Trogodišnji dogovori Mani Gotovac, intendantice riječkog HNK Ivana pl. Zajca i redatelja Branka Brezovca urodili su plodom postavljanjem Krležine drame «Gospoda Glembajevi» na kazališne daske istoimenog kazališta. Nažalost, nisam prisustvovala tom spektaklu kakvim je prozvana ova glazbena drama u medijima, a sudeći po činjenici da je svih 17 predstava rasprodano,očito niti neću. Kontroverzni redatelj, sklon spektakularnosti, već jednom je obradio Krležin tekst na svoj način, a riječ je o «Velikom meštru sviju hulja».
Buka se, između ostalog, digla oko Severinine glume i honorara kojeg je zaradila. Žalosno je što glumci riječkog kazališta imaju plaću 6100kn, a Severina ubire cifre koje mi obični smrtnici možemo samo sanjati. Navodno nije redovito dolazila na probe, a i kostimografe je dobrano namučila sa svojim zahtjevima. Što se njezine glume tiče, gledala sam je u «Karolini Riječkoj» i kao laik mogu reći da dobro glumi, no po meni je to daleko od izvanrednog, jer Lovranka s naglašenim dalmatinskim naglaskom nikako ne ide zajedno. Smatram da dobar glumac, osim što mora znati biti netko drugi, bilo da se radi o dobroj ili lošoj osobi, treba znati glumiti na svakom narječju.
Po onome što smo mogli čuti ili pročitati, Krležina drama je podosta obrađena, a upečatljivo je i razodjevanje Leona Glembaja, biseksualnost Ignjata Glembaja, poljubac oca i sina, te ono što je možda izazvalo najviše negativne reakcije je pogibija barunice Castelli pod maketom jeepa kao aluzija na nesretno preminulu Enu Begović, prvakinju zagrebačkog HNK i jedne od najboljih barunica Castelli svih vremena. Mani Gotovac je izjavila da su taj dio kao i kadrovi istoimenog filma Antuna Vrdoljaka podsjetnik i odavanje počasti Eni Begović. Brezovac navodno nije pitao Vrdoljaka za dopuštenje na što je komentirao da dopuštenje zapravo i nije bilo potrebno, jer su kadrovi trajali samo minutu, a dopuštenje bi bilo potrebno da su trajali duže od tri minute čime redatelj tvrdi da će tužba koju Vrdoljak namjerava podnijeti protiv riječkog HNK biti neosnovana.
Što bi Krleža rekao na sve to? Mislim da dovoljno govori podatak da je pisac oštro zabranio bilo kakvu promjenu njegovog teksta, pa je ekranizacija njegovog remek-djela uslijedila nakon njegove smrti. Nisam Krležin obožavatelj, njegova djela su mi teška za čitanje, a poneka pomalo i morbidna, ali «Gospoda Glembajevi» su mi se svidjela. Ne odobravam mijenjanje originalnog djela, no ipak bih voljela vidjeti predstavu, pa prosuditi radi li se o remek-djelu ili neuspjelom pokušaju istog.
Prema riječima riječke intendantice: « Predstava je kontroverzna, ali i kazalište je kontroverzna umjetnost. «
Post je objavljen 15.03.2007. u 10:08 sati.