rose: dvije sjene

(prethodni nastavak)

Rose je sad već znala da vrijeme koje se u snu čini beskonačnim ne traje dulje od jedne noći.

No, ipak se, za svaki slučaj, pobrinula za Lucifera. Napunila mu je zdjelice mačjim keksima, u veliku zdjelu nasula vode, otkračunala mačja vratašca koja su bila ugrađena u kuhinjska vrata, da bi mačak mogao slobodno ulaziti i izlaziti.

Odjenula je crnu trenirku s kapuljačom i obula crne patike.
Sada su Rose, u crnoj trenirci, i Morpheus u crnom plaštu s kukuljicom, ličili na dvije sjene. Jedna visoka, širokih ramena, a druga manja, krhkija, prvoj glavom do ramena.

Odjeveni u crno, spremali su se u crnu noć krenuti. Krenuti u tamu, u neizvjesnost.
Čekao ih je predio sjena. Prijetio im je susret s Gospodarem sjenovitog svijeta. Jer, spremali su se zakoračiti u njegov svijet.

Akteri Morpheusove prošlosti, slikar čudnovate slike makova i skulptor okvira, već su dugo bili samo sjene. Skulptora su pronašli mrtvog, razbijene lobanje, na podu njegova ateljea, a slikara je odnijela zadnja doza opijuma, namjerno smrtonosno dozirana. Obojica već dugo lutaju Thanatosovim svijetom, kao sjene.

Jesi li još uvijek sigurna, Rose, da želiš sa mnom krenuti u sjenu? upitao ju je Morpheus.

To je predio u koji niti jedan živi smrtnik nije zakoračio. S one strane Styxa nitko se nije vratio, Rose.
Zato, mila, vrati se svojem životu ... zaboravi nevrijednog Morpheusa.
U suncu i svjetlu uživaj, nekog vrednijeg od mena zavoli. Bit ću sretan ako mi dozvoliš u tvoje sretne snove ponekad zaviriti, Rose.

Zaboravi me ... i budi sretna.

Ne mogu te zaboraviti, Morpheuse, sve da to i poželim.
Biti sretna, bez tebe?
Ti si moja sreća, moj život ...ne mogu i ne želim postojati bez tebe.

Morpheusov je pogled zablistao. Privio je Rose uz sebe, čvrsto je obujmio.
I šapnuo joj: Pomolimo se onda Fortuni ... i Kairosu. Lunu zamolimo nek' se za oblak skrije.
Pa onda krenimo, Jedina, u spas ili u propast, zajedno.

Ništa nas razdvojiti ne može, Morpheuse, rekla je Rose.
Čak ni Thanatosu to neće poći za rukom.

Časak prije no što će krenuti, Rose se osvrnula i pogledala po sobi.
Na njezinom je toatetnom stoliću stajala okrugla staklena vaza, puna osušenih ružinih latica. Bile su to latice onih ruža, bijelih, s rumenim rubom, latice ruža koje joj je Morpheus ostavljao na uzglavlju.
Rose je prišla stoliću, zagrabila iz vaze dvije tri pregršti suhih latica ... i strpala ih u džep trenirke.

Zatim je prišla Morpheusu.
Oboje su bili spremni krenuti s onu stranu Styxa, na drugu obalu Lete .... Nalik na dvije sjene, što drže se za ruke, spremali su se zakoračiti u svijet sjena.

(nastavak slijedi)

Shadows

Post je objavljen 13.03.2007. u 23:59 sati.