Brojevi su promjenjiva vrsta riječi. Njima se izriče količina onoga što je imenovano imenicama (glavni (kardinalni) brojevi) ili koje je po redu ono što je imenovano imenicama (redni brojevi).
Šta su osnovni brojevi?
To su brojevi koji kazuju koliko je čega na broju.
• Dva dječaka, pet golobova,100 dana, 5 časova.
Šta su redni brojevi?
To su brojevi koji odredjuju stvari i bića po redu.
• Prvi dva, osma knjiga.
Poslije rednih brojeva, napisanih arapskim ciframa, stavlja se tačka.
• 5.čas (čitaj: peti čas)
• 1988. godina
Zbirni brojevi kazuju koliko je čega u zbiru.
Osmoro djece, petorica mornara.
Glavni brojevi mogu biti jednočlani i višečlani (dvije stotine pedeset osam), a jednočlani se dijele na osnovne (pet) i izvedene (petsto).
Osim glavnih i rednih brojeva, brojevne su riječi i: broj(ev)ne imenice (dvojica, obojica, polovina, desetina, stotinka, dvoje, oboje...), broj(ev)ni prilozi (desetak, dvadesetak, stotinjak), broj(ev)ni pridjevi (dvoji, troji, četveri/četvori).
Za izricanje brojevnih vrijednosti koriste se i tzv. umnožni brojevi, zapravo pridjevi, koji kazuju kolikostruko je što (jednostruk, dvostruk, trostruk); priložni brojevi, zapravo prilozi, koji kazuju koliko puta ili po koji put (jedanput, dvaput, stoput) te dijelni brojevi, zapravo sintaktička veza prijedloga i glavnog broja, koji kazuju 'po koliko' (po jedan, po dva, po tri...).
Sklonidba
Od glavnih brojeva mijenajju se samo jedan, dva, tri, četiri. Ostali se ne mijenjaju. Redni brojevi mijenjaju se kao određeni pridjevi.
Broj jedan mijenja se kao određeni pridjev s nepostojanim a te ima sva tri roda i broja. Prvi oblik broja dva vrijedi za muški i srednji rod, a drugi za ženski. Sklonidba brojeva tri i četiri vrijedi za sva tri roda.
Sklonidba brojeva dva, tri i četiri
N
dva dvije tri četiri
G
dvaju dviju triju četiriju
D
dvama dvjema trima četirima
A
dva dvije tri četiri
V
dva dvije tri četiri
L
dvama dvjema trima četirima
I
dvama dvjema trima četirima
Oblici
U složenim rednim brojevima samo je posljednji član redni broj, a ostali članovi imaju oblik glavnog broja:
• sto pedeset drugi, petsto sedamdeset sedmi
Složeni brojevi pišu se odvojeno, a posljednja se dva člana mogu povezati veznikom i:
• četiristo sedamdeset i dva, sedamsto dvadeset i treći
Stotice:
• 100 - sto - stotina
• 200 - dvjesto - dvjesta - dvije stotine
• 300 - tristo - trista - tri stotine
• 400 - četiristo - četiri stotine
• 500 - petsto - pet stotina
• 600 - šeststo - šest stotina
• 700 - sedamsto - sedam stotina
• 800 - osamsto - osam stotina
• 900 - devetsto - devet stotina
Za oblik šeststo postojao je i oblik šesto, no zamijenjen je novim oblikom da se ne bi miješali pojmovi u situaciji poput:
• On je šestogodišnjak. (6 ili 600 godina?)
To, međutim, ne znači da se ne smije i dalje upotrebljavati oblik šesto u značenju šest stotina.
Za broj 1000 postoji riječ tisuća, ali i istoznačnica hiljada koja je grčkoga podrijetla. Također postoji i kajkavski dijalektizam jezero koji je hungarizam, odnosno i čakavski dijalektizam mijor, posredno izvedeno od latinskog mille (tisuća). Od istog korijena imamo u slengu milja.
Brojevne imenice
To su riječi koje su samo po značenju brojevi, a oblikom su imenice:
• stotina, tisuća, milijun, milijarda, bilijun...
• dvojica, trojica, četvorica, petorica... (samo za muški rod)
• dvoje, troje, četvero, petero... (za srednji rod i različite rodove)
Primjeri uporabe brojevnih pridjeva u društvu:
• dva muškarca - Idemo nas dvojica.
• dvije žene - Idemo nas dvije.
• muškarac i žena - Idemo nas dvoje.
ROJEVI
To su riječi kojima se izriče
a. koliko čega ima – količina: GLAVNI: jedan, dva...
b. koje je što po redu – REDNI: prvi, drugi...
Glavni brojevi
- osnovni: jedan ... tri ... deset, sto, tisuću, milijun, milijardu
- izvedeni: jedanaest, dvadeset jedan, ili dvadeset i jedan, sto deset, tisuću petsto,
milijun tristo četrtdeset pet...
Brojevi 200, 300 i 400 riječima: dvjesto i dvije stotine i dvjesta... trista... četirista
500, 600 ... 900 riječima: petsto i pet stotina,...
5000.... pet tisuća; milijun, milijarda
Sklonidba:
Od glavnih brojeva sklanjaju se samo jedan, dva, tri, i četiri:
jedan i dva imaju i oblike za rod [(jedan ima sva tri roda, dva ima jedan
(isti) za m. i sr. r. (dva konja i dva sela) i jedan za ž.r. (dvije žene)]
N jedan G jednog/jednoga D jednom/jednomu/jednome ...
N jedna G jedne D jednoj
tri – triju – trima
N dva G dvaju D dvama četiri – četiriju – četirima
N dva G dviju D dvama
- postoje i brojevi oba i obadva (uz dva i dvije), ž. r. obje i obadvije
m.r. i sr.r.
- oba i obadva sklanjaju se kao dva, a obje i obadvije kao dvije
Jezična norma dopušta i : konvoj od tri broda, kuća s četiri prozora
N + genitiv instrumental + G
Inače se padeži brojeva slažu s padežima imenica i zamjenica: s trima brodovima, s četirima prozorima; nas dva (zamjenica nas je u G mn.; broj dva je u N jd.)
Slaganje s glagolima: Dvadeset pet ljudi stiže (jednina) vlakom, jer uz brojeve pet, šest, sedam... i dalje stoji glagol u jednini: Nije - mi tri -, nego - nas tri.
Redni brojevi
- sklanjaju se svi i to kao određeni pridjevi:
N prvi G prvog / prvoga D prvom / prvomu / prvome
- imaju sva tri roda: prvi, prva, prvo
U složenim rednim brojevima samo posljednji član je redni broj, a prethodni su glavni. Složeni brojevi i glavni i redni pišu se odvojeno, a između pretposljednjeg , i posljednjeg člana može biti i veznik i : sto trideset dva – sto trideset i dva
redni > sto trideset prvi – sto trideset i prvi ; tisuća > tisući , dvijetisući kao
redni brojevi…
stotisući, milijunti, milijardni (Babić) – milijarditi (Pranjić) , (Silić u udžb. iz 2000. – ne
spominje)
varijante
Brojevne imenice
Po značenju su brojevi, a zapravo su imenice : stotina, tisuća, milijun, milijarda ( pet tisuća, osam milijardi, dvije stotine mlijuna...)
- dvojica, obojica, trojica ... tridesetorica - za m.r.
- dvoje, troje, četvero (četvoro), petero (petoro), desetero (desetoro) – za s.r. r. tj.
srednjeg su roda, ali znače m. i ž.r. kad su m. i ž.r. zajedno (troje: 1 žena i 2 muš-
karca ili obrnuto)
- dvije žene – za ž.r. ; nas dvojica – za m.r. – samo za muške
Sklonidba za četvero ... : G četvoroga (Silić – 2000.g.) DLI četvorma
Sklonidba za dvoje/troje (posebna!): G dvoga / troga
D dvomu / tromu
Brojevni pridjevi
Imaju značenje broja, a pridjevsku službu (pridjevi su) :
Dvoji, dvoja, dvoje ; troji, ,troja, troje ; deseteri, desetera...
hlače
Pridružuju se imenicama koje nemaju jedninu,
dakle imaju pluralia tantum, a znače cjelinu -par
Svatovi vrata
(cjelina) (pluralia tračnice
tantum) (par) Sklanjaju se kao određeni pridjevi u monž.:
dvoja, dvoji
Brojevni prilozi
Njima se izriče približna količina: desetak, petnaestak, što znači > oko deset , ali se ne piše – oko deset – nego : desetak (izraz > oko desetak…zove se pleonazam,
to je višak obavijesti , jer : ili je deset, ili je desetak)
Post je objavljen 11.03.2007. u 22:11 sati.