Marketing
Dan žena, ipak, još uvijek ima smisla!
Međunarodni dan žena, 8. ožujka, u većini je hrvatske javnosti danas zaboravljen datum, prezren kao "relikt socijalizma". Neki ga, ipak, bilježe (kao i u svijetu, onom kapitalističkom!). Ove godine je, inače, 150. godišnjica prosvjeda koji su 8. ožujka 1857. u New Yorku organizirale radnice u tekstilnoj industriji, zbog neljudskih uvjeta rada i niskih plaća.
Ujedno, moju su pažnju privukle dvije tribine pod zajedničkim naslovom "Rod i identitet", najavljene na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, pa sam i o tome odlučio nešto napisati. Kako je ispao podulji tekst, uz neka teorijska promišljanja, stavit ću ga na blog sutra.
Nagrada "Maja Miles"
Ženska mreža Hrvatske u povodu 8. ožujka organizira dvije manifestacije. Dan ranije, 7. ožujka, u Novinarskom domu svečanost je dodjele godišnje nagrade "Maja Miles" za rodno osviješteno i angažirano novinarstvo. Nagradu su ove godine dobile novinarka Jutarnjeg lista Orlanda Obad i novinarka Novog lista Irena Frlan. Ovo je peti put da se nagrada dodjeljuje; po pravilima, može ju dobiti i muškarac – prve godine kada je nagrada dodjeljena, 2002., jedan od dobitnika bio je Krešimir Volarević sa HTV. Zelena stranka dobila je pozivnicu, pa ću kao predstavnik stranke biti nazočan.
Žensko-sindikalni prosvjed
" />Na sam Međunarodni dan žena održat će se prosvjedna povorka, koju organiziraju Ženska mreža Hrvatske, Ženska sekcija Saveza slobodnih sindikata Hrvatske i Odbor žena Nezavisnih hrvatskih sindikata. Sudionice će se okupiti u podne ispred bivše tvornice Nada Dimić, Erdodyjeva 16B. Povorka će se kretati Branimirovom, Draškovićevom, Jurišićevom i preko Trga bana Jelačića do Kamenitih vrata. (Očito, poštuju famoznju zabranu održavanja prosvjeda na sto metara od Markovog trga. Kada je ad-hoc Građanska koalicija "Matija Gubec" prošle godine organizirala prosvjed protiv te odluke, članovi Zelenih za Zagreb bili su u prvim redovima. Inicijativa je nažalsot odumrla prirodnom smrću.) Tema prosvjeda je težak položaj žena na tržištu rada u Hrvatskoj. Svoje zahtjeve će uručiti saborskim zastupnicima i zastupnicama, te predstavnicima Vlade RH.
Na tržištu rada danas u Hrvatskoj, naravno, ni muškarcima nije lako; ali sigurno je da je ženama još teže.
Zagrepčanka godine je mrtva…
Grad Zagreb će pak svečano uručiti nagradu "Zagrepčanka godine". Zeleni za Zagreb su za ovu nagradu bili predložili Nevu Tölle, koordinatoricu Autonomne ženske kuće Zagreb, članicu Vijeća naše stranke; nezavisno ju je predložilo nekoliko ženskih udruga. Došlo je međutim do sporne odluke da se nagrada dodijeli mrtvoj osobi, novinarki Ani Rukavini. Ženske udruge poslale su povodom toga prosvjedno pismo, koje je naša stranka podržala.
Članica odbora za dodjelu nagrade Biljana Kašić ukazala je na kršenje procedure i nametanje "stranačke stege" na sjednici na kojoj se odlučivalo o dodjeli nagrade. Šest od sedam članova i članica bilo je za dodjelu nagrade Nevi Tölle. Zatim, nakon pauze, troje iz SDP-a iznenada je promijenilo stav. Nije teško shvatiti zašto: Nevu vladari Zagreba nimalo ne vole. Zelena stranka napravit će priopćenje o tome - stavit ću ga na blog uskoro.
Muškarci pod zaštitom
Nedavno je nezapaženo prošla vijest koja govori o stvarnoj promjeni u položaju spolova: nastoji se zaštiti muškarce koji sve više zaostaju u području visokog obrazovanja! Stvari su danas dramatično drugačije nego prije stotinu godina: godine 1903. kada je dozvoljen upis žena na Sveučilište u Zagrebu, a u desetak godina do prvog svjetskog rata tu je priliku iskoristilo samo stotinjak – ne znam koliko ih je završilo, a samo nekolicina je svakako računala i na neko zaposlenje i karijeru. (U to doba pada i djelovanje prve novinarke u Hrvatskoj, Marije Jurić Zagorke - danas u hrvatskom novinarstvu žene čine većinu.)
Danas na naslovnici "Metro Expressa" (doduše, preneseno iz "Vjesnika") naslov: "Diplomira više žena nego muškaraca". Na Institutu Ruđer Bošković, pak, danas radi isto toliko žena koliko i muškaraca (znatno manje na rukovodećim položajima – možda je samo pitanje vremena, možda se manje guraju…). Ipak, i dalje postoje posebne stipendije "za žene u znanosti" (današnji "Metro Express", str. 3)
Zanimljivo je međutim da je prije 15-ak dana (ponedjeljak, 19. veljače) u Jutarnjem objavljen kritični tekst o tipiziranoj, "državnoj maturi". Navedeno je da Slovenci, koji su je uveli još 1995. godine, sada razmišljaju o znatnom smanjenju značaja postignutog rezultata za upis na fakultete. Jedan od bitnih razloga, reče slovenski ministar obrazovanja: djevojčice na maturi postižu bolje rezultate, pa su se neke atraktivne profesije počele "feminizirati"! 
Ma gle, neobične li pojave! Žene, iznenada, više ne moraju dokazivati da su jednako sposobne kao muškarci – dapače, pokazuju da su sposobnije unutar zadanih pravila igre – pa sada muškarci žele promijeniti pravila! Hoćemo li uskoru uvesti stipendije "za muškarce u znanosti"? Treba li preventivno uvesti "muške kvote" na studiju medicine, prava, ekonomije idr.? 
Post je objavljen 06.03.2007. u 18:00 sati.