Messen in Wien. WIRTSCHAFT. Hypo-Chef zeigt Ed Fagan wegen
Erpressung an. CHRONIK. Umfrage: Kfz-Auslandsreparatur kein Renner. WIRTSCHAFT. ...
www.orf.at/uebersicht/ - 77k - Im Cache - Ähnliche Seiten

U sada u USA podnesenom procesu protiv Hypo Alpe Adria Banke AG radi se o jednom dijelu General Partners Koncerna gospodina Wolfganga Kössnera, kao i o Insider trgovini i drugim u USA kažnjivim deliktima, koji su u najmanju ruku pretrpjeli štetu od 90.000.000,00 US $. Također je i procijenjena šteta u visini od US $ 450.000.000,00 od US odvjetnika ed Fagana. Ovdje je razumljivo, da odvjetnik Hypo Alpe Adria Banke sa rasističkim i antisemitskim iskazom, čovjek mora Edwarda D Fagana zaustaviti, nastupa na javnost i zašto je dobro plasirana najprije pogrešna informacija protiva Edwarda D Fagana u Formatu preko Hypo Alpe Adria Banke objavljena, da bi se mogle dalje provoditi medijski djelotvorne iznude. Pokušaj, koji stoji iza prvotne krive vijesti, da se Edward D Fagan zaustavi u Austriji, sa primjedbom iznude, time postaje kristalno jasan i čini samo osvetnički potez Dr. Wolfganga Kulterera. U prvobitnom procesu, Order to show cause, Hypo Alpe Adria Bank AG je čak mogla ponukati jednog suradnika, da preda svjesno lažnu izjavu pod prisegom u korist Hypo Alpe Adria Banke, koja treba kao osnova služiti tomu, da nije nadležnost Suda Supreme Court of New York. (Dokaz: izjava pod prisegom Mag Gerhard Rieder Prilog ./18). U svezi ovoga potvrdio je Mag. Gerhard Rieder, da nikada nije postojao ured Hypo Alpe Adria Banke, a time također i svih kćerinskih društava u USA. Ovo je stoga netočno, jer je General Partners Koncern, u kojem Hypo Alpe Adria Koncern ima udio veći od 25%, imao vlastiti ured sa svojim kćerinskim društvom Global Capital Partners Inc na Wallstreet 111. Dalje navodno nisu postojali bankovni računi u USA. Ali u međuvremenu postoje iz pouzdanih izvora informacije o tomu, da Hypo Alpe Adria Bank kod najmanje tri američke banke u USA ima poslovne račune. Ali kako će se u stvarnom glavnom procesu još utvrditi, postoji također i Insider trgovina, kao i neprijavljivanje poslova, koji se moraju prijaviti, kao related party transactions. Odvjetniku koji istupa su dane do znanja najmanje 60 neprijavljenih transakcija sa istim udjelima. Dalje se još ovdje mora obratiti pozornost na do, da od 1.4.2004. Hypo Alpe Adria Bank također nudi trgovinu preko US burzi. (Dokaz: Homepage izvod od 15.7.2004, Prilog ./19) Stoga je utoliko manje razumljivo, kada gospodin Mag. Rieder u svojoj izjavi pod prisegom od 8.5.2004. navodi, da nema trgovine u USA. Slučajno je zaboravio i previdio gospodin Mag. Gerhard Rieder pri svojoj izjavi pod prisegom također i okolnost, da Hypo Alpe Adria Bank također posjeduje Headquaters u Belgiji i Njemačkoj. Za ostvarenje svojih ciljeva, tako gledano, Hypo Alpe Adria Bank koristi sva, također i protupravna sredstva, koja joj stoje na raspolaganju, da bi protivnika diskreditirala i oklevetala. Povodom tiskovne izjave u Api, prije 4 tjedna je obznanjeno, da je sada gospodin Dr. Wolfgang Brandstätter dobio zadatak provjere činjeničnog stanja protiv Edwarda D Fagana i Leopolda Spitzbarta u kazneno pravnoj relevanci od Hypo Alpe Adria Banke.
Iz ovog razloga nije do sada već pripremljena kaznena prijava protiv gore navedenih osoba (osim protiv gospodina Dr. Wolfganga Brandstättera) podnesena, obzirom da je odvjetnik koji istupa mišljenja, da se podnošenje kaznene prijave traba upotrijebiti kao posljednje sredstvo.

Ovo je također gospodinu Wolfgangu Brandstätteru s jedne strane e-mailom, kao i telefaksom priopćeno. Dalje dolje navedeni drugi dio kaznene prijave je prenesen gospodinu Dr. Brandstätteru u cilju uzimanja u obzir svog načina djelovanja protiv gospodina Edwarda D Fagana i protiv gospodina Leopolda Spitzbarta. (Dokaz: Poruka o priopćenju gospodinu Dr. Wolfgangu Brandstätteru, Prilog ./20 zjedno sa popratnim pismom Prilog ./21). Gospodin Wolfgang Brandstätter je time potpuno sadržajno i o ukupnim okolnostima, koje su dalje dolje prikazane, informiran.
Do sada pripremljena kaznena prijava nije još podnesena zbog razmišljanja, jer Dr. Wolfgang Brandstätter ipak još može uvjeriti Hypo Alpe Adria Bank AG o svom nezakonitom ophođenju prema Leopoldu Spitzbarti i produljena je također i protiv Dr. Wolfganga Brandstättera kao posljedica izvješća Formata od 2.7.2004. kao kaznena prijava zbog okolnosti iznude, jer se pretpostavljalo, da je ovaj tisak odgovarajuće informirao o podnošenju kaznene prijave i pisani dio predao reporteru Dr. Johannesu Reichmannu. Kako se je upravo uspostavilo, najprije se radilo o pogrešnoj informaciji , koja je svjesno podnesena od Uprave Hypo Alpe Adria Banke AG, da bi se protiv gospodina Edwarda D Fagana djelovalo iz higijenskog zahtjeva. Ovakvim načinom ophođenja je predsjedavajući Uprave gospodin Dr. Wolfgang Brandstätter gotovo izložen kaznenom progonu, jer je Dr. Wolfgang Kulterer svjesno tisku proslijedio krivu informaciju. Sljedeći pod navodnicima citirani dio je već bio predmetom pripremljene kaznene prijave i preko vikenda od 3. na 4. srpnja 2004. je ugrađen u kaznenu prijavu, kao reakcija na tiskovno priopćenje od 2.7.2004.
„Kao što se može isčitati iz izvješća Formata od 02.07.2004. ovo nije gospodina Dr. Wolfganga Brandstättera odvratilo od toga, da podnese kaznenu prijavu protiv gospodina Edwarda D Fagana i gospodina Leopolda Spitzbarta zbog navodne klevete – usprkos boljem znanju.“
Ovom kaznenom prijavom se kroz davanje na znanje i objavljivanje u medijima pokušava izvršiti nedopušteni pritisak na gospodina Edwarda D Fagana i gospodina Leopolda Spitzbarta i da ih se ponuka, da se distanciraju od daljih pravnih koraka protiv Hypo Alpe Adria Banke. Ovo je jednako napravljeno kao i u slučajevima gospodina Wolfganga Kössnera, gospodina Berthaumieua, gospođe Dr. Xsell Skreiner, Dr. Muhri i još drugih. Dakle, radi se o istom modelu načina ophođenja, koji moguće nemile protivnike treba pomoću kaznenih prijava najprije isključiti.
Dr. Wolfgang Brandstätter predbacuje upravo Edwardu D Faganu i Leopoldu Spitzbarti, da se oni koriste medijima, da bi izvršili nedopušteni navodni pritisak na Hypo Alpe Adria Bank. Ukoliko je upravo to kažnjivi delikt, onda je utoliko za odbaciti, kada što više Dr.Wolfgang Brandstätter, odnosno Dr. Wolfgang Kulterer izvod podnesene kaznene prijave protiv Edwarda D Fagana, kao i Leopolda Spitzbarta prepuštaju časopisu Format za pravljenje izvješća o kaznenom procesu, koji je u tijeku. Upravo u ovom smislu se mogu kazneno optužiti kako Dr. Wolfgang Brandstätter, tako i Dr. Wolfgang Kulterer, pri čemu Dr. Wolfgang Kulterer na osnovu mnogobrojnih postojećih drugih prijava, koje su podnesene od njegove strane, odnosno od Hypo Alpe Adria Banke, za vrijeme njegove karijere kao predsjedavajućeg Uprave i mogu se predbaciti kao teška gospodarstvena iznuda, i da su se ponašali relevantno kaznenom pravu.
Dokaz: Leopold Spitzbart
Dr. Georg Muhri
Wolfgang Kössner
Raoul Berthaumieu
Iz navedenih razloga se postavlja želja naspram gospodina Dr. Wolfganga Brandstättera, protiv ovoga uredan kazneni postupak zbog teške iznude; naime, radi se o podnošenju kaznene prijave protiv gospodina Edwarda D Fagana, kao i protiv Leopolda Spitzbarta, znajući ukupne protuargumente, da bi se ovu dvojicu ponukalo, da se distanciraju od svojih pravovaljanih vlastitih zahtjeva protiv Hypo Alpe Adria Banke i da se protuzakonito Hypo Alpe Adria Bank obogati za najmanje US $ 90.000.000,00, naime za opravdane zahtjeve za nadoknadu štete u svezi sa procesom Order to show cause, kao i za € 25.467.097 (Vrijednost spora u pravnoj stvari Leopolda Spitzbarta).
Dr. Wolfgangu Kultureru se svakako mora prigovoriti, da je on 2 tjedna prije stvarnog podnošenja kaznene prijave dalje predao lažno tiskovno priopćenje Formatu i reportera Formata, Dr. Johannesa Reichmana svjesno lažno informirao o jednoj još nepodnesenoj kaznenoj prijavi. U tomu je pokušaj iznude protiv Edwarda D Fagana, protiv kojega on sada zna, kako se treba ophoditi, da bi ga zbog higijenskih zahtjeva zaustavio. On pokušava zaustaviti gospodina Edwarda D Fagana preko medijskog utjecaja i da se time protuzakonito obogati, da se Edward D Fagan preko medijskog pritiska, koje on proizvodi lažnim vijestima (20 vijesti su samo u Online-verzijama interneta) distancira od daljeg zakonitog utjerivanja zahtjeva svojih mandanata.
Dr. Wolfgangu Kultereru se stoga i zbog već prije pomenutih iznuda gospodina Wolfganga Kössera mora predbaciti počinjenje teške gospodarstvene iznude. Stoga se podnosi
Zahtjev
da se pokrene uredan kazneni postupak protiv Dr. Wolfganga Kulterera, zbog teške gospodarske prijevare. Isto vremeno da se pokrene postupak protiv Dr. Wolfganga Kulterera zbog klevete Dr. Wolfganga Brandstättera.

B. U svezi stanja stvari teške gospodarstvene prijevare
I. Kratak sadržaj
U predmetnom predstavljanju stanja stvari, radi se o podmuklom ponašanju jedne banke nasuprot članova društva jednog klijenta banke, pri čemu je ovaj o većini aktivnosti koje su se desile između banke i klijenta banke tek kasnije saznao, nakon što su se već desile ukupne novčane transakcije.
Dotična banka je hrvatsko kćerinsko društvo jedne austrijske banke, koja ima dalje velika kćerinska društva, koja su već prije osiguranja kredita trebala imati većinski udio u društvima koja slijede nakon „ciljnog društva“, čiji najvažniji asset klijenta banke dobiva putem kredita koji se daje. Kako davanje kredita preko kćerinskog društva (iznos € 1.500.000,00), tako i udio u društvu u Hrvatskoj su poslovi koji se obvezno moraju odobriti, i koji su se najzad, moraju i odobriti od austrijske banke. Na osnovu identiteta osobe između Uprava austrijske banke, nadzornih organa hrvatskog velikog kćerinskog društva, kao i nadzornih organa hrvatskog kćerinskog društva radi se ovdje o koluzivim oprečnim poslovima, koji se rade pri gruboj povredi nadzornih i kontrolnih obveza nadzornih organa. Iz toga se da izvesti posljedica za jamstvo nadzornih organa, kao pojedinačnih austrijskih banaka, koje stoje iza toga. Između hrvatske banke i drugog člana društva klijenta banke bila je zajednička igra, jer je kredit u visini od € 1.500.000,00 osiguran u roku od 2 dana, bez da se držalo bankovnih internih smjernica za davanje kredita. Stvarna kupovna cijena asseta je iznosila samo okruglih € 1.030.000,00, tako da je € 470.000,00 preko naputka drugog člana društva, bez znanja prvog člana društva upotrijebljeno „kreditno nepoznato (nenamjenska uporaba kredita)“. Nenamjenska uporaba kreditnih poslovnih sredstava u Hrvatskoj nije dopuštena i kredit se smije osigurati samo nakon detaljne kontrole poslovnih temelja (Kupovni ugovor).
Na osnovu povrede nadzornih i pomnih obveza nadzornih organa u Austriji (Klagenfurt) je zbog postojećih predmeta jamstva po austrijskom Zakonu o dionicama podnesena tužba. Optužene stranke čine na osnovu koluzivnog zajedničkog djelovanja hrvatskog kćerinskog društva i drugog člana društva klijenta banke sporno udruženje i za sve stranke je iz ovog razloga data nadležnost austrijskog suda za sve optužene stranke. Na osnovu koluzivnog načina djelovanja prijavljenih stranaka, postoji hitna sumnja na prijevaru.
Inače su pri ne uzimanju u obzir svih obveza pomnosti i kontrole i također suprotno općenitim uvjetima kojima se barata za tijek bankovnih poslova, pri bankovnim poslovima ovog reda veličina, bez znanja jednog zakinutog člana društva, interne postojeće bankovne smjernice prešle za razvoj kreditnih poslova.

Dokaz: Leopold Spitzbart, Praterstrasse 38/1/5/1, 1020 Wien;
Dalji dokazi za sporni slučaj su pridržani ;
stručno mišljenje koje se treba donijeti za razvoj bankovnih poslova u Hrvatskoj u svezi sa poslovanjem banaka i daljih internih propisa, kojih se treba držati kod Hypo Alpe Adria Banka dd i AG u Hrvatskoj i Austriji.

II. Stranke
Dotična društva Hypo Koncernsa(Banka)
Dotična austrijska banka je HYPO ALPE-ADRIA-BANK International AG (FN 108415i),
unesena u Registru tvrtki Zemaljskog suda Klagenfurt. Dotična hrvatska kćerinska društva, kao i njihovi odnosi udjela su predstavljeni kako slijedi:



a. Za Hypo Alpe Adria Bank AG:
Hypo Alpe Adria Bank AG (Austrija) je 100% vlasnik Hypo Vermögensverwaltung (uprava imovinom) GmbH (Austrija). Aktivna i dotična Uprava Hypo Alpe Adria Banka AG (Austrija) je predsjedavajući dr. Wolfgang Kulterer, rođ. 17.12.1953. kao i član Uprave Mag. Günter Striedinger, rođ. 23.2.1960. koji je odgovoran za sveukupne hrvatske aktivnosti. Oba člana Uprave su najkasnije od 2000. godine članovi Uprave Hypo Alpe Adria Banke AG (Austrija).
Dokaz: otvorena Knjiga tvrtke za FN 108415i (Prilog ./22).

b. Za Hypo Vermögensverwaltung (Uprava imovinom) GmbH
Hypo Vermögensverwaltung GmbH je 100% vlasnik Hypo Consultants Holdinga GmbH (Austrija). Aktivni i dotični voditelji poslova Hypo Vermögensverwaltung GmbH su gospodin Wolfgang Kulterer i gospodina Mag. Günter Striedinger.

Dokaz: otvorena Knjiga tvrtke za FN 105456h (Prilog ./23)

c. Za Hypo Consultants Holding GmbH (Austrija)
U nadzornom odboru ove 100%-tne kćeri Vermögensverwaltung GmbH (Austrija) je između ostalog također gospodin Dr. Wolfgang Kulterer i istovremeno gospodin Mag. Günter Striedinger. Ovo društvo drži opet 100% Hypo Alpe Adria Consultants d.o.o (Hrvatska).

Dokaz: otvorena knjiga tvrtke za FN 48496 (Prilog ./24)

d. Hypo Alpe Adria Consultants d.o.o
Voditelj poslova ove 100%-tne kćeri Hypo Consultants Holding GmbH (Austrija) je pored ostalog gospodin Dragutin Bašić. Ovo društvo je opet većinski vlasnik Ratraco Asfalt i Beton d.o.o.
Dokaz: priloženi neprevedeni izvod iz Knjige tvrtke za 080163717 (Prilog ./25)


e. Ratraco Asfalt i Beton d.o.o.
Ovo društvo je ustrojeno kao društvo sa ograničenom odgovornošću po hrvatskom Pravu. Pored ostalog je gospodin Dragutin Bašić istovremeno voditelj poslova ovog društva. Ovo društvo je društvo nasljednik Ratraco Gradnje d.o.o. koje se od 2001. godine nalazi u stečaju. Dalje će se ovo društvo koje je u stečaju nazivati Ratraco I, a društvo nasljednik kao Ratraco II.
Dokaz: predočeni ovjereni izvodi iz Knjige tvrtke (Prilog ./26)

g. Hypo Alpe Adria Bank d.d.
Hypo Alpe Adria Bank dd (Hrvatska) je istovremeno 100% kćerinsko društvo Hypo Alpe Adria Banka AG (Austrija). Članovi nadzornog odbora ovog društva su pored ostalog i gospodin Dr. Wolfgang Kulterer i gospodin Mag. Günter Striedinger.
Dokaz: neovjereni i neprevedeni izvod iz Knjige tvrtki (Prilog ./27)

Kako iz prikaza poslovnog izvješća Hypo Alpe Adria Konzerna (Austrija) proizilazi, zajedničko djelovanje Hypo Alpe Adria Banke d.d. i Hypo Alpe Adria Consultantsa d.o.o. je bitan preduvijet za “funkcioniranje” Hypo koncerna. Po poslovnom izvješću predstavlja područje Consultants logičnu dopunu ukupnom konceptu Hypo koncerna. Iz ovih izvoda, kao i po ukupnoj slici Hypo koncerna, između oba kćerinska društva vlada živa komunikacija i održavaju se odgovarajući razgovori i diskusije o sudjelovanju i financiranju. To utoliko više, kada je u pojedinim Nadzornim odborima i Upravi djelomično identitet osobe dan do gore u majčinski koncern. Centralnu poziciju zauzimaju ovdje kako gospodin Dr. Wolfgang Kulterer, tako i gospodin Mag. Günter Striedinger.
Dokaz: Izvod poslovnog izvješća 2002 (Prilog ./29);
Izvod poslovnog izvješća 2002 (Prilog ./30).

Udjeli gospodina Leopolda Spitzbarta
Društva u kojima gospodin Leopold Spitzbart ima udio i koja su u predmetnom procesu djelomično relevantna, mogu se predstaviti na sljedeći način:
a. Spitzbart Handels GmbH
Kod ovog društva radi se o 100% vlasništvu gospodina Leopolda Spitzbarta postojećeg austrijskog društva.
Dokaz: otvorena Knjiga tvrtke
b. Spitzbart beton d.o.o.
Spitzbart beton d.o.o. je hrvatsko društvo sa ograničenom odgovornošću. Gospodin Leopold Spitzbart je ovdje preko Spitzbart trgovačkog društva do 100% indirektno u udjelu. Gospodin Leopold Spitzbart je također ovdje voditelj poslova društva.
Dokaz: neovjereni izvod iz Knjige tvrtke (Prilog ./31)

Dokaz: Izvod iz Knjige tvrtke Spitzbart Handels GmbH (Prilog ./32)
Izvod iz Knjige tvrtke Beton i Asphalt Union d.o.o (Prilog ./33)

IV. Predpovijest
Spitzbart grupa i gospodin Leopold Spitzbart rade od otprilike 1992. godine u cementnom i betonskom poslu. Gospodin Leopold Spitzbart je htio 2000/2001. godine svoj posao proširiti na Hrvatsku. Ovo posebno stoga, jer se trebao graditi novi autoput i duž autoputa su bile slobodne mnogobrojne šljunčare i kamenolomi, koji su se mogli dobiti.
Za izgradnju svog posla, stupio je sa kontaktnom osobom, naime sa Mag. Andreasom Binderom u vezu. Ovaj je po svojim vlastitim iskazima imao najbolje kontakte sa poslovnim ljudima u Hrvatskoj i sa hrvatskim bankama. Nastup Mag. Andreasa Bindera kao kontaktne osobe je bio upečatljiv, on je uspostavljao kontakte sa poslovnim ljudima, sa kojima je zet hrvatskog Predsjednika države bio prijatelj. Dalje je Mag. Andreas Binder uspostavio kontakt sa hrvatskim Hypo koncernom.
Ovdje je gospodin Leopold Spitzbart imao gotovo isključivo kontakt sa hrvatskim kćerinskim društvom Hypo Alpe Adria Banke d.d. naime se gospodinom Adolfom Regenfelderom i gospodinom Karlom Heinzom Truskallerom.
Kontaktna osoba je uspostavila kontakt sa gospodinom Željkom Žužićem. Gospodin Leopold Spitzbart se je dogovorio sa Željkom Žužićem, da se između njih napravi Joint Venture za izgradnju hrvatskog posla sa betonom grupe Spitzbart. Pravni istjecaj ovog Joint Ventura je bio Beton i Asfalt Union d.o.o. Društvo je bilo u 50% vlasništvu gospodina Leopolda Spitzbarta i gospodina Željka Žužića. Svaki od oba člana društva je imao mogućnost postaviti jednog vlastitog voditelja posla, koji je sam imao pravo zastupanja. Gospodin Leopold Spitzbart je u ovu svrhu imenovao gospodina Karla Frischa, a gospodin Željko Žužić gospodina Antona Golika.
Dokaz: Osnovni ugovor o povezivanju posla od 29.4.2002 (Prilog ./34)

Prvi zajednički projekt predstavljala je kupnja kamenoloma Gospić. Ovaj kamenolom je radio prvobitno pod tvrtkom Ratraco I, koja se od ljeta 2001. nalazi u stečaju. Već 1998. godine osnovano je društvo Ratraco II od dosadašnjeg vlasnika Ratraco I, naime gospodina Ratkovića. Ovo društvo je koristilo u ovom kamenolomu postojeće strojeve Ratraco I, da bi sebe samo time reduciralo. Ova okolnost nije bila poznata, niti se mogla prepoznati od strane drugih iz vana, koji nisu raspolagali Insider znanjem.
Dolje dalje predbačeno djelovanje drugog voditelja posla, gospodina Dragutina Bašića se mora također podrediti gospodinu Ratkoviću kao drugom voditelju posla, koji je također morao imati saznanja o ukupnom načinu djelovanja, jer su se strojevi tvrtke Ratraco II dalje bez nadoknade koristili.
Dokaz: Izvješće stečajnog upravitelja Marinko Paića od 17. Juni 2002 (Prilog ./35)
Gospodin Leopold Spitzbart je zajedno sa svojim voditeljom posla, gospodinom Karlom Frischom preuzeo predrazgovore kod banaka. Predrazgovori su uvedeni od strane Mag. Andreasa Bindera, člana FPÖ, kao član FPÖ do Bečkog općinskog vijeća WR Neustadta. Gospodin Mag. Andreas Binder je mogao preko energičnog sudjelovanja gospodina Leopolda Spitzbarta odviti svoj vlastiti privatni stečaj. Kao hvala za to, gospodin Mag. Andreas Binder je u svojoj funkciji kao prokurist tvrtke Spitzbart Beton d.o.o. direktno zagrabio u kasu, pri čemu je ukupno okruglih 800.000,00 KN nestalo. Zbog ovog delikta je već podnesen prikaz stanja stvari pri Zemaljskom sudu za kaznena djela Beč.

Dokaz: Prikaz stanja stvar LG za kaznena djela Beč (Prilog ./36)
Prvi sugovornik je bila upravo preko posredovanja Mag. Andreasa Hypo Alpe Adria Bank dd. Ovaj stvara mnogobrojne veze između Hypo Alpe Adria Banke dd odnosno Hypo Alpe Adria Banke dd, kojima se u slijedu događa isto što i gospodinu Leopoldu Spitzbartu, da se oni naime dovode u Hrvatsku kao investitori i tamo stvarno svoj bonitet stavljaju na raspolaganje za osiguranje kredita i tada kao posljedica zbog propadanja posla, na što je u pravilu Hypo Alpe Adria Bank AG, odnosno dd energično sudjelovala, doživljava znatne financijske štete.
Gospodinu Leopoldu Spitzbartu je iz predrazgovora sa gospodinom Žužićem poznato da se treba financirati kupovna cijena od € 1.500.000,--, da se tim novcem trebaju steći strojevi u kamenolomu Gospić i da se dalje još udjeli u poslu za osiguranje, trebaje ustupiti banci. U okviru jednog od ovih predrazgovora, gospodin Leopold Spitzbart je potpisao također jednu mjenicu, kojom on treba osobno jamčiti do iznosa od € 1.500.000. Razgovor o financiranju je održan 28.5.2002. Povodom ovog razgovora, gospodin Spitzbart je donio sa sobom ukupnu kalkulaciju za razvoj cjelokupne trase autoputa za prezentaciju. Kalkulacija je nastala na osnovu dugogodišnjeg iskustva gospodina Spitzbarta u betonskoj i cementnoj branši.
Dokaz: Ukupna kalkulacija (Prilog ./37)
Kupovni ugovor za strojeve (Prilog ./38)
Leopold Spitzbart za sveukupne dosadašnje navode.
Dalje se mora navesti, da je on sa građevinskim tvrtkama autoputeva također vodio predrazgovore i ovi su mu potvrdili, da on nakon stjecanja pojedinačno navedenih kamenoloma svakako miže s time računati, da će građevinske tvrtke materijal (beton i asfalt) uzimati iz kamenoloma navedenih u kalkulaciji. Također su obećane i usluge transporta za beton i skidanje usluga kipanja:
Za to se došlo posebno do sljedećih ukupno kalkulacijskih dobiti, koje bi on odbijanja ukupnih troškova bile ostale:
Kamenolom € 7.581.336,00
Asfalt € 5.278,482,00
Beton € 2.363.493,00
Transport betona € 265.158,00
Kipertransport € 4.361.928,00
Stoga sve zajedno € 19.850.397,00

Dokaz: Ukupna kalkulacija (Prilog ./37)
Leopold Spitzbart

Vjerujući ovim obećanjima građevinskih tvrtki i usmenom pristanku za financiranje preko Hypo Alpe Adria Banke dd, koj je već bilo 28.5.2002. gospodin Leopold Spitzbart je preuzeo preko oba svoja društva, Spitzbart Handels GmbH, kao i Spitzbart Beton d.o.o. razgovore sa proizvođačima strojeva, kao i trgovcima strojevima za strojeve za proizvodnju, kamena, betona i asfalta, da bi naručio strojeve potrebne za kamenolome. Sljedeći strojevi su naručeni i na kraju krajeve isporučeni Spitzbart grupi:

Razbijač € 420.000,00
Razbijač sa strane € 360.000,00
Mlin za pijesakMag Im€ 150.000,00
Volvo 330 polovan € 190.000,00
Fiat Kobelko 270 nov € 390.000,00
Finlay € 150.000,00
Bager Kobelko 2x € 340.000,00
Bager Case € 140.000,00
Stroj za buš. Atlas Co.€ 340.000,00
20 Kiper Iveco € 1.800.000,00
Mješalica Scania € 55.000,00
Mješalica Man € 60.000,00
Mj.sa pum. pol.Merced€ 68.000,00
Mj.sa pum novSchwing€ 250.000,00
Mješalica Iveco 97 € 32.700,00
Mješalica Sattel 00 € 86.000,00
Uređ.z.mješ. Stetter € 600.000,00
Ukupno: € 5.616.700,00
Dokaz: Postavljanje strojeva (Prilog ./39)
Leopold Spitzbart
Dalje sljedeće događaje, koji nastupaju, gospodin Leopold Spitzbart je saznao tek naknadno i to čak tek preko izvješća stečajnog upravitelja Ratraco I, gospodina Marinka Paića, koje je on tek 2004. godine dobio u ruke.
Dokaz: Leopold Spitzbart;
Osnovni ugovor za osnivanje Beton i Asfalt Union d.o.o. (Prilog ./34);
Prezentacijska mapa od 28.5.2002 (Prilog ./37);
Karl Frisch, pA Spitzbart Handels GmbH, Praterstrasse 38/1/5/1, 1020 Wien
inače dokazi kao i do sada.

III. Zaključivanje kredita
Dalji tijek pri Hypo Alpe Adria Bank dd uslijedio je preko gospodina Željka Žužića, i gospodina Antona Golika, voditelja posla gospodina Žužića pri Beton i Asfalt Union d.o.o s jedne strane i gospodina Regenfeldera i gospodina Truskallera pri Hypo Alpe Adria Bank dd.
Sada postojeći ugovor o kreditu je potpisan 28.5.2002. od strane gospodina Antona Golika. Iz ovog ugovora o kreditu se čak jasno vidi, da se novac treba upotrijebiti isključivo za sredstva tvrtke (članak 2), ali također i za kupovinu društva Ratraco I, čiji bi poslovni udjeli trebali biti preneseni na Hypo Alpe Adria Bank dd.
Upravo ovdje se dešava prvo, ne samo neobično, nego u bankovnom svijetu upravo zlo reguliranje. Novac treba odmah biti isplaćen i tek u roku od sljedeća tri mjeseca se trebaju prenijeti udjeli na banku. To je očito trebalo biti bez povjerenstva ili drugih osiguranja. Ali o tomu gospodin Leopold Spitzbart nije imao pojma. Također i okolnost, da je prezentacija cijelog projekta bila 28.5.2002. i da je već istog dana ugovor o kreditu bio potpisan, dokazuje, da su pri davanju kredita nastupile znatne povrede obveza brižnosti. U najmanju ruku nisu poduzete nikakve provjere boniteta. Ovdje je potpuno jasno, da davanje kredita očito nije samo u svrhu kupnje kamenoloma Gospić, sa svim strojevima koji su tamo bili, nego da su, kako gospodin Žužić, gospodin Golik, kao i namještenici banke, koji su odlučivali, zajedno radili na štetu gospodina Leopolda Spitzbarta, koji je dao osobno jamstvo u visini od € 1.500.000,00 prema Hypo Alpe Adria Banku d.d.
Dalje se namještenik banke, koji je zaključivao kredit uopće nije držao ukupnih mjera za osiguranje, koje obično traže banke pri novčanim transakcijama. Ovdje se misli kako na provjeru boniteta stranaka koje sudjeluje, tako i dosadašnjeg načina djelovanja uključenih stranaka. Ali također se očito nije držalo niti bankovnih internih pravila za davanje kredita. Kod ugovora od kreditu od € 1.500.000,-- Hypo Alpe Adria Bank d.d. ima posebne smjernice za dodjelu. Ali one su očito također potpuno izostavljene iz vida.
Još prije nego je kupovni ugovor o kupnji strojeva bio zaključen, banka je već prebacila novac stečajnom upravitelju Marinku Paiću. Bankovna potvrda je bila od strane banke potpisana i također doznačena. Također u tomu je gruba povreda obveza u urednom tijeku bankovnih poslova, u koje svaki klijent banke može i mora imati povjerenja. Prebacivanje novčanog iznosa je naime uslijedilo već očito nakon zaključivanja ugovora o kreditu. Stečajni upravitelj Marinko Paić piše naime već 3.6.2002. da je on već 31.5.2002. dobio iznos od hrvatskih kuna 11.039.073,65 okruglo € 1.500.000,--. K tomu tvrdi, da je on od Beton i Asfalt Union d.o.o. dobio samo jednu ponudu od 7.580.324,69 Kn. U ovom pismu on traži uputu, kuda da se prebaci ostali novac. Iz toga proizilazi, da su gospodin Žužić i gospodin Anton Golik, koji su poslali ponudu za kupnju stečajnom upravitelju Marinku Paiću, vrlo dobro znali visinu stvarne kupovne cijene. Ovo je sa sigurnošću znao i namještenik banke. U drugom slučaju ne bi prezentacija za uzimanje kredita, zaključivanje ugovora o kreditu, kao i prebacivanje ukupnog iznosa kredita uslijedili u roku od manje od 3 dana. Tijek ovom brzinom nije moguć bez zajedničkog djelovanja umiješanih osoba i dokaz koji govori za sebe za ukupni našin rada između Hypo Alpe Adria Banke dd i gospodina Žužića. Obzirom da niti jedan namještenik banke niti u jednoj banci ne smije sam odlučivati o davanju kredita u visini od € 1.500.000,00, sigurno su nadležni članovi Upravi, kao i Nadzorni odbor upoznati sa davanjem kredita u ovom iznosu. Kako je gore već izvedeno, to su za posao u Hrvatskoj nadležni Mag. Günter Striedinger kao i gospodin Dr .Wolfgang Kulterer. Interno je poznato, da se u Hypo Alpe Adria Banci AG održavaju tjedne sjednice o kreditima, na kojima se diskutira i o zaključivanju kredita, njihovom dolasku na naplatu i sličnim bitnim sastavnim dijelovima kredita. Ali također i gospodin Mag. Heinz Truskaller čini povredu obveza brižnosti i kontrole novaca ulagača, koji su mu povjereni, obzirom da je on kao član Uprave Hypo Alpe Adria Banke dd morao bankovne poslove, koje su radili njegovi suradnici, u ovom iznosu odobriti. Najkasnije 20.6.2002. morale su članovima Uprave i Nadzornog odbora, koji su ovome sudjelovali, upasti u oči, odgovarajuće nepravilnosti, kada su se u hrvatskim dnevnim novinama pojavila izvješća o borbi za kamenolom Gospić. Preko sada više od dvogodišnjeg nedjelovanja članova Uprave i Nadzornog odbora, njihovo nedjelovanje predstavlja najmanje psihički doprinos za počinjene kazneno – pravno relevantne okolnosti.

Dokaz: Ugovor o kreditu od 28.5.2002 (Prilog ./38)
Pismo Marinka Paića od 3.6.2002 (Prilog .39)
PV Leopolda Spitzbarta
Potvrda o prebacivanju od 31.5.2002 potpisana od strane namještenika banke (Prilog ./40)
Ugovor o kupnji (Prilog ./41)
Pismo Željka Žužića od 4.6.2002 (Prilog ./42)
Stručno mišljenje koje se treba dostaviti, bankovnog stručnjaka, koji kontrolira i prikazuje poslovnu želju i uobičajene načine rada pri bankovnim kreditima u Hrvatskoj, posebno kod Hypo Alpe Adria Bank AG i dd.
Do tada gospodin Leopold Spitzbart nije imao pojama niti o prebacivanju, niti o pripremi ugovora o kreditu. Pismo Marinka Paića je gospodin Leopold Spitzbart dobio na ruke tek u proljeće 2004. Na ovo pismo je onda odgovorio Solidum Žužić d.o.o. putem svojeg direktora, gospodina Željka Žužića, kao i voditelja poslova gospodina Željka Žužića, gospodina Antuna Golika, da je stečajni upravitelj Marinko Paić jedan dio iznosa novca, kojeg je previše prebačeno, prebacio na Astra-Marijana d.d. u stečaju, naime u visini od kuna 1.797.707,40 i drugi dio u visini od kuna 1.661.041,56 na račun Solidum Žužić d.o.o Ovo pismo potječe od 4.6.2004. Također i ovo pismo je gospodin Leopold Spitzbart dobio na ruke tek u proljeće 2004. Ove transakcije su tada također sukladno poduzete od strane stečajnog upravitelja Marinka Paića. U svezi s ovim se mora dodati, da je stečajni upravitelj Astra-Marijana dd u stečaju također gospodin Marinko Paić. Po tomu je gospodin Žužić dodjelu kredita koristio za to, da bi asset iz jednog drugog stečaja dobio i za sebe iz toga dobio dodatnu prednost.
Dokaz: Pismo od 4.6.2002 Solidum Žužić d.o.o. (Prilog ./40)
PV Leopolda Spitzbarta.
Sama okolnost, da je Hypo Alpe Adria Bank dd pri zaključivanju ugovora o kreditu ispustila poduzeti bilo kakve brižne mjere za zaštitu banke i izdavatelja mjenice i transfer od €1,5 milijuna sa potpisom namještenika banke, bez dopuštenja od Spitzbarta, dokazuje, da ovdje postoji prevarantsko zajedničko djelovanje između Hypo Alpe Adria Bank dd kao i gospodina Željka Žužića. Hypo Alpe Adria Bank dd je također jedna od najvažnijih bankovnih veza gospodina Željka Žužića i tvrtki koje se njemu pripisuju u Hrvatskoj. Gospodinu Leopoldu Spitzbartu je za vrijeme njegova poznanstva sa gospodinom Željkom Žužićem još preko gospodina Željka Žužića osobno dano do znanja, da je on dobio jedan drugi kredit od Hypo Alpe Adria Banke AG u visini od okruglo SFR 16.000.000,00. Kroz ovo postaje jasan način rada Hypo Alpe Adria Bank Koncerna.
Također i davanje jednog ovako visokog kredita treba suglasnost Uprave banke i Nadzornog odbora. Ona ili nije bila dobivena ili se rizik koji je iza toga bio prevarantski potcijenio od strane odgovornih nositelja odluke i kreditni posao je ne uzimajući u obzir bilo kakav trgovački oprez odobren. Već u tomu leži jedna u najmanju ruku gruba nemarna krivnja Uprave banke i Nadzornog odbora društva. Ovo ponašanje se mora pripisati odgovornim osobama, naime gospodinu Dr. Wolfgangu Kultereru kao i gospodinu Mag. Günteru Striedingeru. Dalje se time prouzročena šteta mora dodijeliti Hypo Alpe Adria Bank AG kao nadzornom organu u Austriji, jer su ovdje bitne obveze kontrole nadzora izostavljene. Kako je već gore opisano, u osobama Uprave i Nadzornog odbora, je identitet osoba između uključenih društava. Jamstvo Uprave i Nadzornog odbora oslanja se na svaku moguću pravnu osnovu, ali posebno na naknadu štete, kao i na jednoznačne odredbe §§ 84 i 99 öAktG i u ovom smislu također i na odredbe nevjere, ili pronevjere, odnosno kazneno relevantnih odredaba, koje su sa time povezane.
Čak nastaje i jaka sumnja, da je dano svjesno zajedničko djelovanje Hypo Alpe Adria Bank dd sa gospodinom Željkom Žužićem. Ova sumnja se utoliko više pojačava, ukoliko se korespondencija, koja je dobivena od strane stečajnog upravitelja Marinka Paića bliže istraži i uzme u obzir.
Dokaz: kao i do sada.

IV. Korespondencija stečajnog upravitelja Marinka Paića
Stečajni upravitelj Ratraco I, koji je radio prvobitno na predmetu kredita, kamenolomu Gospić sa kupljenim strojevima, naime gospodin Marinko Paić, opisuje u jednom pismu od 20.6.2002. sljedeći događaj:
„Tek na četvrti oglas pri sakupljanju pismenih ponuda se javio jedini ponuđač, koji ispunjava uvjete, društvo Europartner d.o.o. iz Zagreb, zastupano po direktoru Mladenu Ivanušu. Sa navedenim društvom je stečajni upravitelj, u suglasnosti sa vjerovnicima zaključio ugovor o kupnji.”
U članku 3 ugovora kao važan dio je rok plaćanja, 30 dana od zaključivanja ugovora, navedeno sa posebnom napomenom, ukoliko u navedenom roku ne uslijedi isplata u potpunosti, ugovor se smatra raskinutim, bez posebne pismene obavijesti kupcu. Kupac nije u određenom roku ispunio ugovor. Na njegov zahtjev i sa suglasnošću stečajnog suda i odvojenih vjerovnika, stečajni upravitelj je aneksom ugovora produljio rok za kupnju do 1.5.2002. i pod oslobođenim uvjetom, kako je u prošloj točki navedeno i uz uvjet kupca, da na dan dobivanja uplate obračuna, on uplaćuje mjesečno kamate na zakasnjelu uplatu u visini od 1,5% mjesečno.
U utvrđenom roku priloga, kupac nije uplatio kupnju i kamate. Još jedanput je na njegov zahtjev i uz suglasnost stečajnog suda i odvojenih vjerovnika pismom od 14.5.2002. produljen rok za plaćanje kupnje do 20.5.2002. sa istim uvjetima o raskidu navedenih prethodnih točaka.
U nevedenom roku kupac opet nije uplatio i stečajni upravitelj ga je usmeno obavijestio, ako on ne izvede plaćanje u potpunosti sa kamatama i PDV-om, da će on obavijest od 14.5.2002. uništiti i da će ugovor zadržati svoju valjanost.
Također i u navedenom roku nije kupac nikakvu uplatu napravio. U međuvremenu, 27.5.2002. stečajni upravitelj je u pismenom obliku primio ponudu društva Beton i Asfalt Union d.o.o. u kojoj se poziva na Zagrebačku banku d.d. i nadležno ministarstvo, da je saznao o tijeku prodaje predmetnih uređaja u kamenolomu Oštra u gospiću. O cijeloj situaciji i ponudi društva Beton i asfalt Union d.o.o. je stečajni uupravitelj 31.5.2002. obavijestio stečajni sud i po njegovoj uputi tražio dalje djelovanje. Savjetnik je dao naputak, da u najkraćem roku stečajni upravitelj treba posjed u skladu sa zakonom prodati. O istom naputku je stečajni upravitelj usmeno obavijestio ponuđača Beton i asfalt Union d.o.o., koji uplatu u cjelosti, uključujući PDV u skladu sa njegovom ponudom, da je rok plaćanja po pismenoj ili usmenoj obavijesti 3 dana i u slijedu zaključivanja ugovora, istog dana uplatio.”
Za stečajnog upravitelja Marinka Paića nisu strojevi u kamenolomu Gospić, po njegovoj predodžbi umiješani u spor i stoga se mogu slobodno prodati Beton i Asfalt Unionu d.o.o. Od okolnosti, da nije moglo biti znatnog pravnog spora zbog strojeva još sa bivšim ugovornim partnerom Europartner d.o.o., stečajni upravitelj nije to gospodinu Leopoldu Spitzbartu priopćio. Od ove možebitne postojeće dvostruke kupnje bi se gospodin Leopold Spitzbart, odnosno njegov voditelj posla svakako distancirao, da je o tome prethodno znao.
U međuvremenu eskalira situacija između stečajnog upravitelja i tvrtke Eurpartner dalje i otvorila se jedna dodatna, do sada nepoznata fronta protiv stečajnog upravitelja i također protiv Beton i Asfalt Union d.o.o.
Stečajni upravitelj opisuje dalje događaje kako slijedi:
„3.6.2002. kupac Europartner d.o.o. je dostavio faks o obavijesti o uplati na iznos od 3.689.209 Kn na račun stečajnog dužnika. Stečajni upravitelj je ovo odmah provjerio kod Fine i banke i ustanovio, da ne postoji transakcija i da se radi o lažnom dokumentu (mislio je očito na krivotvorinu).
5.6.2002. je na žiro-računu stečajnog dužnika od strane RP Trgovina d.o.o. za kupca Europartner d.o.o. uplata od 3.644.170,41 Kn, a 6.6.2002. je dospjela uplata od strane Hypo Alpe Adria Consultants d.o.o. u visini od 1.359.120,08 Kn., čime je uplata u potpunosti učinjena, do dogovorenih kamata na zakašnjele uplate i PDV. U ovoj uplati Hypo Alpe Adria Consultants d.o.o. vide podnositelji prijave posebno krajnje zlo ponašanje Hypo Alpe Adria Banke.
Ona plaća nakon zaključenja kupovnog ugovora, kojeg je koncern sam financirao, novac za neposrednog konkurenta, naime Europartner d.o.o., da bi ovoga podržao a Beton i asfalt Union d.o.o. i svoga vlastitog poslovnog partnera službeno da bi prevario.
O tomu stečajni upravitelj nije opet obavijestio stečajni sud i nakon daljeg načina djelovanja pokušava, ovaj ga je na to uputio, da se sa odvojenim vjerovnicima konzultira.
7. lipnja 2002. stečajni upravitelj je najavio zahtjev za razjašnjenje za odvojene vjerovnike, da se očituju o nastaloj situaciji, odnosno, da li se zadržava valjanost ugovora sa Europapartnerom d.o.o. ili će se zaključiti ugovor sa novim ponuđačem.
Odvojeni vjerovnici su u pismenom obliku odgovorili stečajnom upravitelj, da on treba raditi u skladu sa zakonom, držeći se na odredbama ugovora u aneksu ugovora.
Na osnovu ovih odgovora od 13.6. 2002. i na osnovu članka 125 Zakona o obveznim odnosima, stečajni upravitelj je kupca obavijestio, da je ugovor raskinut i o tomu je također obavijestio i stečajni sud.
Kada je uručeno priopćenje o raskidu, istog dana je zaključen ugovor sa društvom Beton i Asfalt Union d.o.o.
Nakon zaključenog ugovora, uplaćuje kupac Europartner d.o.o. također dalje na račun stečajnog upravitelja, odnosno 13.6.2002. u ime obračuna kamata od strane RP Trgovine d.o.o. i na račun Europartnera d.o.o. iznos od 213.554,23 Kuna.
Stečajni upravitelj je 17.6.2002.napravio povrat uplate, svih uplaćenih sredstava od Europapartnera d.o.o. sa pismenom obaviješću, do jamstva, koje je bilo zadržano na osnovu članka 3 ugovora i aneksa ugovora.
14.6.2002. je stečajni upravitelj pokušao posjed stečajnog dužnika predati u posjed kupca (Beton i Asfalt Union d.o.o.), pri čemu je on od strane prijašnjeg kupca, sa kojim je ugovor raskinut, bio spriječen od prijašnjeg vlasnika stečajnog dužnika gospodina Ratkovića, koji koristi posjed dužnika i u svojem posjedu drži bez ikakve pravne osnove. O tomu je bio obaviješten stečajni sud, koji je 17.6.2002. donio rješenje, da je posjed stečajnog dužnika i predmet kupnje, da se na silu preuzima i da se treba uz asistenciju policije predati kupcu 20.lipnja 2002.
Ovo se tada također nije desilo.“
Dokaz: Pismo do 20.6.2002 Marinka Paića (Prilog ./39);
Pismo Zagrebačke banke od 10.6.2002 (Prilog ./43);
Zapisnik Stečajnog suda Zagreb od 13.6.2002 (Prilog ./44)
Rješenje Stečajnog suda Zagreb od 17.6.2002 (Prilog ./45)
V. Zapisnik Stečajnog suda Zagreb
Iz zapisnika Stečajnog suda Zagreb od 17.6.2002. proizilazi sada sljedeća dalja novost, koja nije bila poznata gospodinu Leopoldu Spitzbartu u trenutku kupovine strojeva od Ratraco I pri financiranju Hypo koncerna:
Nad društvom Ratraco I je 11. lipnja 2001. otvoren stečaj. Sa suglasnošću Stečajnog suda, stečajni upravitelj je iznajmio strojeve Ratraco II do najavljene sudske rasprave od 20.09.2001. Ali najmoprimac Ratrako II nije platio najamninu. Dalje je Ratraco II također dalje zadržao strojeve bez ikakvog pravnog osnova. Također je Ratraco II protupravno kopao kamen. Pravo iskopa je u tom trenutku još glasilo na Ratraco I.
Iz toga proizilati protupravno korištenje prodanih strojeva koji su predmet spora i iskop kamena od strane Ratraco II bez naknade.
Dokaz: Rješenje Stečajnog suda Zagreb od 17.6.2002 (Prilog ./45)
Pokušaj pravno pokrivenog preuzimanja u posjed strojeva iz kamenoloma Gospić i time oduzimanje protupravnog korištenja od strane Ratraco II je išlo kroz sve medije u Hrvatskoj.
Nadzornim i kontrolnim organima Hypo koncerna je stoga na osnovu ovog medijski krajnje djelotvornog načina djelovanja stečajnog upravitelja protiv tvrtke Ratraco II postojeći problem morao upasti u oči i biti poznat.
Dokaz: kao i do sada:
Leopold Spitzbart.
Situacija za Hypo koncern se zaoštrava utoliko više, kada su poznate sljedeće informacije:
Na osnovu jednog e-maila Leopolda Spitzbarta sa sljedećim sadržajem:“Vi financirate nas, tražite sve dokumente, koristite stručno znanje, sudjelujete preko kćerinskog društva na istoj stvari, onda koristite našu imovinu protiv naše izričite volje (gotovo dolazi do otuđenja), želite nas gospodarstveno ruinirati i onda se obogatiti.“
Reakcija na ovaj e-mail je bila, da se voditelj poslova, gospodin Bašić javio kod gospodina Spitzbarta i dao mu je pouku o pravnom lijeku o hrvatskim odnosima posebne vrste. Njegova predodžba o prigovorima gospodina Leopolda Spitzbarta je glasila:
„Strojevi:
Beton i asfalt union d.o.o. je od Ratraco gradnja d.o.o./Zagreb “u stečaju” protupravno kupila strojeve, ipak nije nikada došla u posjed istih, obzirom da se oni nalaze na zemljištu za koje Ratraco asfalt-betoni d.o.o./Gospić ima pravo korištenja, pri čemu Ratraco II pravo korištenja imao tek od studenog 2002. Za to je pri Trgovačkom sudu u Zagrebu pod P-4961/02 započeta parnica. Cijela infrastruktura, koja je potrebna za rad strojeva (temelj, prilazna cesta, struja i voda), je u posjedu Ratraco asfalt betoni d.o.o. Ratraco asfalt betoni d.o.o./Gospić je u pravnom posjedu ovih strojeva, obzirom da je iste koristio u posljednje dvije godine.“
Hrvatski vlasnički odnosi i posjedi se dakle po ovakvom prikazu zasnivaju na tomu, da onaj tko strojeve stvarno koristi je također i u njegovom vlasništvu.
Dalje on izvodi, što je za predmetnu pravnu parnicu najrelevantnije:
„Tvrtka Ratraco asfalt betoni d.o.o./Gospić je u travnju 1998. godine osnovana i od tada radi u ovom kamenolomu. Osim toga je društvo od lipnja 2000. godine klijent Hypo koncerna. Hypo Alpe Adria Consultants GmbH (HCA) je 03.04.2002. potpisala sa Ratraco asfalt-betoni d.o.o. Gospić ugovor o komercijalno – tehničkoj i poslovnoj suradnji. Hypo Alpe Adria Consultants je na sjednici od 26.4.2002. godine dobila dopuštenje, da se određena suma sredstava stavi na raspolaganje za projekt Ratraco asfalt betoni d.o.o./Gospić.
Financiranje za njihovu tvrtku Beton i asfalt union d.o.o. je osigurano od strane Hypo Alpe Adria Banke d.d. Hrvatska (HBC) kraje svibnja i nema veze sa sudjelovanjem Hypo Alpe Adria Consultants na Ratraco asfalt betoni d.o.o./Gospić.
Samo iz ovog opisa voditelja poslova Ratraco II, naime gospodina Bašića proizilazi, da je Uprava Hypo koncerna već mjesec dana prije osiguranja kredite putem Hypo Alpe Adria Banke dd (Hrvatska) znala, da je jedno kćerinsko društvo, naime Hypo Alpe Adria Consultants d.o.o. imalo udjela u tvrtki Ratraco II, koje je strojeve Ratraca I protupravno i bez naknade koristilo. Obzirom da se kredit u visini od €1,5 milijuna mora odobriti putem Nadzornog odbora banke, došlo je do znatne povrede nadzornih i kontrolnih obveza kroz identite osobe Uprave Hypo Alpe Adria Banke AG (Austrija). U tomu je prigovor prevarantskog zajedničkog djelovanja između Hypo koncerna i gospodina Žužića.
Hypo koncern je imao udjela s jedne strane u jednom društvu, koje se već godinama nalazi u protupravnom „gratis“ korištenju strojeva i ukupnog kamenoloma i sa druge strane financira nekomu kredit za kupnju istih strojeva, koje kasnije ne daje. Ovo je sigurno sa znanjem, da se kredit nikada neće moći servisirati, jer strojevi neće doći u vlasništvo primatelja kredita.
U ovom smislu si sam Hypo koncern financira strojeve jednog društva u kojem ima udjela preko osiguravanja kredita trećem i tako si kroz osiguranje kredite putem osobne mjenice likvidnost dužnika jedan dodatni jamstveni fond za „pokvareni“ kredit, koji se mora isnjižiti. Vučenjem mjenice se likvidni dužnici u sljedećem nastavku financijski iskorištavaju. Ovo se od strane predsjedavajućeg Uprave u dnevnim novinama označava kao „potrebna žrtva“ (tada sa mislilo na industrijalca Wolfa, koji je također bio podnio tužbu protiv Hypo koncerna).
Ovaj način ponašanja banke je izgleda pravilna praksa, kao što se iz puno drugih slučajeva ove vrste pokopavanja posla i pokazalo:
Ovdje se mora navesti i novinski isječak iz Gospodarstvenog lista (Wirtschaftsblatt), koji je sličan način ponašanja Hypo Alpe Adria Banke AG naspram industrijalca Waltera Wolfa pokazao. Ovdje se radi o tvornici cipela i tvornici likera. Krediti su dani na naplatu, kada kratkotrajno nisu mogli biti servisirani; u nastavku se iz izvješća isčitava, da Walter Wolf zastupa stav, da je on prevaren od strane Hypo Alpe Adria Banke AG dok je bio na odmoru.
Dokaz: Walter Wolf
Novninski isječak u svezi Waltera Wolfa (Prilog ./47)
Pismo Leopolda Spitzbarta od 20.2.2003 (Prilog ./48)
Pismo VP Dragutina Bašića od 23.2.2003 (Prilog ./46)

Saznanja Hypo koncerna o gospodarstvenom pokopu Ratraco II je dano financijsku brigu od 2000. godine putem Hypo koncerna, kako sam voditelj poslova piše. Time zna Hypo koncern, posebno Uprava majčinskog društva, naime Dr. Wolfgang Kultere, kao i Mag. Günter Striedinger točno gospodarstveni i financijski položaj poduzeća Ratraco II. Okolnost da se strojevi protupravno i bez naknade koriste, kako je to opisao stečajni upravitelj Marinko Paić i rješenje Stečajnog suda Zagreb opisuje to točno, bila je Upravama također poznata. Osiguravanje kredita, koje obavezno mora dobiti dopuštenje, stoga nije smjelo nikada biti osigurano, jer se mora pridržavati mjera brižnosti, koje se normalno moraju primijenjivati u bankovnom svijetu. Time se radi o postupku protiv povjerenja i vjere i protiv dobrih običaja pri davanju kreditne linije. Posebno je to potaknuto izdavanjem bianco mjenico, tako da je izdavatelj, gospodin Leopold Spitzbart vučenjem mjenice namjerno trebao biti oštećen. U međuvremenu je to također i najavljeno. Odgovarajuće pismo je i poslano gospodinu Leopoldu Spitzbartu 19.04.2004.
Dokaz: kao do sada
VI. Pismo pravnog zastupnika Hypo Koncerna
U pismu od 6.5.2004. krivo misli pravni predstavnik Hypo koncerna, da je sudjelovanje bilo tek 11.6.2002. sa 50% udjela na Ratraco asfalt i betoni d.o.o. (Gospić). Ali bitna je odluka Hypo Alpe Adria Consultantsa d.o.o. od 3.4.2002. i dopuštenje od strane Uprave Hypo Alpe Adria Banke AG Austrija od 26.4.2002. o zajedničkoj suradnji. Također se pri ovom stavu prešućuje i okolnost, da Hypo koncern daje usluige i financira Ratraco II od 2000. godine.
Način gledanja na strojeve, da je stečajni upravitelj napravio duple prodaje, nije sigurno točan. Društvo Europapartner nije naime nikada steklo vlasništvo nad strojevima. Inače se mora uputiti na to, da je novac od strane stečajnog upravitelja vraćen nazad tvrtki Europapartner. Tvrtka Europapartner staga nije mogla nikada postati vlasnik. Sada se postavlja tobožnja izjava, da su strojevi čak jednom drugom društvu u obliku Sale and Leaseback trećem društvu, sadašnjem navodnom davatelju Leasing Ratraco Asfalt i beton d.o.o. prodani i dani nazad na leasing. Tvrtka Ratraco II je po tomu sa potpunim znanjem o sporovima između stečajnog upravitelja, tvrtke Europartner, Beton i Asfalt Union d.o.o. kao i na kraju krajeva također i sa Sptizbart grupom, strojeve protivno dobrom znanju uzela na leasing od nekog trećeg, koji nikada ne može steći vlasništvo.
Ovdje se svakako tvrtkik Ratraco II mora osporiti dobra namjera. Ovo svakako također i pod točkom gledišta, da je tvrtka Ratraco II strojeve već 2 godine protupravno i bez naknade koristila i time zaradila znatan novac. Ovaj novac je ostao kao dobit društva, u kojem je Hypo koncern upravo sa sazanjem za ovu „dobit“ i sudjeluje kao banka koja financira od 2000. godine. Nadležni nadzorni organi Hypo Alpe Adria Koncerna moraju znati i biti svjesni ovakvolg načina ponašanja. Kroz njihovo nedjelovanje su nadzorni organi Dr. Wolfgang Kulterer, kao i Mag. Günter Striedinger u najmanju ruku svojim psihičkim prilogom doprinijeli ovoj svjesnoj dvostrukoj prodaji i protupravnim radnjama. U svezi s ovim se također mora razjasniti, što se dogodilo sa novcem, koji je nazad vraćen tvrtki Europapartner d.o.o. da li je ovaj novac ponovno došao u područje utjecaja tvrtke Europapartner ili ne. Također i tvrdnja, koja je postavljena u ovom pismu, da nisu napravljena nikakva naknadna istraživanja unutar Hypo Koncerna, u svezi moguće dvostruke prodaje putem stečajnog upravitelja, čini zaštitnu izjavu. Ovo posebno zbog toga, jer je Hypo Alpe Adria Bank dd, po navodima voditelja poslova sama od 2000. godine banka, koja financira Ratraco II, koji protupravno koristi strojeve Ratraco I. Upravo ako ovi izvodi pravnog zastupnika optuženih stranaka su točni, onda je to još više za odbaciti, ako Hypo Alpe Adria Bank dd, kao banka koja financira Ratraco II, koji koristi strojeve koji su predmet spora, također daje kredit drugom društvu, koje želi tim kreditom financirati strojeve, koji su predmet spora. Upravo okolnost pravnog spora sa tvrtkom Europartner, koja je strojeve navodno prodala jednom drugom društvu, koje ih je ponovno dala na leasing Ratracu II, je ovdje visoko konstruiran prikaz, koji se više ne može naknadno istražiti i vjerodostojan je, posebno utoliko više što u pravom svjetlu prikazuje očiti štetni način ponašanja Hypo Alpe Adria Banke AG (dd) spram svojih klijenata.

Dokaz: Pismo BKQ od 6.5.2004 (Prilog ./49)

Za tvrdnju, da Hypo Alpe Adria Bank dd i Hypo Alpe Adria Consultants d.o.o. nisu o međusobnim aktivnosti imali nikakvih saznanja, mora se navesti još jedna potvrda o prijenosu sredstava, koja potvrđuje plaćanje kupovne cijene preko Beton i Asfalt Union d.o.o. od strane Hypo Alpe Adria Banke i od strane odvjetnika Hypo Alpe Adria Consultants d.o.o. Naime, gospodina Plisu se dalje predaje stečajnom upravitelju.
Ovo potvrđuje, da je zajednički odvjetnik Hypo Alpe Adria Consultantsa d.o.o. kao i Hypo Alpe Adria Banke dd znao o prijenosu sredstava Beton i asfalt Uniona d.o.o. Potvrda o prijenosu sredstava potječe od 4.6.2004. Navodno sudjelovanje je uslijedilo 11.6.2002. također ovdje se pokazuje interna komunikacija i prevarantsko zajedničko djelovanje Hypo Alpe Adria Banke dd i Hypo Alpe Adria Consultantsa d.o.o.
Dokaz: Potvrda o prijenosu sredstava Plisu (Prilog ./40).
Preko okolnosti, da je o koncern već dugo sudjelujovao koncernu preko društva Ratraco II, naime, prije davanja kredita, Hypo koncern je u prevarantskom zajedničkom djelovanje kroz poduzimanje nedopuštenih oprečnih poslova i ne uzimanje u obzir svih internih bankovnih propisa, se suprotno običajima ponašao pri davanju kredita klijentu banke. Koluzivno zajedničko djelovanje pri tomu sa gospodinom Željkom Žužićem se svakako ukida i da je Hypo Koncern svakako imao saznanja o tomu, da je kupovna cijena strojeva bila gotovo polovina odobrenog iznosa kredita.

VII. Nepravilnosti u poslovnoj djelatnosti Hypo
U svezi s ovim je još od velikog interesa, da se sada bivši poslovni partner, Leopold Spitzbart, 50%-tni sučlan Joint Venture poduzeća Beton i Asfalt Union, podnio zahtjev za stečaj sa jednom od svojih drugih tvrtki protiv Beton i Asfalt Union.
Ovdje leži jedinstveni pokušaj, da si prisvoji one mašine, koje se u međuvremenu nalaze u protupravnom posjedu gospodina Željka Žužića i koje su preko Spitzbart Beton d.o.o. odnosno Spitzbart Handels GmbH uvezene u Hrvatsku za korištenje za Beton i Asfalt Union d.o.o. Voditelj poslova gospodina Željka Žužića, gospodin Anton Golik, je pri saslušanju u povodu kazneno – pravne predistrage u Hrvatskoj već izjavio, da su strojevi legitimno vraćene tvrtki Spitzbart Beton d.o.o. Ipak se strojevi u vrijednosti od € 1.500.000,00 dalje koriste od gospodina Željka Žužića, bez da za to plaća naknadu. Zbog ovoga se trenutno vodi odvojeni civilno – pravni postupak.
Na stečaju su bili nazočni gospodin Dragutin Bašić, voditelj poslova Ratraco II, društva nasljednika, koje koristi strojeve u Gospiću, također sa gospodinom Željkom Žužićem.
Na stečajnom ročićtu bio je nazočan gospodin Dragutin Bašić, voditelj poslova Ratraco II, društva nasljednika, koje koristi strojeve u kamenolomu Gospić, zajedno sa gospodinom Željkom Žužićem. Sadašnji stečajni upravitelj Beton i Asfalt Uniona je dosadašnji stečajni upravitelj društva Ratraco I, gospodin Marinko Paić. On bi morao sam sebe tužiti zbog protupravnog povrata iznosa od € 470.000,00, što on, naravno, neće napraviti, kada je on stečajni upravitelj oba društva.
Iz toga se da izvesti koluzivno zajedničko djelovanje gospodina Dragutina Bašiće, suradnika Hypo, gospodina Željka Žužića, kao i Marinka Paića i Antona Golika. Postoji također i sumnja, da su o ovome znali nadzorni i upravni organi, naime gospodin Dr. Wolfgang Kulterer, Mag. Günter Striedinger kao i gospodine Mag. Heinz Truskaller.

Dokaz: Leopold Spitzbart
Marco Kern, Odvjetnik Zagreb
Postavljanje strojeva, koje je zaplijenio gospodin Željko Žužić (Prilog ./50)
Neovjereni prijevod izjave Antona Golika (Prilog ./51)
Prijenos nazad strojeva na Spitzbart Beton d.o.o. (Prilog ./52)

Sada podržava Hypo Alpe Adria BankAG preko svojeg kćerinskog društva svog stalnog poslovnog partnera, gospodina Željka Žužića, da zadržit strojeve u daljoj vrijednosti od € 1.500.000,00 protupravno u svom posjedu, a preko podnošenja zahtjeva za stečaj preko svog poslovnog partnera, gospodina Željka Žužića vrši veliki pritisak na Spitzbart grupu i želi ga ponukati, da dalje ne poduzima nikakve dalje pravne korake u Hrvatskoj, odnosno već je 16.6.2004. u APA izjavi za novinstvo najavio da će preko renomiranog eksperta za kazneno pravo, univerzitetskog profesora Dr. Wolfgang Brandstättera podnijeti prikaz stanja stvari.
Dalje se vrši pritisak na podnositelja prijave, da njegov hrvatski odvjetnik mora vratiti svoj mandat, na osnovu agitacija Hypo koncerna i ovdje se njegovo pravno predstavljanje sa lažnim argumentima isključuje. Kaznena prijava je sada pri uporabi medija stvarno i podnesena, pri čemu već 2 tjedna prije stvarnog podnošenja, u novinama Formata od 2.7.2004. pri navođenju lažnog urudžbenog broja je priopćeno, da je podnesena prijava protiv Edwarda D Fagana i Leopolda Spitzbarta zbog teške gospodarske prijevare i iznude.
Ovdje se radi o argumentu, da se također proces protiv gospodina Žužića više ne smije voditi putem dosadašnjeg hrvatskog odvjetnika, jer je gospodin Žužić poslovni partner Hypo Alpe Adria Banke AG (dd) i gospodin odvjetnik Marco Kern ovdje mora obustaviti svoju djelatnost, jer je radio za jedno kćerinsko društvo Hypo koncerna u Hrvatskoj u poslovu leasinga.
Optužene stranke stoga su dodale u svjesnom koluzivnom zajedničkom djelovanju stranaka koje tuže, štetu u visini od € 470.000,00, kao i štetu ukupnih posljedica u visini od € 25.467.097,00. Kroz način ponašanja optuženih stranaka postoji također i sumnja, da optužene stranke češće na ovakaj način zajedničko nastupaju. Na Home page www.hypowatch.com se mogu također još vidjeti djela u drugim državama, kao npr. u USA, Italiji, Španjolskoj, kao i u Austriji. Stoga se mora poći od toga, da je ovakav način ponašanja postavljen po jednoj jedinstvenoj shemi. Preko posrednika se dovode investitori, u predmetnom slučaju preko gospodina Mag. Andreasa Bindera, koji je u međuvremenu od strane predsjednika pokrajine Dr. Jörga Haidera postavljen za predstavnika Pokrajine Koruška u Hrvatskoj, u zemlju osigurava kredite, gdje se već zna, da će postojati velike poteškoće pri plaćanju ugovora, uzima od tvrtki kojima dobro ide najbolje bonitete i na samom kraju naplaćuje kredite. Zajedničko djelovanje u ovom veliko postavljenom prevarantskom scenariju se mora pokriti preko zajedničke igre sa poslovnim partnerima, koji se predstavljaju kao ozbiljni poslovni ljudi, kao i sa stečajnim upraviteljima, koji se angažiraju pri brojnim projektima.


Dokaz: kao i do sada

VIII. Slučaj Jahag - Liechtenstein
Pored navedenih slučajeva se mora također pomenuti i jedan slučaj u Liechtensteinu, koji je nastao povodom prodaje dionica, koje su se do 31.12.1999. nalazile u posjedu Hypo Alpe Adriaq Banke AG. Za to postoji izvješće Vlasti za nadzor vrijednosnih papira, koje potvrđuju, da su se u tom momentu desile velike transakcije dionica. Ovo društvo, po imenu Jahag je tek dva mjeseca, nakon što je steklo dionice, kod stvarnog vodstva posla upitalo, da li postoje bliže informacije u svezi

Stranje stvari I
JAHAG:
Prodaja udjela, odnosno vrijednosnih papira koje možebitno Nadzorni odbor Hypo Alpe Adria Banke AG nije odobrio, očito neinformiranom investitoru u Vaduzu (Liechtenstein) 30.12.1999.

1. Stjecanje kvalificiranog udjela u General Partners Beteiligungs AG:
Po saznanjima mojih punomoćnika, Hypo Alpe Adria Bank AG je bila u najintnzivnijem poslovnom odnosu sa General Partners Beteiligungs AG i povezanim društvima koncerna. U tijeku ovog poslovnog odnosa, Hypo Alpe Adria Bank AG je akumulirala vrijednosne papire General Partners Konzerna u iznosu od ATS 195.124.936,00 (= € 14.180.282,12) (Vidi Prilog ./52).
Uprava Hypo Alpe Adria Banke AG u tom momentu po infomacijama mojih punomoćnika je bez dopuštenja Nadzornog odbora imala samo pravo, raditi angažmane do obima od ATS 40.000.000,00. (vidi Poslovni red stanje 1999. koji se nalazi kod Hypo Alpe Adria Bank AG).
Nakon što je Hypo Alpe Adria Bank narasla do najvećeg dioničara General Partners Gruppe, počela je također poduzimati odgovarajuć imenovanja kod organa. (Prilog ./53).
Pri tome je interesantna okolnost, da je uprava Hypo Alpe Adria Banke AG već 22.12.1998. poslala obavijest svim vodećim suradnicima Hypo Koncerna, u kojoj se obznanjuje postavljanje gospodina Mag. Sgaga (vodeći suradnik Hypo Alpe Adria Banke AG) za financijskog upravitelja General Partners Beteiligungs AG. Na osnovu informacija kojima raspolažu moji punomoćnici, ova obavijest je dana bez znanja nadzornog odbora, koji je odgovoran za postavljanje upravitelja u General Partners Beteiligungs AG.
Najviše je moje punomoćnike začudila okolnost, da je očito uprava Hypo Alpe Adria Banke AG dovela u zabludu sve uključene osobe sa ovakvim načinom ponašanja, obzirom da je u priopćenju od 22.12.1998. (Prilog ./53) riječ o tomu, da Hypo Alpe Adria Bank AG ima namjeru, „pojačati postojeće sinergije i poslovne potencijale, kao i optimizirati strukturu organizacije, koja će nastati iz ovog poslovnog odnosa“. Na osnovu ovog stava se po mišljenju mojih punomoćnika jedan niz klijenata Hypo Alpe Adria Banke AG odlučio, pojačano investirati u vrijednosne papire General Partners Konzerna. Još začuđeniji je bio moj punomoćnik, kada je dobio da pročita stav renomiranog bečkog odvjetničkog ureda (sada) Hausmanninger Herbst Rechtsanwälte GmbH, u kojem je ovaj po nalogu Hypo Alpe Adria Banke AG Bečkoj Komisiji za preuzimanje dao sljedeći Statement: „napeti financijski položaj General Partners Grupe i paralelno k tomu stjecanje General Partners Aktien nasuprot izričitom naputku uprave Hypo Alpe Adria Banke AG, bilo je potrebno da se od nevjernog suradnika bez velike buke odvoji“. (Prilog ./54)
Posebno pri aspektu, da su klijentima kođer poslije postavljanja gospodina Mag. Sgaga u upravu General Partners Beteiligungs AG, vrijednosni papiri General Partners grupe bili prodani, sa argumentom budućih potencijala i sinergije (Prilog ./52), gura način ponašanja uprave Hypo Alpe Adria Banke AG, po mišljenju mojih punomoćnika u svezu sa stavom odvjetnika Hausmanningera u područje zavaravanja klijenata sa predumišljajem, što je dovelo do različitih procesa protiv Hypo Alpe Adria Banke AG ( vidi Prilog ./55 Kronenzeitung i Trend). Moji punomoćnici još više sumnjaju, da je Hypo Alpe Adria Bank AG, kratko prije dana za predaju bilance, bila u poziciji, da svoje udjele u General Partners Konzernu proda za cijenu od ATS 167.919.348 (= € 12.203.174,93). (Prilog ./56).
Ova transakcija dalje postaje sve interesantnija, kada se uspostavilo, da je kupac paketa dionica bila do tada potpuno nepoznato društvo po imenu Jahag u Liechtensteinu (Vaduz). Gotovo kuriozno je, sumnjaju dalje moji punomoćnici, da Jahag internationale Anlagenholding akcionarsko društvo očito nije provelo Due Dilligence ili druge Researche, koji se tiču udjela, koji su stečeni. (Prilog ./57). Bez obzira na to – kako se vidi iz priloga ./6, Jahag nije niti jedanput imao aktualna poslovna izvješća udjela koje je stekao, a da ne govorimo o planskim računima ili sličnim poslovnim izgledima.
IX. Slučaj Berthaumieu
Kao što se u različitim izvješćima iz Homepage www.hypowatch.com može vidjeti, Hypo Alpe Adria Bank je izgradila znatne odnose prema Belgiji. Ovo je posebno bio slučaj sa jednim bivšim poslovnim partnerom gospodinom Raoulom Berhaumieuom, koji je sudjelovao također u okviru stečaja WMP banke i General Partners Konzerna Wolfganga Kössnera preko Hypo Alpe Adria Banke Ag. Ovdje se mora prikazati odgovarajuće izvješće, koje pokazuje, da upletenost Hypo Alpe Adria Banke AG dalje doseže, nego što se to priznaje od strane Hypo Alpe Adria Banke AG.
Iz priloženih dokumenata, posebno izjava i prikaza suradnika Hypo Alpe Adria Banke Age, koji su o događajima najbolje informirani, proizilazi sljedeća rana veza:
Do kraja 1999. Hypo Alpe Adria Banka AG (dalje HAAB) je direktno sudjelovala sa 28% glasova u General Partners Beteligungs AG (GPB); u ovom momentu je HAAB držala također 20% glasova u General Partners Immobilienbesitz AG (GPI), koji sa njene strane većinski stoji u vlasništvu GPB.
Posljednje je neposredno sudjelovalo sa okruglo 20% u General Commerce Bank AG.
U okviru intenziviranja poslovnih odnosa između HAAB i poduzeća u General Partners Konzernu, Hypo Alpe Adria Banka AA je putem svog odvjetnika, Dr. Johanna Quendlera u proljeće 1999. godine dala zadatak za pravljenje sindikalnog ugovora, koji čak na koncu nije niti potpisan; iz ovoga se ipak prepoznaje, da se sindiciranje udjela u GPB zbog toga imalo u namjeri, da bi se pojačao posao sa nekretninama GPI preko kupovine novih pokretnina; financiranje je trebalo uslijediti povećanjem kapitala i/ili financiranjem preko HAAB. Sa druge strane se je trebalo Know how General Commerce Banke AG, koja je tada još djelovala pod firmom WMP Banke AG, iskoristiti za izgradnju (međunarodnog) posla vrijednosnicama.
Razlike u poimanju između gospodina Wolfganga Kössnera, koji je do ovog momenta nastupio kao poslovni partner na strani General Partners-Grupe i upravitelj General Partners Immobilienbesitz AG (GPI), su doveli do toga, da je HAAB krajem 1999. godine prodala pakete dionica GPB kao i GPI i Jahag Internationale Anlagenholdingu AG (JAHAG) sa sjedištem u Liechtensteinu. Čini se da je okidač bio pokušaj HAAB da se pozove Mag. Dieter Domer u upravu GPI.
Sa ovom prodajom, koja, do tadašnjeg momenta iz razmišljanja, koja se ne mogu provjeriti, u papirima udjela, koji se nalaze kod nas, su uslijedila očito također i obavijesti o vrijednosti u visini od nešto manje od ATS 100,000.000,00 u bilanci 1999.Okolnosti u svezi sa ovim paketom dionica i pod dolje navedenim događajima preknjižavanja su pored ostalog predmet jedne tužbe stečajnog upravitelja GPI-AG protiv HAAB o preko okruglo ATS 40,000.0000,00.
Događaji oko prodaje predmetnog poduzeća ne dopuštaju nikakav drugi zaključak, osim da je HAAB (ako ništa drugo, onda posredno) većinski vlasnik ovog društva (JAHAG).
Masivni angažman HAAB (odnosno poduzeća koja su sa njom povezani) čini se da je do toga doveo, da su prekoračene granice velikih kredita i ulaganja banaka, bez suglasnosti nadzornog odbora. Kroz razne procese preknjižavanja, koji ovdje nisu detaljizirani, moglo se ovo čak formalno i ukloniti. Činjenično se ipak sa prolaskom vremena pokazalo, da je General Partners-Grupa financijski masivno napadnuta.
Tako je samo kod General Commerce, pored ostalog potaknuto kroz kupnju nazad zajma, nasuprot postojećej koncesiji, ali pod, njihovom agidom i nadzornikom danog, nastao vanjska tražbina od okruglo ATS 53,000.000,00. Ukupna vanjska tražbina je bila značajno veća.
U osobi Raoula Berthaumieua, odnosno poduzeća koja su mu bila bliska, ili ih je on držao, HAAB je očito vidjela mogućnost, da se ova salda, odnosno rizik masivno reducira.
Raoul Berthaumieu je 24.08.2004. izabran u nadzorni odbor General Commerce Banke AG i dao ju je intenzivno gospodarski provjeriti. U okviru ovih istraživanja, utvrdio je da samo koraci dubokog saniranja mogu omogućiti gospodarsko preživljavanje ove bankovne nistitucije i pored ostalog je kontaktirao Hypo Alpe Adria Banku AG i pri predstavljanju cijele situacije koja je njemu poznata, pokušao je naći gospodarstveno rješenje.
Ipak o sveukupnim, Hypo Alpe Adria Banci AG poznatim,pravnim problemima u svezi sa preuzimanjem General Commerce Banke AG (Obveza davanja suglasnosti austrijskih vlasti i slično, kao i koncesija koja je samo ograničeno postojala) da informira, Hypo Alpe Adria Bank AG je signalizirala svoju spremnost za saniranje ovog poduzeća, ukoliko Raoul Berthaumieu bude spreman, staviti vlastita financijska sredstva na raspolaganje.
Na osnovu problematične situacije poduzeća, kojem se sanacija mogla omogućiti samo pri suglasnosti svih banaka vjerovnika, na razgovorima sa Hypo Alpe Adria Bankom AG je dogovoreno sljedeće:
2. Način postupanja
Da bi se izbjegao prebliski odnos između HYPO-ALPE-ADRIA-BANK AG na jednoj i General Commerce Bank AG, koja je najmanje u tom trenutnku vjerojatno još posredno bila u djelomičnom vralništvu HYPO-ALPE-ADRIA-BANK AG, sa druge stran, bilo je dogovoreno da:
• se 28.11.2001. General Partners Immobiličre da kredit od € 5,000.000,00. Prethodni put je već bio razjašnjen, da će ovaj krediti biti samo na jedan račun uplaćen, koji je kod HAAB i da bi trebao služiti tomu, da se pokriju jamčeće obveze General Commerce Banke AG (najmanje djelomično) kao i otvorene obveze GPI S.A. naspram druge bankovne institucije, kao i dalje obveze ovog AG, tako da kupovina 2000 dionica, za koje je Hypo Alpe Adria Bank AG osigurala pravo prvokkupa preko svoje 100%-ne (posredne) kćeri Hypo Alpe Adria Consultants GmbH, predstavlja odgovarajuću protuvrijednost bez obveza.
• istog dana, naime 28.11.2000, Hypo Alpe Adria Consultants GmbH je zaključila predugovor sa Thomasom De Witte o 50% udjela u General Partners Immobiličre S.A.
• 11.12.2000 su onda Pacific Federal S.A., koji je u tom momentu raspolagao sa 3.999 komada dionica, kao i Raoul Berthaumieu, koji je raspolagao dionicom General Partners Immobiličre S.A., 50% ovih akcija prodao Hypo Alpe Adria Consultants GmbH, za cijenu od
€ 3,000.000,00
• Tok novca ipak stvarno nije bio prema prodavcu. Stvarno je Thomas De Witte, koji je već u rujnu od HAAB dobio iznos od € 1,000.000,00, time prije potpisivanje prava prvokupa, na ovaj datum također dobio € 2,000.000,00, koji se gospodarski pripisuju njima.
• U ovoj svezi se čini interesantnim također, da su 28.11.2000. dva ugovora o kreditu od svaki € 5,000.000,00 u korist GPI S.A. potpisane od strane Mag. Riedera. Drugi ugovor o kreditu na njemačkom jeziku predstavlja bitnu promjenu sadržajne prirode u odnosu na ugovor na francuskom jeziku, koji je potpisan 28.11.2000. Diskrepancija između ovih ugovora će biti predmet pravnih istraživanja u belgiji, po mojem čvrstom uvjerenju prouzrokovan ipak ili kroz njihovu nedjelotvornost, ili postojanje dva ugovora o kreditu. U posljednjem slučaju bi GPI S.A. još pripadalo € 5,000.000,00
• 14.02.2001. došlo je do naplate zahtjevi, u kojoj je HAAB sve obveze GCP AG ustupila Pacific Federal S.A. za obročno plaćanje od € 1,500.000,00. Tu se radilo o iznosu od ATS 52,151.088,14.
Plaćanje ovog iznosa od € 1,500.000,00 je uslijedilo – kako se nikako bliže ne može objasniti – iz kredita, koji je General Partners Immobiličre S.A. odobren.
Mora se znati, da se u ovom dogovoru o zahtjevu za naplatu HAAB obvezala, izdati sve vrijednosne papire, koji su se nalazili na depou vrijednosnih papira Nr. 410-715221-5; ovo se do danas nije desilo. Ova sredstva osiguranja su se sa datumo 8.veljače 2001. od strane Hypo Alple Adria Bank AG još procijenjene sa preko € 4,300.000.00.
3. Obzirom da Raoulu Berthaumieu nije pošlo za rukom, (također) sa drugim bankama, posebno sa Creditanstalt AG, da se dogovori, propao je koncept saniranja i preko General Commerce Bank AG sa rješenjem HG Wien od 07.08.2001. po GZ 5 S 343/01 b otvoren je stečajni postupak.
Time su sveukupni pokušaji saniranje, pod čijim uvjetom se moraju vidjeti ugovorni dogovori sa Hypo Alpe Adria Bankom AG, slabi.

4. Za pojedinačne ugovore:
Unaprijed se mora još jedanput utvrditi, da su svi ugovori zaključeni pod osnovnim razmišljanjem, da se time može postići saniranje (i dalje vođenje poduzeća) General Commerce Bank AG.

4.1. Ugovor o kreditu između HYPO ALPE-ADRIA-BANK AG i General Partners Immobiliere S.A. od 28.11.2000:
Ovim ugovorom o kreditu je General Partners Immobiličre S.A. po uobičajenim kreditnim kondicijama omogućen iznos od € 5,000.000,00, pri čemu se kao osiguranje uzima pravo zapljene na najveći iznos od € 500.000,00 na nekretninu General Partners Immobiličre S.A., Avenue Reine 1 u Bruxelles-Waterloo i uknjiženje daljeg prava zapljene u najvišem iznosu od € 4,500.000,00 na istoj nekretnini.
Kod ove punomoći, koja je ovjerena od javnog bilježništva Dr. Friedrich Pettau & Partner, radi se o specijalnoj punomoći, sa kojom je HYPO ALPE ADRIA BANK AG gosp. Mag. Gerharda Riedera opunomoćila za potpisivanje ugovora o kreditu o iznosu kredita od € 5,000.000,00.
Dalja osiguranja niti su dogovorena, niti tražena. Na predmetni ugovor o kreditu se primjenjuje austrijsko Pravo.
Izdvojeno promatranje ovog ugovora o kreditu, pri neuzimanju u obzir popratnih okolnosti, (još) ne izbacuje pravne probleme. Činjenično je HYPO ALPE ADRIA BANK AG ipak jednom društvu, u kojem sudjeluje (sada) sa 50%, dala kredit, koji je gospodarski njoj samoj došao u korist. U trenutku kreditiranja, HYPO ALPE ADRIA BANKA AG si je kroz davanje prava prvokupa (opcija) 50% udjela General Partners Immobiličre S.A. osigurala ovo „samokreditiranje“.
Posebno sa bankovno-pravnog gledišta je svakako sumnjivo, da je Hypo Alpe Adria Bank AG imala namjeru, zaključiti isti dan ugovor o kreditu sa GPI S.A. u kojem je potpisnik ovog ugovora kredita na strani HAAB bio postavljen kao direktor korisnika kredita.
Iz ovih dokumenata se ne može prepoznati poimanje potrebnog rješenja po § 28 BWG.
U konačnici je svakako ostvaren ugovor sa Pacific Federal S.A., a nikako sa General Partners Immobiličre S.A. Ukoliko čovjek prati gornje prikaze, oni dovode do toga, da se dana osiguranja (nekretnine u Bruxellesu) ne smiju koristiti za zadovoljavanje tražbina HYPO ALPE-ADRIA-BANK AG.
Stvarno je GPI S.A. sa saznanjem i sa suglasnošću Hypo Alpe Adria Banke AG, ugovor o kreditu samo zato potpisao, da bi time platio sa jedne strane zahtjeve Vašeg poduzeća protiv GCB AG i sa druge strane da bi se upravo osiguralo financiranje ove banke. GPI S.A. ipak nije dobio za ove uplate nikakvu protuuslugu, tako da je ugovor o kreditu faktički napravljen sa GCB AG. Ovaj pravni slijed, kao i komponente koje proizilaze iz njega su evidentni.
4.2.Ugovor o prodaji dionica između Pacific Federal S.A., Mr. Raoul Berthaumieu na jednoj, kao i HYPO ALPE-ADRIA Consultants GmbH na drugoj strani od 11.12.2000:
Ovim ugovorom o prodaji dionica, HYPO ALPE-ADRIA Consultants GmbH je u svoje vlasništvo preneseno dobila 50% udjela General Partners Immobiličre S.A.
Na strani prodavatelja je ovaj ugovor potpisan od Mr. Raoula Berthaumieua kao Managing Directora Pacific Federal S.A. kao i za njega osobno. Na strani kupca je Mag. Gerhard Rieder predmetni ugovor potpisao za HYPO ALPE-ADRIA Consultants GmbH.
Osnovno razmišljanje ovog ugovora o prodaji dionica je bilo prvenstveno prebacivanje prvobitno dogovorenih osiguranja kredita od € 7,500.000,00 na Pacific Federal S.A. koji se GPI S.A. zbog bankovno – pravnih razmišljanja nije mogao dati. Plaćanje kupovne cijene dionica od € 3,000.000,00, koje nikada nije proteklo na prodavatelja, već direktno (sukladno danoj opciji) preko Vaše poduzeća Thoomasu de Witteu, odnosno, vjerovnicima GPI S.A. u iznosu od okruglo € 1,500.000,00, bilo je smišljeno kao “povišenje” kredita za osiguranje održivosti vrijednosti dionica.
Na koncu ovo znači, da je predmetni ugovor o prodaji dionica zaključen kao zaobilazni posao ništavan i svakako ugovor o kreditu sa GLPI S.A. gdje je, ali, moguće – sa uputom na gornje izvode – također i sa GCB AG.
Neovisno od toga, mora se uputiti na čl. 4.2. dogovora, u kojem se kupcima daje samo pravo (ali nikako obveza “entitled”) za kupnju nazad predmetnih akcija. Obveza u tekstovnoj svezi ne proizilazi iz 2. rečenice ove odredbe, po čemu se predmetne akcije trebaju otkupiti nazad do najkasnije 11. prosinca 2001. Tekstiranje 2. rečenice čl. 4.2. „he shall have bought back all this shares ....“ mora po smislu u prijevodu glasiti:”on je bio trebao ....sve dionice otkupiti nazad”, jer inače se gubi pravo na kupnju nazad. Iz toga ipak ne proizilazi nikakva obveza, već se radi samo o pravu (kupnje nazad) kupca, koje mu je dano, u smislu jedne “mogućnosti”.
Neovisno o ovim jezičnim razmišljanjima, predmetni ugovor o prodaji dionica, također i pri temeljenju na odredbama bankarstva, može biti ništavan.
Kod predmetnog ugovora o prodaji dionica, radi se, po mom mišljenju, o perfektuiranju zaobilaznog posla, koji je trebao služiti zaobilaženju § 28 BWG . Ništa drugo nije niti kratki vremenski period između zaključivanja gore u točki 3.1. navedenog ugovora o kreditu između HYPO ALPE-ADRIA-BANK AG i General Partners Immobiličre S.A i sa sada predmetnim ugovorom o prodaji dionica između Pacific Federal S.A (i Vas osobno) i HYPO ALPE ADRIA Consultants GmbH, koja je u gospodarskom jedinom vlasništvu HYPO ALPE-ADRIA-BANK AG, kojoj se (HYPO ALPE ADRIA Consultants GmbH) izlazi u susret davanjem prava prvokupa upravo ovih dionica, istovremeno sa potpisivanjem ugovora o kreditu, a ovo neovisno od toga, da njegova pravna djelotvnornost nije dana.

4.3.Dovovor o naplati zahtjeva od 14.02.2001:
U okviru ovog dogovora o naplati zahtjeva Pacific Federal S.A je HYPO ALPE-ADRIA-BANK AG ponudila na naplatu obveze General Commerce Bank AG u visini od
ATS 52,151.088,14 mit einem Betrag von € 1,500.000,00

pod uvjetom da, HYPO ALPE-ADRIA-BANK AG za plaćanje ovog iznosa prizna kao plaćene ukupne zahtjeve preko Pacific Federal S.A i da se izdaju vrijednosni papiri, koji su joj dani kao osiguranje i koji se nalaze u depou vrijednosnih papira Nr. 4109-715221-5.
U točki VII. ovog dogovora o naplati zahtjeva, HYPO ALPE-ADRIA-BANK AG je ponudu prihvatila.

Pacific Federal S.A. je iz ovog dogovora obveze utoliko ispunio, kada je iznos od € 1,500.000,00, koji je njemu predan kao zajam od strane General Partners Immobiličre S.A, dospjelo na uplatu (plaćanje nazad) HYPO ALPE-ADRIA-BANK AG.
Više urgentnih pisama kolegice Dr. Fruhstorfer očito nisu k tomu vodili, da je HYPO ALPE-ADRIA-BANK AG ispunila dotične obveze za izdavanje vrijednosnih papira, koji su se nalazili u ovom depou. Još su više u svom pismu od 08.11.2001.primijetili pravni predstavnici HYPO ALPE-ADRIA-BANK AG, da je vlasnik ovih vrijednosnih papira, kao i do sada General Commerce Bank AG i na osnovu stečaja, ovi vrijednosni papiri se nisu mogli izdati.
Bez da želimo okolnost podvrći najprije nesolventno – pravnoj ocjeni, ipak nesumnjivo proizilazi, da se predmetnog ugovora nije držala HYPO ALPE-ADRIA-BANK AG.
Pri točnijem promatranju načina djelovanja HYPO ALPE-ADRIA-BANK AG, čovjek se ne može oteti dojmu da si je HYPO ALPE-ADRIA-BANK AG kao 50% sučlan osigurala kredit, koji joj je konačno opet došao u korist, da bi se transakcije, koje su do sada išle „krivo“ pokrile.
Dokaz: Organigramm Hypo Beteiligungen u Belgiji (Prilog ./58)
Dr Georg Muhri, odvjetnik, 8010 Graz, Neutorgasse 47/1.
X. Navodni kontakti sa Kaschoggi, Rakesch
Po novinskim izvješćima postoje također intenzivni kontakti sa ozloglašenim osobama, o kojima tvrdi, da su trgovci oružjem. Gore predstavljeni kontakti sa gospodinom Raoulom Berhaumieuom su također dotične prirode, jer je ovaj, po izvješću FBI više od 22 godine već proveo u zatvoru.
Dokaz: Isječak iz novina (Prilog ./59)

Zahtjev

Stoga se podnosi zahtjev, da se pokrene uredni kazneni postupak protiv optuženih osoba zbog teške gospodarstvene prijevare, kao i sudioništva u kriminalnoj organizaciji, da se sačini prijedlog kazne i održi uredan kazneni proces.

Leopold Spitzbart
Edward D Fagan

72/04
02.12.2004.
«Ovime ja, IVICA MARTIĆ, stalni sudski tumač za NJEMAČKI JEZIK, imenovan rješenjem Predsjednika Županijskog - Trgovačkog suda u Zagrebu, Br. 4 Su-1051/04, od 02.11.2004. potvrđujem da gornji prijevod potpuno odgovara izvorniku sastavljenom na njemačkom jeziku."

Čudno da ovaj slučaj nikoga nije zainteresirao, zar ne?
Čudno da ovaj slučaj nikoga nije zainteresirao, zar ne?






Post je objavljen 19.03.2007. u 01:10 sati.