Vojska Republike i mračni snovi 'Afrikanista'
Vojska Republike brojila je oko 10 000 časnika koji su zapovijedali postrojbama koje je činilo oko 150 000 dočasnika i vojnika. No, tih 150 000 vojnika uglavnom su bili vojni obveznici (ročnici), ali tu se mora pribrojiti Afrička armija koja pak je bila ustrojena isključivo od vojnika pripadnika Legije stranaca i vojnika iz marokanskih postrojbi. Dakle, prema Athumanunhovim izračunima to je moglo izgledati ovako: 7660 časnika u Španjolskoj i 1756 časnika u Španjolskom Maroku, 105 367 vojnika u Španjolskoj, 41 774 vojnika pripadnika Legije stranaca u koje se pribrojava 9080 marokanskih vojnika u službi Španjolske. Upravo ovi, časnici i vojnici iz sastava Afričke armije koja je pokrivala područje odgovornosti Španjolskog Maroka, (Athumanunh će ih nazvati 'Afrikanisti') po Athumanunhu igrat će najvažniju ulogu u tužnom epu o propasti Republike. Upravo se među onih 1756 časnika nalaze prekaljeni 'afrički vitezovi' kao što su generali Sanjurjo, Goded, Franco, Millan Astray, Queipo de Llano i Mola, te pukovnici Varela, Yagüe … i upravo oni su na Španjolsku republiku gledali kao na novi marokanski problem, odnosno, političke stranke izjednačili su s buntovnim plemenima Španjolskog Maroka kojima je nužna 'očinska željezna ruka.' Strašno! Zapisat će Athumanunh i nastaviti da su se upravo 'Afrikanisti' s nostalgijom sjećali i gajili simpatije prema dvjema snagama koje su im pomogle da pobjede rifska plemena u Španjolskom Maroku. Dakako, to su Legija stranaca koja se sada sastojala, bez obzira na naziv, pretežito od Španjolaca, nešto Portugalaca, Francuza i Nijemaca koje je ustrojio kao udarnu snagu 1920. godine general Millan Astray i marokanskih 'regulara' ustrojenih od domorodačkih postrojbi koje je ustrojio general Berenguer, a koje su obučavane kao vojno-policijske snage za suzbijanje banditizma. Tako su mnogi časnici 'Afrikanisti' zapravo sanjali svoj san u kojem su vidjeli divnu i vječnu kastilsku Španjolsku u kojoj nema politike, već vlada red koji ne priznaje nikakav separatizam, socijalizam, masonstvo, komunizam i anarhizam. Te časnike, koji su sanjali taj čudan i mračan san, nije trebalo dugo uvjeravati da njihova časnička prisega (odanost i vjernost Republici) mora biti zamijenjena novom prisegom (obraniti Španjolsku od opasnih unutarnjih i vanjskih neprijatelja). Tako 'malo po malo' ti časnici 'Afrikanisti' počinju sanjati još opasniji san o pronunciamientu (pobuni, vojnom udaru zapisat će Athumanunh). Donošenje katalonskog statuta koji je dopuštao autonomiju Kataloniji otklonio je svaku sumnju časnika koji su prisegnuli 'obrani cjelovitosti Španjolske', a na kraju krajeva, pa časnici su i bili uglavnom iz Kastilije i Andaluzije i ratna je baklja planula. Dakako, u početku je tinjala, ali uskoro će i ostali 'igrači' polako preuzimati svoje uloge u tom tužnom epu što će Vam ga opisati Athumanunh.
U slijedećim danima: karlisti, falangisti, anarhisti, interbrigadisti i ratni požar može planuti.
Post je objavljen 16.03.2007. u 22:08 sati.