Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/hajdedaludujemo

Marketing

Tata daj auto da ga slupam...

Trenutno svi oko mene razmišljaju o polaganju vozackog jer mojoj generaciji je vrijeme za to... Neki idu u školu i uce kako bi položili teoriju i prvu pomoc i tak to... Trenutno im je najvažnija stvar da polože vozacki i dobiju auto... Nitko ne razmišlja o odgovornosti koju nosi voznja auta... Najbitnije je sjest za volan i forsat se... Na jednom kraju grada ce pijani mladi vozac nesvjestan svojih psotupaka sjest za volan a na drugoj strani ce necija majka strepit hoce li njezino dijete veceras doc doma... Ja nisam sigurna hocu li polagat vozacki... Mogu ja neznam kak dobro i oprezno vozit al ne mogu utjecat na vožnju drugih... Ne bih mogla živjet s tim da je pod kotacima mog auta neciji život osišao u nepovrat,bila ja kriva ili ne... Niti želim umrijeti radi neke pijane ili neoprezne budale...

Jednom me jedan decko vozio doma i govorim ja njemu da dorovozi... Na to je on meni reko da uvijek polako vozi kad je neko s njim u autu... Ja reko lijepo od tebe al ti nisi odgovoran samo za svoj život i život suvozaca vec i svih ostalih na cesti... To što si ti sam u autu ne daje ti pravo da se brže voziš... Nikad ne znaš kad ce neko dijete potrcat za loptom na cestu,kad ce si neka bakica zabrijat da je brža od auta dok hopsa kad je crveno,kad ce se neki decko na motoru otklizat a ti neceš stic ni pomaknut nogu a kamoli stisnut kocnicu...
Po meni nije najgora stvar umrijeti vec skriviti neciju smrt... Ti kad umreš ne osjecaš više ništa a kad si odgovoran za neciju smrt moraš živjeti s tim do kraja života... A kakav je to život kad znaš da si ubio necije dijete,nešto nekome tako sveto...
Ovim postom molim sve buduce vozace da razmišljaju šta rade kad sjedaju za auto... Možda te boli k... šta ce bit s tobom al sjeti se da kad si za volanom da u rukama ne držiš samo volan vec i živote svih onih oko tebe... Kad sljedeci put stisneš gas necijem životu može doci kraj... I nemoj misliti to se meni nece desiti... jer s oproštenjem misliti je drek znati...
Da mi je samo jedan dan kad cu kad prolazim cestom biti sigurna,znati da danas nije taj dan,da postanem clanak u crnoj rubrici... Teško je živjeti sa spoznajom da ti bilo koji dan može biti zadnji i to samo zbog toga jer moram izac na cestu a da ne govorim o drugim stvarima...

poanta posta: ako ju nisi shvatio onda ni neces...

pozz wave



Post je objavljen 06.03.2007. u 21:36 sati.