Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/svid

Marketing

SUMRAK DEMOKRACIJE (Nacrt Prijedloga Zakona o tajnosti podataka)-petak u 10.30h na 98.4MHz

U sutrašnjih Aktualnih 45 razgovarat ćemo o Nacrtu Prijedloga zakona o tajnosti podataka iz ožujka 2006. godine koji je sada ponovno aktualan zbog činjenice na koju je upozorio predsjednik Transparency Internationala Hrvatske Zorislav Antun Petrović, a tiče se propusta Prijedloga zakona kojim bi svaki čelnik bilo kojeg tijela javne vlasti mogao donijeti odluku o tajnosti podataka, što bi značilo da se i svaki javni natječaj može smatrati tajnim.
Naš će gost biti Igor Bajok, asistent koordinatorice reginalnoga ureda GONG-a Rijeka koji će nam pojasniti bi li taj Zakon donio građanima veću sigurnost ili im pak oduzeo demokratsko pravo na pristup informacijama.
GONG je oštro prosvjedovao protiv Nacrta Prijedloga zakona o tajnosti podataka smatrajući da bi njime Zakon o pravu na pristup informacijama postao mrtvo slovo na papiru. Pozabavili smo se Zakonom o pravu na pristup informacijama koji je Vlada Republike Hrvatske donijela 2003. godine, a koji kaže da je pravo na pristup informacijama jedno od važnijih ljudskih prava. Svatko ima pravo da traži, prima i daje informacije bilo kojim sredstvima.
Vlasti i druge utjecajne institucije u društvu posjeduju informacije o svim građanima u državi, kao što su primjerice informacije kada je osoba rođena i gdje živi, no s razvojem tehnologije povećala se i složenost informacija. Pravo na pristup informacijama može građanima učiniti život boljim jer će im omogućiti da žive u manje korumpiranom društvu ili im pomoći da politički sustav u zemlji postane demokratičniji. No iz opravdanih razloga neke informacije ne moraju biti predočene javnosti ako se tiču državne sigurnosti, tužilaštva i policije, osobne privatnosti, poslovne tajne ili javnoga gospodarskoga interesa.
Većina ljudi ne ostvaruje svoje pravo na pristup informacijama, već za to koriste sredstva javnoga informiranja od kojih očekuju da će ih informirati o važnim stvarima. Je li to zbog percepcije građana da je taj proces dugotrajan i skup ili zbog bojazni za vlastitu sigurnost?
Zahtjevi za informacije moraju biti pošteno obrađeni i pojedince koji su uputili zahtjev za informacijom ne smije se odvraćati prevelikim troškovima obrade zahtjeva.
Zakon o zaštiti tajnosti podataka iz 1996. godine izglasao se da bi se spriječila zlouporaba informacija u posjedu tijela javne vlasti ili privatnih subjekata, no on nije ne definirao jasnu oznaku za podatke koji se smiju objaviti. Propisivao je obavezu prema kojoj su čelnici javnih tijela i ovlašteni dužnosnici Republike Hrvatske dužni donijeti posebne propise o utvrđivanju stupnja i vrste tajnosti, načina i mjesta označavanja tajni, trajanja tajnosti te drugih mjera zaštite tajnih podataka, ovisno o djelokrugu rada odnosno mjestu nastanka, obrade ili čuvanja tajnih podataka.
Novi Nacrt Prijedloga Zakona o tajnosti podataka ovlašćuje javna tijela i dužnosnike Republike Hrvatske da sami odrede stupanj tajnosti neke informacije te se njime propisuju klasificirani i neklasificirani podaci, stupnjevi klasificiranih podataka, postupak klasifikacije, načela pristupa osoba podacima te provedba nadzora u okviru odredbi ovog Zakona. Zaposlenici u tijelima javnih vlasti za pristup klasificiranim podacima moraju imati certifikat koji se izdaje na temelju obavljene sigurnosne provjere koju obavlja nadležna sigurnosna služba. No može li taj certifikat jamčiti kompetentnost djelatnika javne vlasti u procesu klasificiranja nekoga podatka kao povjerljivoga, vrlo povjerljivoga ili vrlo tajnoga?
Predsjednik Hrvatskoga helsinškoga odbora Žarko Puhovski smatra da se Zakonom o tajnosti podataka u barem tri članka eksplicitno degradira Zakon o pravu na informacije.
Problem se ne nalazi u činjenici da javne vlasti posjeduju neki podatak, no javnost mora znati što zakonodavstvo koje piše zakone i kreira politiku, čini. U tu svrhu bi Vlada Republike Hrvatske trebala objaviti promotivni materijal o Zakonu na pristup informacijama i Prijedlogu Zakona o tajnosti podataka ne bi li građani postali svjesni svojih prava na informaciju te izvještavati o aktivnostima vezanim za ostavrivanje prava na pristup prava ne bi li se građani uvidjeli praktičnu primjenu toga zakona.



Post je objavljen 22.02.2007. u 16:10 sati.