Ovdje je riječ o mojoj rodnoj Župi Drijenča gdje sam rođen i nakon osmogodišnje škole sam se otisnuo prema zapadu kao i svi ostali mladi iz Drijenče. U Drijenči bi to rekli "Trbuhom za kruhom". Bilo da je riječ o deljnjem školovanju ili zaposlenju mladi iz Župe Drijenča redovno odlaze u svijet. Zagreb i Beč su najbrojniji po tim statistikama a Drijenčana ima sve do Amerike i Australije.
Znam da se nije ni lako ni jednostavno vratiti i nastaviti živjeti tamo odakle se moralo otići "trbuhom za kruhom" još u mladosti. Posao i obitelj negdje drugdje u dijaspori nas vežu.
Možda ipak neki uspiju pronaći mogućnost povratka na svoju djedovinu prije odlaska u mirovinu ili ako ne prije onda bar u mirovinu na svoju djedovinu gdje je još uvijek čist i nezagađen zrak kojeg je sve teže u svijetu takvog nać.
Post je objavljen 28.02.2007. u 12:41 sati.