1809.
Američki predsjednik Abraham Lincoln, rođen 12. veljače 1809., stekao je povijesnu zaslugu što je ukinuo sramotno ropstvo i očuvao jedinstvo SAD-a. Poslije pobjede nad odcijepljenim Jugom smirivao je razbuktale strasti i osvetu čime je još više pridonio ujedinjenju dotad nesložne nacije. U danima slavlja 1865. Lincolnov je život prekinuo besmislen hitac jednog južnjačkog fanatika.
/Jutarnji/
usporedbe
gornji tekst prenosim bez intervencije upravo iz razloga što je abraham lincoln stekao zaslugu kao američki predsjednik koji je u 19. stoljeću ukinuo ropstvo.
riječ je o jednoj zanimljivoj usporedbi, koju na ovom mjestu navodim:
- dubrovačka republika je već 1416. ili skoro 400 godina prije amerike ukinula trgovinu robljem;
- u vrijeme kad je kristofor kolumbo otkrio ameriku (12. listopada 1492.), dubrovačke je republika već imala svoj civilizacijski uspon poznat kao 'zlatni vijek dubrovnika'.
naime, između 1436 i 1438. država je imala javnu vodovodnu mrežu, ne samo u dubrovniku (fontana onofria de la cave: velika, 1438; mala, 1440), već je vodovod došao i do mjesta trsteno (danas poznat kao arboretum).
---
u povodu rođendana Abrahama Lincolna, napisa' ću jednu zanimljivost.
Ako, doli napisano, ne odgovara ovon foju, slobodno isteri do kapi.
Abraham Lincoln je izabran u Congres godine 1846.
John F. Kennedy je izabran u Congres godine 1946.
Abraham Lincoln je izabran za predsjednika Merike godine 1860.
John F. Kennedy je izabran za predsjednika Merike godine 1960.
Imena Lincoln i Kennedy su napisana sa 7 fonema iliti slova.
Obadvojica predsjednika su bili borci za ljudska prava.
Obadvojici predsjednika žene su izgubile dite za vrime stanovanja u Biloj kući.
Oba predsjednika su ubijena u petak.
Oba predsjednika su pogođena u glavu.
Lincoln sekretarica se prezivala Kennedy.
Kennedy sekretarica se prezivala Lincoln.
Oba predsjednika su ubijena od ruke Južnjaka.
Oba predsjednika su zamjenili predsjednici imena Johnson.
Andrew Johnson, koji je zaminija Lincolna, rođen je 1808.
Lyndon Johnson, koji je zaminija Kennedya, rođen je 1908.
John Wilkes Booth, koji je ubija Lincolna, rođen je 1839.
Lee Harvey Oswald, koji je ubija Kennedya, rođen je 1939.
Obadvojica su poznata po tome ča imaju 3 imena.
Obadvojica u svojin imenima imaju 15 slova.
Lincoln je ubijen u kazalištu imena Ford.
Kennedy je ubijen u autu imena Lincoln.
J.W.Booth je biža' iz kazališta i uhvačen je u skladištu.
L.H.Oswald je biža' iz skladišta i uhvačen je u kazalištu.
Booth i Oswald su ubijeni prije suđenja.
I na kraju:
Šetemanu dan prije ubistva Lincoln je bija u gradu Monroe, Maryland.
Šetemanu dan prije ubistva Kennedy je bija s Marilyn Monroe.
More li ki 'vo objasniti?
1809.
Gotovo je nemoguće pretjerati u isticanju važnosti sveukupnog Darwinova djela i njegovog utjecaja na civilizaciju i misao Zapada. Njegov “Postanak vrsta” (1859) bio je predmetom proučavanja i sporenja u proteklih 140 godina a bit će to sigurno i u budućnosti. Može se iznijeti mnogo dokaza da u moderno doba nije nitko tako duboko utjecao na ljudsku misao i na svjetonazor, na prirodnu znanost i sociologiju, na filozofiju, teologiju, pravo i književnost, na shvaćanje ljudskog društva i čovjekova mjesta u svijetu - kao Charles Darwin.
/iz predgovora u knjizi 'Charles Darwin"/
britanski znanstvenik, utemeljitelj modernoj teoriji evolucije i razvijanja razvijanja svih oblika života tek procesom prirodne selekcije, charles robert darwin, rodio se 12. veljače 1809.
potjecao je iz imučne obitelji engleske srednje klase. najprije je želio biti liječnik, ali je otjeran sa sveučilišta. drugo opredjeljenje za protestanskog svećenika počelo je uspješno dok nije došao u dodir s onodobno poznatim ljudima s područja geologije, odnosno prirodnih znanosti, koji su slučajno preusmjerili njegov profesionalni život u posve drugom pravcu.
Nakon završenog studija na Cambridgeu 1831. godine u svojoj dvadesetdrugoj godini Darwin se, uglavnom na Henslow nagovor, ukrcao na brod HMS Beagle i pridružio se ekipi prirodoslovaca na znanstvenom putovanju po svijetu. Darwin je na tom putovanju dobio priliku da promatra geološke formacije koje su pronađene na različitim kontinentima i otocima kao i velik broj fosila i organizama. U svojim geološkim opservacijama Darwina je najviše impresionirao učinak koji su imale prirodne sile na zemljinu površinu. U to doba većina geologa zastupala je teoriju kako su pojedine vrste životinjskog i biljnog svijeta nastajale nezavisno jedna od druge, te da je svaka prošla kreacija uništena iznenadnom katastrofom, kao što je npr. potres ili svijanje zemljine površine. Prema toj teoriji posljednja katastrofa bila je ona povezana s Noinom arkom koja je izbrisala sve životne oblike osim onih koji su se ukrcali u Noinu arku. Ostali primjerci životnih oblika postali su fosili. Prema tom gledištu vrste, kreirane neovisno jedna od druge, nisu bile u mogućnosti mutirati što ih je činilo nepromjenjivim za sva vremena.
revolucionarni preokret u dotad uvriježenom (iako naprednom mišljenju), izazvala je darwinova teorija na kojoj je radio 22 godine i u tijeku putovanja, a osobito nakon pvratka 1836.
svoju teoriju o podrijetlu vrsta tiskao je najprije u novinama, a kao cjelovito djelo objavljena je 1859. godine pod naslovom 'postanak vrsta'.
darwinova knjiga je zaprepastila svijet, ali se je cijela naklada prodala istoga dana i odmah je tiskano vovih 6 izdanja.
bio je osporavan od znanstvenika, ali je najveće osporavanje teorije o postanku vrsta darwin doživio od crkve, jer je njegova teorija rušila biblijski mit o stvaranju svijeta i bila izravnim atakom na boga.
Važnost Darwinova rada prepoznali su njegovi suvremenici te je Darwin izbaran u Kraljevsko društvo (Royal Society) 1839. godine i u Francusku akademiju znanosti (1878.). Odana mu je počast i mjestom pokopa u Westminster opatiji, nakon što je 19. travnja 1882. preminuo u mjestu Downe, grofovija Kent.
(izvor)
1876.
PRVI PATENT
Pionir hrvatske telegrafije Ličanin Ferdinand Kovačević 12. veljače 1876. patentirao je pronalazak tzv. Dupleks veze koja je omogućila da se Morzeovi znakovi istodobno odašilju jednim vodom u suprotnim smjerovima. Patentna isprava, izdana u Beču pod brojem 4353, smatra se prvom u povijesti hrvatskog izumiteljstva.
/jutarnji/
Post je objavljen 25.02.2007. u 23:03 sati.