1901.
jedna od najdugovječnijih vladarki svijeta, kraljica koja je 63 godine vladala velikim carstvom
ujedinjenim kraljevstvom; kraljica velike britanije i irske; carica indije (rođena 1819), victoria alexandrina posljednja vladarica iz vladarske obitelji hanover poznata kao kraljica viktorija, umrla je 22. siječnja 1901. u londonu. njezin je pogreb snimljen na filmu.
razdoblje njezinog vladanja poznato također kao viktorijansko razdoblje bilo je u znaku progresa u teritorijalnom, gospodarskom i tehničkom smislu.
bila je u srodstvu sa najvećim brojem europskih vladara pa su je zvali i bakicom europe. njezin nasljednik eduard VII. bio je iz obitelji njezina supruga (saxe-coburg-gotha), koja i danas vlada britanijom po preuzetom imenu windsor.
1993.
Operacija Maslenica, oslobodilačka operacija Oružanih Snaga Republike Hrvatske i pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova RH. Vojna je akcija planirana i izvedena u razdoblju od 6. do 27. siječnja 1993., dok su borbe na terenu počele 22. siječnja 1993. u 6 sati. Tijekom akcije hrvatski vojnici i policajci oslobodili su zadarsko zaleđe, Masleničko ždrilo i zrakoplovnu luku Zemunik, a naknadno je oslobođena i brana Peruča, koju su pobunjeni Srbi digli u zrak.
1788.
engleski pjesnik romantične epohe george gordon byron, lord byron, rođen je na današnji dan, 22. siječnja 1788. u londonu.
po načinu življenja: buntovnosti i javnim ispadima; zbog neuredna i nesređena života bio je čak prognan iz engleske; po sudjelovanju u borbi grčkog naroda protiv turaka u kojoj završava tragično svoj život (umire u borbi kod mjesta missolungi, 1824.), postaje subjektom svjetske pažnje i zanimanja.
u književnosti se javlja kao pobornik klasicizma premda će svjetsku slavu steči romantičnim epom 'putovanje childea harolda'* s naglašenom autobiografskom notom (byron je od rođenja bio hrom). njegov romantični vitez je junak razočaran životom, prvenstveno zbog prebogatog osobnog iskustva; lik koji ne može naći sreću nit' smirenje. štoviše svojim nezadovoljstvom (unutarnjim i vanjskim) harold širi negativne vibracije i nemir u bilo kojoj sredini; fatalni lik; koban i presudan za sebe i okruženje. s toliko sugestivnosti opisan byronov lik postao je generacijski romantičarski model, osobito u karakteristici tzv. svjetske boli .
byronova književnost našla je sljednike u drugim velikim europskim književnim imenima koji po uzoru na byrona slijede novi stil poznat kao bajronizam (bajronov lik).
književno je zreliji byronov rad epska satira don juan u kojem napušta romantičarski zanos i nemilosrdno oštrom satirom šiba društvenu stvarnost, posebno oblike javnog licemjerja.
opširnije:
link na životopis
*)
child je starinski naziv za viteza
1832.
Francuz Edouard Manet, rođen 23. siječnja 1832., prvi je svojim slikama srušio moralne i estetske standarde 19. stoljeća. Njegova “Olimpija” i “Doručak u travi” izazvale su sablazan u publike, ali i označile prekretnicu u europskom slikarstvu. Manetov kolorizam i tematska sloboda presudno su utjecale i na mladi naraštaj hrvatskih slikara.
/tekst: jutarnji list/
francuski slikar eduard manet je po svemu bio preteča impresionizma, pravca u likovnoj umjetnosti 19. stoljeća (snažna dojmljivost ili doživljaj pretočen u likovni izraz) kako po svom motu: "živjeti u svom vremenu i izražavati ono što se vidi", tako i po svojim djelima i novom antikomformističkom pristupu likovnom izričaju, koji su polarizirali likovnu publiku, kritiku, ali i umjetničke krugove mjegova vremena.
nadahnut za najbolja svoja djela: rafaelom, goyom, antikom, manet je pariškom salonu (najrespektabilniji svjetski 'sajam' umjetnosti) ponudio doručak na travi i kasnije olimpiju i bio je odbijen i popljuvan zbog realističke sablazni (gola žena i dva odjevena muškarca u šumskom tonalnom /venecijansko slikarstvo/ pejsažu; svijetla iluminozna slika i čisti tonaliteti boje). manet je izložio svoja odbijena djela na salonu 'odbačenih' i tako na drugi način dojmljivo privukao pažnju na sebe i svoj rad. zahvaljujući zoli i jednom njegovom traktatu, manet postaje poznat i izvan uskog kruga likovnih puritanaca. ubrzo stiče sljedbenike u kasnije poznatim imenima francuske i europske likovne scene 19. stoljeća.
kao sudionik francusko-pruskog rata manet je nositelj ordena 'legije časti'.
uz brojne akvarele i pastele, monetova ostavština su i 420 ulja na platnu.
Post je objavljen 21.02.2007. u 16:38 sati.