Nema igre tako lijepe
Ako blizu nije pruga
Ali u toj kobnoj igri
Izgubili mi smo druga.
Nisam bilasvjesna tada
Zašto plaču svi ti ljudi
Kad ja sanjam svake noći
da prijatelj moj se budi.
Na otvorenoj pruzi Zagreb-Rijeka
Jedno malo društvo igralo se tu
A, da će zauvijek otići prijatelj naš
To nisam sanjala ni u strašnonm snu
Ponekad vratim se tamo
Premda me nitko ne čeka
još uvijek tu je kuća stara
Uz prugu Zagreb-Rijeka
Post je objavljen 24.02.2007. u 13:55 sati.