Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/misakvecernji

Marketing

DINOSAURI NA POGREBNIM TKANINAMA I KAMENJU

Danas ću još malo o dinosaurima, to mi je baš zanimljivo. Uostalom, još od filma Jurski park prije petnaestak godina, oni ne izlaze iz mode. Klinci ih već, zbog silnih slikovnica, znaju raspoznavati po vrstama. Ja ne. Zapravo, neke da – dobro raspoznajem glazbene dinosaure poput Deep Purplea ili Iron Maidena.

Ovo je opet jedna pričica o čudnovatoj i nezamislivoj mogućnosti suživota ljudi i dinosaura. Sad sam se sjetio, negdje na hard disku imam i pregršt zanimljivih fotografija iz američkog Dinosaur Valley Parka (ili tako nekako, nije riječ o nekom diznilendu nego o lokaciji gdje je iskopano puno fosila dinosaura), mislim da je riječ o rijeci Paluxy, na kojima se okamenjeni tragovi ljudi i dinića križaju. To mi je bilo baš guba.

Po pitanju acambarskih dinosaura od prije par postova, dobio sam na mejl jednu vrlo logičnu primjedbu pa da je podijelim s vama – kako to da su svi u komadu, kad je većina keramike koju arheologija pronalazi u komadićima?

Sada ostajemo na američkom kontinentu, samo malo južnije.

Grobnice u pustinjama Perua često sadrže zapanjujuće i vrlo stare artefakte, među kojima su i prekrasne pletene tkanine kulture Nasca, koja je postojala oko 700. godine. Ove tkanine prikazuju žive dinosaure, jednako kao tkanine i ceremonijalno pogrebni kamenje, možda ukazujući na to da su ta strašna stvorenja drevni Peruanci vidjeli ili poznavali.

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Dr. Javier Cabrera bio je profesor medicine i šef odjela na sveučilištu u Limi. Umirovio se s tog položaja i dugo godina bio kulturalni antropolog u regiji Ica u Peruu (ne znam je l još živ). Ranih 30-tih godina 20. stoljeća njegov je otac otkrio velik broj ceremonijalnog pogrebnog kamenja u brojnim grobnicama Inka u području pustinjskih ravnica Nazce. Dr. Cabrera je nastavio očeva istraživanja i skupio ih preko 1100. Po prilici jedna trećina njih prikazuje pornografsku kulturu Inka, grafički zorno prikazanu u artefaktima tog razdoblja (oko 500-1500. g ne.). Neki prikazuju njihovu idolatriju, drugi predstavljaju zapanjujuća postignuća, poput uspješne kirurgije mozga, koju su potvrdile nađene lubanje s ožiljcima koji pokazuju zarašćivanje i ozdravljenje.

No, skoro jedna trećina kamenova prikazuje specifične tipove dinosaura, kao što su triceratops, stegosaur, dinosaur terapod, koji je bio nalik tiranosauru rexu ili alosauru, te pterosaur. Nekoliko dinosaura nalik diplodoku ima na sebi kožne nabore, a postojanje ovih osobina potvrđeno je tek nedavno, početkom 90-tih godina 20. st.

Image Hosted by ImageShack.us

Ovakav nalaz, koji stoji nasuprot svemu što u enciklopedijama piše o dinosaurima, sasvim očekivano pobuđuje sumnje da je riječ o prijevari ili podmetanju nalaza. Međutim, to kamenje velike gustoće, po tipu glatki andesit (vulkanska stijena), često na sebi ima dijelove potpuno prekrivene pustinjskim pijeskom. Površinu prekiva i sloj oksidacije, a neki dijelovi crteža mjestimično su pohabani. Također, kroničar Inka Juan de Santa Cruz Pachachuti Llamgui je još oko 1570. godine zapisao da je u kraljevstvu Chinca, u Chinchayungi (naziv područja na središnjoj obali Perua, gdje se danas nalazi Ica) pronađeno puno izrezbarenih kamenova.

Image Hosted by ImageShack.us


OJO Lima Domingo, najveće novine u Limi u Peru su 3. listopada 1993. opisale putovanje španjolskog svećenika u područje Inka 1525. godine koji je istraživao neobično kamenje na kojem su prikazane čudne životinje. Takva svjedočanstva ukazuju da je riječ o autentičnim predmetima. No, suvremena ljudska predodžba o dinosaurima nastala je tek u 19. stoljeeću, i to putem kostura, dok ovi crteži ne prikazuju skelete već žive dinosaure, od kojih je većina u interakciji s čovjekom. Implikacije su zanimljive - drevni Peruanci su, u najmanju ruku, znali kako dinići izgledaju.


Image Hosted by ImageShack.us

Nevjerojatno je najlakše odbaciti. Ipak, protiv teze da je riječ o falsifikatima možda govori činjenica da prikazi na nekima od kamenja iz Ice prikazuju sauropode s krestom na kralježnici poput one koje je otkrio paleontolog Stephen Czerkas. Evo što je pisalo u časopisu «Geology», u tekstu «Novi pogled na dinosaure sauropode» (prosinac 1992, strana 1 068): "Nedavna otkrića fosiliziranih otisaka na koži otkrivaju značajno drugačij izgled tih dinosaura. Foilizirana koža pokazuje da je tu bio središnji niz bodlji. Neki su bile prilično malene, a drugi šire i više stožaste."

Čitamo se!




Post je objavljen 28.02.2007. u 00:52 sati.