ŠESTA VAMPIRSKA NOĆ U KRINGI UGOSTILA ZAGREBAČKOG PISCA ROBERTA NAPRTU
Koji su od njih zapravo vampiri?
KRINGA - Zagrebački književnik Robert Naprta bio je minule subote gost šeste večeri horor-književnosti iz ciklusa »Vampirske noći« u Kringi, kojima se uz zamjetno zanimanje publike već dulje od godine dana popularizira ovaj u Hrvatskoj plodan književni žanr, kao i lokalna legenda o vampiru Juri Grandu kojeg je mjesni »odred civilne zaštite« zatukao pred 350 godina. Naprta je u Kringi predstavio svoj posljednji roman »Vampirica Castelli«, objavljen u posljednjim danima prošle godine, čime je simbolično zaključena najplodnija godina za vampirsku tematiku u hrvatskoj književnosti uopće, budući da je lani objavljeno desetak različitih romana ili zbirki pripovijedaka toga podžanra fantastične književnosti.
»Vampiri me fasciniraju oduvijek, no ja ih vidim više na način kako su nam prikazani u američkim filmovima«, kazao je Naprta i razjasnio da je ovaj svoj vampirski roman počeo pisati još prije nekoliko godina, puno prije ove najnovije vampirsko-književne euforije. Međutim, dovršetak romana prekinut je »ponudom koja se ne može odbiti« - angažmanom za pisanje scenarija TV-sapunice »Villa Maria«, pa se svom vampiru Naprta vratio tek prije godinu dana. »U ovaj sam roman unio puno strasti i ljubavi, i mislim da je to najbolje djelo koje sam dosad napisao«, kaže autor.
Treba napomenuti da je Naprta dosad napisao tri nastavka kriminalističkog serijala smještenog u hrvatsko podneblje i ozračje, kojima je glavni junak zagrebački policijski inspektor dalmatinskih korijena Marko Prilika zvani Čens. Prva dva romana, »Bijela jutra« i »Marševski korak« nastali su još prije pet-šest godina, a »Vampirica Casteli«, treći nastavak, glavnog junaka zatječe u dvostrukoj akciji: u glavnoj radnji romana raspreda se obračun sa zagrebačkom mafijom, tijesno povezanom s vlastima, dok u sporednoj, paralelnoj istrazi Čens prati slijed neobičnih zbivanja koji ukazuje na pojavu pravog pravcatog vampira usred Zagreba. Iako su fabularno gotovo potpuno odvojene, te dvije paralelne priče snažno su isprepletene simbolikom i aluzijama, što vodi do neminovnog pitanja koji su od objekata Čensovih istraga zapravo pravi vampiri. U dinamičnoj završnici romana u zbivanja se upliću tajne crkvene organizacije, razotkrivaju se centri moći, a medicinska objašnjenja fenomena vampirizma »bore« se s njihovom nadnaravnom razinom.
Iako bi u zamišljenom vremenu koje slijedi iza kraja romana inspektor Čens trebao otići u zasluženu penziju, nije isključeno da se on vrati u nekom novom književnom nastavku ovog serijala, a publiku je zanimalo ima li šanse da taj junak dio svojih avantura »odradi« i u Istri. Autor, koji je legendu o Juri Grandu poznavao otprije, a u istraživanjima za pripremu ovog romana detaljnije ju je proučio, nije isključio ni takvu mogućnost, izrazivši neskriveno oduševljenje poticajem što ga nadahnuću pisca mogu pružiti Kringa i druga istarska mjesta s ovakvim nevjerojatno zanimljivim pričama i legendama.
Prema tradiciji križanskih »Vampirskih noći«, nakon što su publiku pozdravili i gosta najavili pročelnik tinjanske općine Mladen Rajko te Ivica Prtenjača kao predstavnik Naprtinog izdavača, kuće Profil, a autor je domaćinu Robertu Hrvatinu poklonio primjerak zbirke za originalnu biblioteku horor-izdanja smještenu u vitrinu nalik na mrtvački sanduk, proizvođač suvenira Branko Banko predstavio je nova dva »vampirska suvenira«: ogledalo za »prepoznavanje« vampira te kamenu posudicu za češnjak.
P. S. - Da se ne trudim dvaput pisati o istoj stvari, ovaj sam report prenio iz Glasa Istre. Jedino je slika drukčija nego što je bila u novinama.
Post je objavljen 26.02.2007. u 12:18 sati.